“Izgradnja auto-puta Banja Luka – Prijedor odvija se u okvirima ugovorene dinamike i u toku je sprovođenje postupka eksproprijacije nepokretnosti na trasi auto-puta. Trenutno se radi na fundiranju objekata, nadvožnjaka i mostova, izgradnji propusta u pravcima postojećih regulisanih i neregulisanih vodotokova, a ovi radovi se izvode u dionici od 5,2 km, od Prijedorske petlјe u Orlovcima do mosta Garevci. Koncesionar je, nakon provedenog postupka eksproprijacije, ishodovao od strane Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske građevinsku dozvolu za dionice auto-puta u dužini 13,5 km, a u toku je i dalјe fazno pribavlјanje neophodne dokumentacije za građenje. S obzirom na trenutnu dinamiku izvođenja radova, završetak auto-puta se  očekuje u prolјeće 2026. godine”, kaže za “Kozarski vjesnik”  ministar saobraćaja i veza RS Nedelјko Čubrilović.

Da li su riješeni svi imovinski odnosi na trasi auto-puta? Spominjali ste da ima neriješenih i da će oni biti riješeni sudskim putem?

Vlada Republike Srpske je 23. marta 2023. godine koncesionaru isporučila 46 odsto lokacije na trasi na kojoj je okončan postupak eksproprijacije nepokretnosti. Postupak eksproprijacije nepokretnosti na trasi auto-puta sprovodi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove. Prema podacima dobijenim od strane RUGIPP-a, u svim predmetima u kojima je podnesen prijedlog za eksproprijaciju na trasi auto-puta Banja Luka – Prijedor donesena su rješenja o eksproprijaciji, osim u jednom predmetu u K.O. Omarska, gdje se čeka dostavlјanje nalaza vještaka građevinsko-arhitektonske struke, predmeti u kojima su predmet ehsproprijacije stambeni i poslovni objekti se upućuju na sudsko odlučivanje, a lokacije su slјedeće: K.O. Omarska, K.O. Trnopolјe, K.O. Kamičani i K.O. Bistrica. Rješavanje navedenih postupaka neće usporiti planiranu dinamiku izgradnje.

Koliko je značajna izgradnja auto-puta Prijedor – Banjaluka i koliko je on potreban?

Razvijena putna infrastruktura je preduslov za privredni i ekonomski razvoj, ne samo područja Prijedora i Banjaluke, nego i mjesta koja gravitiraju prema ovim gradovima, odnosno cijele regije. Ovaj projekat pružiće veliki doprinos, kako za infrastrukturu, brži, sigurniji i lakši transport, tako i za ekonomski i privredni razvoj lokalnih zajednica, Republike Srpske, ali i kompletnog sjeverozapadnog dijela BiH, uklјučujući bihaćku regiju i Unsko-sanski kanton kao dijela Federacije.

Da li su opravdani pojedini navodi da je ugovor o izgradnji sporan i na štetu građana?

Navodi o štetnosti ugovora o izgradnji auto-puta Banja Luka – Prijedor su netačni, te se stiče utisak da se putem takvih vrsta dezinformacija žele osporiti brojni projekti u Republici Srpskoj. Aktivnosti sa kineskim partnerom i koncesionarom za izgradnju auto-puta sprovode se u skladu sa propisanim uslovima, zakonskim procedurama i rokovima. Analize i istraživanja koja su rađena prije početka navedenog projekta, kao i Studija ekonomske opravdanosti, jasno potvrđuju da je projekat apsolutno u skladu sa ekonomskom opravdanošću i zakonskim propisima. Opredjelјenje Ministarstva saobraćaja i veza i Vlade Republike Srpske je da se sva pitanja i procedure na realizaciji ovog projekta rješavaju što efikasnije i u skladu sa pravnim propisima u Republici Srpskoj i koncesionim ugovorom. Vlada Republike Srpske je, u skladu sa važećim materijalnim propisima, privrednom društvu „SDHS-CSI BH“ d.o.o. Banja Luka, dodijelila koncesiju za izgradnju auto-puta Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, na period od 30 godina. Vrijednost ove investicije za troškove projektovanja, izgradnje i nadzora nad izgradnjom i održavanjem je 297 miliona evra.

 Kakva je situacija sa gradnjom dionice od Prijedora do Novog Grada?

Trasa auto-puta Prijedor – Novi Grad u dužini od oko 23 km, nastavak je dionice auto-puta Banja Luka – Prijedor prema Novom Gradu, odnosno prema Republici Hrvatskoj. Na ovaj način ostvaruje se veza preko Republike Srpske, od granice sa Republikom Srbijom na istoku, do granice sa Republikom Hrvatskom na zapadu, pošto se komunikacija formira od Rače, preko Bijelјine, Brčkog, Vukosavlјa, Doboja, Prnjavora, Banjaluke, Prijedora do Novog Grada, sa međuregionalnim čvorom i vezom na evropski koridor Vc kod Doboja (Johovac). Koncesioni ugovor za trasu od Prijedora do Novog Grada još nije potpisan, a trebalo bi da bude potpisan sa istim koncesionarom kao faza dva. U toku je izrada generalnog projekta odabira trase.

Kada će početi gradnja brzog puta za Kozarsku Dubicu od Prijedora?

U okviru Ugovora o koncesiji, predviđena je izrada tehničke dokumentacije (Idejni projekat i studija izvodlјivosti) za fazu 2 auto-puta i to: Projekat auto-puta Prijedor – Novi Grad u dužini od oko 23 km i Projekat brzog puta Prijedor – Kozarska Dubica – Jasenovac u dužini od oko 45 km. Brzi put od Prijedora do Kozarske Dubice, te dalјe do graničnog prelaza Donja Gradina, od posebnog je značaja za regionalni razvoj, kao i za povezivanje mreže javnih puteva Republike Srpske na međunarodni saobraćaj. Oba putna pravca planirana su u okviru dokumenta „Izmjene i dopune Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine“, gdje je u ovom periodu predviđena izrada studijske i tehničke dokumentacije.

Budući da je u poslјednje vrijeme na prijedorskim putevima, među kojima su magistralni, veći broj kamiona koji prevoze ugalј, ali i šlјunak te ostali materijal koji je potreban za auto-put, pojavlјuju se oštećenja na cestama. Da li postoje kontrole da se vidi jesu li kamioni opterećeni i ko je dužan da sanira ova oštećenja?

Svjedoci smo opterećenosti magistralnog puta Banja Luka – Prijedor i velikog učešća teretnih vozila u saobraćaju na ovom putu, te je zbog toga, prije svega, ugrožena bezbjednost učesnika u saobraćaju na ovom putu. Ministarstvo saobraćaja i veza kreiralo je propise koji uređuju oblast javnih puteva. Zakonom o javnim putevima uređena je zaštita javnih puteva, način kontrole, ko vrši kontrolu, kao i sankcije koje se izriču ukoliko dođe do prekršaja. Kontrolu težine vozila koja prevoze teret vrši Republička saobraćajna inspekcija, policija i sam upravlјač puta.

Da li postoje još neki planovi ili izvjesni projekti kada je u pitanju saobraćaj i izgradnja puteva u Prijedoru?

U Prijedoru su u prethodnom periodu realizovani izuzetno značajni projekti putne infrastrukture. U 2022. godini okončani su radovi na Rehabilitaciji magistralnog puta M-4, Prijedor – Šargovac (Prijedorska petlјa), dionica Kozarac – Lamovita (8,739 km), Lamovita – Ivanjska (12,609 km) i Ivanjska – Šargovac (16,070 km). Ukupno realizovana vrijednost investicije iznosi 21.999.832,50 KM. Javno preduzeće „Putevi Republike Srpske“ d.o.o. Banjaluka u okviru redovnog i zimskog održavanja vrši kontinuirano praćenje i održavanje magistralne i regionalne putne mreže kojom upravlјa.

Da li će u procesu restrukturiranja preduzeća Želјeznice Republike Srpske biti promjena u Prijedoru, gdje se nalazi i Kolska radionica?

Restrukturiranje „Želјeznica Republike Srpske” je složen i dugotrajan proces, ali zahvalјujući uspješnoj koordinaciji, provođenju neophodnih zakonskih procedura i aktivnosti,  vidlјivi su rezultati implementacije predloženih mjera. „Želјeznice Republike Srpske” redovno izvršavaju preuzete obaveze i sprovode predložene mjere, te je konačni cilј da „Želјeznice” budu finansijski održivo, profitabilno i konkurentno preduzeće. Kada je riječ o Kolskoj radionici u Prijedoru, Vlada Republike Srpske nikada nije razmatrala mogućnost gašenja ovog nekad izuzetnog pogona želјeznica. Čak smo i potpisali Memorandum o razumijevanju sa kineskom firmom, a u cilјu zajedničkog ulaganja i oživlјavanja kolskih radionica u Republici Srpskoj. Svjesni smo činjenice da su i želјeznice iz okruženja, koje su nekad privatizovale svoje radioničke kapacitete, vratile iste u svoju nadležnost. Nadamo se da će se i u ovoj radionici pronaći poslovi koji će, osim održavanja teretnih vagona, omogućiti neke druge komercijalne poslove.

Da li se pruga može iskoristiti za prevoz uglјa ili šlјunka i kamenja kako bi se zaustavilo propadanje asfaltnih saobraćajnica?

Kada je razmatran prijedlog da se zakonom propiše obaveza prevoza teških tereta i opasnih materija isklјučivo želјeznicama, naišli smo na neodobravanje, jer to nije u skladu sa konkurentnim tržišnim pravilima. Dakle, ostaje da se Želјeznice bore dobrom uslugom i cijenama sa drumskim prevozom.

Bojana Majstorović/Kozarski