Analiza kompletne krvne slike je rutinska pretraga kojom započinje gotovo svaki dijagnostički program u medicinsko-biohemijskoj laboratoriji. To je osnovna analiza krvi koja se radi zbog procjene opšteg zdravstvenog stanja i otkrivanja različitih poremećaja poput: anemije, infekcije, virusnih oboljenja…

Krvna slika je važna u prevenciji, kao i ranom otkrivanju i pomoći u liječenju neke bolesti.

Dr Sanja Kalamanda Ivanjak, specijalista medicinske biohemije i vlasnica Alfalab laboratorija će za naš portal infoprijedor.ba analizirati i približiti čitaocima značajne promjene vrijednosti pojedinih parametara kompletne krvne slike.

„Jedan od najčešće određivanih parametara u laboratoriji je KKS. Ona sadrži nekoliko važnih parametara i to leukociti, eritrociti, trombociti, hemoglobin, hemotokrit i eritrocitne konstante“, kaže dr Kalamanda.

Tumačenje rezultata KKS je veoma složeno i zahtijeva veliko medicinsko znanje.

Dr Sanja Kalamanda Ivanjak, specijalista medicinske biohemije i vlasnica Alfalab laboratorija

„U ovom članku ćemo pokušati da u najjednostavnijim crtama analiziramo i približimo čitaocu značajne promjene vrijednosti pojedinih parametara KKS. Za svako dalje tumačenje je neophodno da se uključi stručno mišljenje lijekara specijaliste“, navodi dr Kalamanda.

1.  Leukociti (bijele krvne ćelije) – WBC

Referentne ili normalne vrijednosti su 4-10 x 109/ L

a. Povišene vrijednosti govore nam da u organizmu imamo bakterijsku upalu ili bolest krvi i koštane srži. U nekim slučajevima su vrijednosti normalno povišene kao što je trudnoća. Kod djece su vrijednosti nešto više u odnosu na odrasle.

b. Snižene vrijednosti leukocita se najčešće nalaze kod virusnih upala, nakon terapije onkoloških bolesnika ili kada je smanjen imunitet.

c. Diferenciranjem leukocita na sub populacije dobijamo diferencijalnu krvnu sliku (DKS), koju čine neutrofilni granulociti, linfociti, bazufilni granulociti, monociti, eozinofilni granulociti. Odnosih tih sub populacija je jako bitan za razlikovanje bakteriske od virusne upale. Kod bakterijske imamo povećan broj neutrofilnih granulocita,  a kod virusne linfocita.

2.  Eritrociti (crvene krvne krvne ćelije) – RBC

Normalne ili referentne vrijednosti 4-6 x 1012/L.

Povišene vrijednosti se rijetko nalaze i to kod bolesti krvi ili ljudi koji žive na višim nadmorskim visinama.

Snižene vrijednosti nalazimo kod anemije ili malokrvnosti, često i u sklopu drugih oboljenja.

3.  Hemoglobin-HGB ima različite referentne vrijednosti za polove, kod žena je to od 115-140 g/L, a kod muškaraca 140-180 g/L.

Iz vrijednosti eritrocita i hemoglobina se izračunava hematokrit i druge eritrocitne konstante (MCV, MCH, MCHC). Njihove vrijednosti i odnosi se posebno tumače, a značajno je da su poremećeni kod anemija.

4.  Trombociti (krvne pločice) – PLT, referentne vrijednosti od 140-440 x 109/L. Povišene vrijednosti su kod bolesti krvi, slezene, hroničnim upalama ili malignim bolestima. Blago povišene vrijednosti mogu biti kada dođe do dehidradacije, najčešće kod djece. Snižene vrijednosti trombocita najčešće su kod virusnih upala, nakon onkoloških terapija kod bolesti krvi, slezene… Takođe je moguće da upotreba određenih lijekova snizi trombocite.

Krv za analizu KKS-a se uzima iz vene ili prsta. Analiza se izdaje za 20 minuta.

Kompletna krvna slika (KKS) je uobičajena klinička procedura koja je često početna tačka bilo kakvih daljih ispitivanja. Uvidom u krvnu sliku osobe stiče se pregled kompletnog stanja krvi u curkulaciji i potencijalnih abnormalnosti, ali ova analiza takođe može ukazati i na postojanje oboljenja na ostalim lokalitetima u organizmu.

Značaj svih krvnih elemenata, odnosno ćelija, je veliki pa se preporučuje da se krvna slika kontroliše redovno. Ovu analizu, kao i mnogo drugih možete raditi u laboratoriji Alfalab po veoma pristupačnim cijenama.