Njegovi plastenici ljeti obiluju paradajzom, paprikama, krastavicama i patlidžanima, a u zimskoj sezoni zelene se špinatom i salatom. Bazirani na organsku proizvodnju
Adnan Hadžalić iz Prijedora i već četiri godine se bavi plasteničkom proizvodnjom. Površinu od 350 metara kvadratnih njegovog imanja zauzimaju plastenici u kojima proizvodi povrće. Tu je i rasadnik s grijanjem, u kojem prispijevaju presadnice više povrtnih kultura.

– Bavimo se isključivo organskom proizvodnjom, ne pristajemo na hemijske preparate. Uz to smo i generalni uvoznici i zastupnici preparata Agrostemin za Bosnu i Hercegovinu – priča Hadžalić, koji je zaposlen u ugostiteljstvu.

Dobar plasman
Njegovi plastenici ljeti obiluju paradajzom, paprikama, krastavicama i patlidžanima, a u zimskoj sezoni zelene se špinatom i salatom. Radi kao konobar u lokalnom restoranu pa svoje proizvode iz prve ruke plasira gostima. Brojni su oni koji su prepoznali kvalitet uloženog truda te se nerijetko vraćaju.

Supruga mu je nezaposlena, pa joj je posao u plasteniku primarno zanimanje. U narednom periodu planiraju prijaviti i gazdinstvo, koje će im, smatraju, olakšati poslovanje.

Supruga brine o proizvodnji
Već nekoliko godina uspješno proizvode i rasad, a ove godine imaju u planu proizvesti presadnice paradajza sorti Pink rock, Šljivar i Volovsko srce, paprike Vedrana i Amanda, te krastavca sorte Darina. Rasad se kažu uvijek traži. Prve narudžbe već pristižu, a Hadžalići vrijedno rade kako bi na vrijeme stigli osigurati dovoljne količine i ispoštovati stalne kupce.

Plan je da proizvedu oko 15.000 presadnica. Većinu su već rezervisali stari kupci iz Drvara, Petrovca, Sanskog Mosta, Ključa i Prijedora.

– Rasad krećemo proizvoditi od januara, pa radimo kontinuirano do sredine februara. Pripremamo ga tako što zaprašujemo sjeme preparatom Agrostemin. Pomaže bržem klijanju, biljka je zaštićena od nametnika, te je i prinos veći – ističe.

Kako dobiti kvalitet
Za kvalitetan rasad neophodno je zadovoljiti nekoliko uslova. Prema iskustvu ovog poljoprivrednika, temperatura u klijalištu bi trebala biti 28-30 stepeni, a temperatura zemlje do 25 stepeni kako bi biljke ravnomjerno isklijale. Čim biljka proklija potrebno je smanjiti temperaturu na 22 stepena, a kasnije i niže.

Podno grijanje i termostat će diktirati temperaturu, a pristup zalijevanju i prihrani moraju biti ujednačeni. Ako se prate svi parametri i koristi adekvatna prihrana i zaštita, prinosi mogu biti veći i za 12 posto u zavisnosti od kulture.

Bazirani na organsku proizvodnju
Iako su bazirani na organsku proizvodnju, još uvijek nemaju certifikat koji to dokazuje.

– Raspitivali smo se kako dobiti certifikat, ali činjenica da smo udaljeni svega 500 metara od gradskog područja, a imanje se nalazi pored prometne ceste, nam onemogućava da dobijemo i taj papir – kaže Adnan.

Ovaj mašinski tehničar po struci, ranije nije imao nikakve povezanosti s poljoprivredom. Kroz rad je stekao puno znanja i iskustva, najprije zahvaljujući agronomima Miloradu Kuzmanoviću iz Srbije i Ljubiši Babiću iz Prijedora, koji su mu od samog početka pružili savjetovanje i svu neophodnu stručnu pomoć.

– Sa sigurnošću mogu da kažem da, bez podrške porodice i iskusnih ljudi koji su na mene prenijeli svoje znanje i iskustvo, ne bi uspio. Pored znanja potrebni su i upornost, volja za radom i uspjehom, a uz njih sam sve to imao – poručuje Hadžalić.

izvor: Agroklub