Dom zdravlja Prijedor finansijski je stabilna institucija, procjena je da likvidnost nije ugrožena za narednih četiri do pet godina i jedna je od rijetkih ustanova primarne zdravstvene zaštite koja nema grant iz budžeta lokalne zajednice, izjavio je vršilac dužnosti direktora Miloš Marjanović.
On je naveo da je prošla poslovna godina završena s dobiti od milion i po KM, od čega je milion KM od Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske bio vanredni prihod prilikom prelaska na trezorsko poslovanje s gradom, da je za prvih osam mjeseci ove godine dobit oko 50.000 KM, a da je osnovni razlog pozitivnog poslovanja optimalan broj radnika.
“To je vrlo bitno. A plate su na srednjim koeficijentima za razliku od mnogih drugih domova zdravlja koji su na minimalnim. Mislim da taj tempo možemo održati i dalje, bez obzira na povećanje plata radnicima u zdravstvu koje je bilo ove godine dva puta”, rekao je Marjanović Srni.
On je najavio da će ući u razgovore sa Gradskom upravom da se iz budžeta grada za 2023. pokrije neka razvojna komponenta sa dugoročnim efektom, bilo nabavkom osnovnih sredstava za neke nove usluge, bilo učešćem u finansiranju specijalističkih studija za ljekare.
“Trenutno je najveći problem Doma zdravlja, a tek će biti, nedostatak ljekara, posebno specijalista porodične medicine. Mi sad imamo deset specijalizanata i imamo mogućnost da iduće godine pošaljemo još pet. Zašto grad ne bi mogao još pet”, dodao je Marjanović.
Prema njegovim riječima, nedostatak ljekara je hroničan i u prijedorskom Birou za zapošljavanje nema nijednog. S druge strane, pozitivno je da u prijedorski Dom zdravlja dolaze raditi ljekari iz drugih gradova, da je nedavno došlo par ljekara iz Banjaluke, te da su plate solidne u odnosu na stanje u društvu i da će ustanova biti još atraktivnija kada uvede nove, komercijalne usluge.
“Doktor koji god dođe ovdje, dobiće posao”, poručio je Marjanović.
On je podsjetio da je 2007. godine prilikom uspostavljanja mreže porodične medicine u Prijedoru bilo 89.000 osiguranih lica, da ih je na kraju prošle godine bilo 56.000, dok je procjena da će ih na kraju ove godine biti manje za još 3.000, a novac s Fondom se ugovara na osnovu broja osiguranika.
“Stoga ćemo raditi na povećanju vlastitih prihoda komercijalizovanjem usluga i traženjem sufinansiranja iz drugih izvora, gdje očekujemo da će se uključiti grad”, istakao je Marjanović.
On je najavio da je do kraja godine u planu izmještanje hitne pomoći u adekvatniji prostor, otvaranje organizacione jedinica Zavoda za stomatologiju u prostorijama Doma zdravlja, te digitalizacija usluga stomatologije i radiologije, a da se za iduću godinu planira renoviranje ambulante u LJubiji i kompletna rekonstrukcija mreže telekomunikacija.
“Do kraja godine vraćamo stomatologiju u područne ambulante i škole. I laboratoriju vraćamo u područne ambulante jer nema razloga da ne radimo kao prije korone. Idućeg mjeseca vraćamo puno radno vrijeme područnim ambulantama gdje se radilo dva do tri dana sedmično. Imali smo manjak ljekara, uglavnom zbog bolovanja i godišnjih odmora, i pacijentima se izvinjavam”, poručio je Marjanović.
On je zaključio da se u službama hitne pomoći i porodične medicine, koje su stub primarne zdravstvene zaštite, mora držati standard, a da sve ostale službe imaju i prostora i mogućnosti za uvođenje novih usluga koje će građani plaćati kao što ih plaćaju u privatnom sektoru.
“Negdje je potrebna nabavka opreme, negdje kadrovsko jačanje. Nema, na primjer, razloga da ne radimo hormone, a ljudi sada za to putuju u Banjaluku. LJude na to treba i navikavati i zato ćemo ići i u reklamiranje usluga kako ih budemo uspostavljali. Niko nema resurse za to kakve ima Dom zdravlja, a pritom garantujemo kvalitet i sigurnost”, dodao je Marjanović.
