– Borci su najvažnija kategorija društva. To su lјudi koji su stvorili Republiku Srpsku. Preko 22.000 lјudi je ugradilo svoje živote u temelјe naše otadžbine. Mnogi od njih su dali i dijelove tijela. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite i Vlada RS, posebno imaju empatiju prema ovim kategorijama i kontinuirano radimo na pobolјšanju uslova rada i života ove populacije. Vlada je ispunila ono što su borci tražili. Da je dovolјno – nije, ali je zadovolјavajuće i u ovom trenutku jedino moguće – rekao je za „Kozarski vjesnik“ Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS.
• Nedavno ste oštro osudili proteste boraca. Opozicija tvrdi da je Boračka organizacija u službi režima, a od vas su zatražili ostavku. Kako to komentarišete?
– To okuplјanje je bilo čisto opoziciono. Gospodin koji je to predvodio, narodni je poslanik u ovom mandatu, a prije toga je 20 godina bio na vlasti na raznoraznim funkcijama, od opštinskih do republičkih, za to vrijeme ništa nije učinio po pitanju boračke populacije, a imao je više puta šansu. Što se tiče samog okuplјanja, nisam pristalica toga. Sva prava treba da se traže i ostvaruju kroz institucije, ako imamo probleme ili kakve ideje, treba to da se artikuliše kroz boračku organizaciju ili da osnuju neku drugu organizaciju, pa da normalno kao civilizovani lјudi sjednemo, razgovaramo i dođemo do određenih rješenja. Ulica nikada nije rješenje, a to bi on, kao političar sa toliko staža, trebao da zna.
• U kojoj mjeri će uvođenje jedinstvenog boračkog dodatka pravilnije i pravednije riješiti vrednovanje i zasluge demobilisanih boraca?
– Ove razgovore oko boračkog dodatka vodili smo gotovo šest mjeseci, od mog imenovanja na mjesto ministra. Boračka organizacija je prošle godine u avgustu imala skupštinu, jedan od najviših organa svoje organizacije, i na toj skupštini su doneseni određeni zaklјučci koji su prezentovani rukovodstvu Republike Srpske, meni kao ministru, premijeru, ministru finansija i predsjedniku RS. Ono što su borci zahtijevali, Vlada RS je potpuno ispunila. Ovo naglašavam zbog mogućih malverzacija sa ovom temom. Mislim da je jedna od najvažnijih stvari bila ta pravičnost, da svi borci uđu u pravo ostvarivanja mjesečnog boračkog dodatka, bez obzira na broj mjeseci učešća u zoni borbenih dejstava. Razgovarali smo koliko će se plaćati. Dogovor glasi da od septembra do kraja ove godine svi borci ulaze u pravo, dakle šesta i sedma kategorija. Starosna granica se pomjera sa 60 na 45 godina, oko 194.000 boraca ostvaruje pravo na mjesečni borački dodatak od 2,20 po mjesecu učešća u zoni borbenih dejstava do Nove godine, od Nove godine to će biti 3,00 KM. Da je dovolјno – nije, ali mi ćemo raditi na tome u narednom periodu. Ovo je najveći pomak u ovoj oblasti, poslјednjih 10 godina. Dalјe nastavlјamo da radimo na unapređenju statusa ovih kategorija stanovništva.
• Boračke kategorije sve su starije, sve narušenijeg zdravlјa. Može li Vlada RS više učiniti kada je u pitanju zdravstvena rehabilitacija?
– Vlada RS preko resornog ministarstva obezbjeđuje banjsku rehabilitaciju za ratne vojne invalide, borce, obezbjeđujemo ortopedska pomagala. Do kraja godine biće izdvojeno oko 535 miliona u ovu oblast. Možda bi bilo i pametnije o drugačijoj raspodjeli da jedan segment pobolјšamo, drugi smanjimo, ali to su okviri u kojima se kreće budžet za ovu godinu. Za narednu godinu dobijamo dodatnih 150 miliona i to će ići na mjesečni borački dodatak. Što se tiče boračkog dodatka, mi smo u ovoj godini izdvajali oko 90 miliona, a sad će se 230 miliona izdvajati za mjesečni borački dodatak. I još jednom ponavlјam, ako pogledamo okruženje, postoje priče istih koji prave proteste, koji zbunjuju borce, prave razliku, da u Federaciji BiH borački dodatak iznosi 5,00 KM. U Federaciji za ovu namjenu Vlada izdvaja 50 miliona, to je 10 puta manje nego u RS. Obuhvaćene su samo dvije kategorije boraca. To može biti samo 10 – 20 odsto boračke populacije u Federaciji BiH. Stvarno je učinjen maksimalan napor, obuhvatili smo sve borce i u narednom periodu ćemo raditi na pobolјšanju svih kategorija koje pripadaju ovoj populaciji.
• Ima li prostora za povećanje vojne civilne invalidnine u narednom periodu?
– Jedan od zahtjeva u ovom sporazumu, koji je naravno ispunjen, dogovor je bio dva puta po 5 odsto da se ide sa povećanjem invalidnine, 5 odsto u oktobru i 5 odsto do Nove godine. Ako gledamo trenutno odnos invalidnine i prosječne plate je 1:07, sa ovih 10 odsto dolazimo na 1:08, a u narednim godinama je težnja i plan da to izjednačimo. Visina invalidnine da bude kao visina prosječne plate u Republici Srpskoj.
• Na čelu ste Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, koliko se Ministarstvo, pored problema boračke populacije, može baviti problematikom rada i radnih odnosa?
– Može i mora. Ovih dana smo to aktuelizovali i zakonska obaveza je da u zadnjem kvartalu tekuće godine razgovaramo o najnižoj plati. Imali smo sastanak Ekonomsko-socijalnog savjeta, gdje smo otvorili tu temu. Ranije smo razgovarali o nekim drugim temama. Konstantno radimo na analizi Zakona o radu, o penzijsko-invalidskim odnosima i mnogo toga što obuhvata resor rada. Međutim, s obzirom na ovakav publicitet, nekako uvijek je taj borački dio u prvom planu. Međutim, vjerujte da uopšte ne zapostavlјamo resor rada. Kao što sam rekao, razgovori i pregovori o najnižoj plati krenuli su sa socijalnim partnerima. Na poslјednjem sastanku, koji je održan prošle sedmice, nije postignut nikakav dogovor, osim da ima potrebe za povećanje najniže cijene rada i da su socijalni partneri saglasni da se razgovori nastave u što kraćem roku. Svako od partnera ima svoje ideje, kako da do toga dođe, od možda uvođenja određenog pravilnika ili pravila na osnovu kojih se izračunava najniža plata. Bitno je da smo sjeli i u konstruktivnoj atmosferi, shvatajući momenat u kojem se naše društvo nalazi, a prije svega mislim na odlazak radne snage, potrebe za angažovanjem radne snage iz trećih zemalјa. Razgovarali smo i mislim da ćemo ove godine imati zajednički dogovor na Ekonomsko-socijalnom savjetu i da Vlada neće biti primorana da to presiječe i da sama usvoji najnižu cijenu rada.
• Sa predstavnicima Inspektorata RS razgovarali ste o analizi primjene Zakona o radu, inspekcijskim poslovima i ostalim temama značajnim za poslovnu zajednicu i sindikate Srpske. Za pregovaračkim stolom svako ima svoje zahtjeve. Čiji su realniji?
– Sjeli smo i razgovarali o onome šta je sad trenutno najaktuelnije. Sve to proizilazi iz stvari koje sam rekao, nedostatka radne snage, potrebe za angažovanjem radne snage. Na terenu se pojavlјuju određeni oblici angažovanja radnika. Radi se o angažovanju penzionera, studenata, đaka na praksi tokom lјetnog rasputa. To su najčešće zahtjevi iz oblasti ugostitelјstva, trgovine, građevine. Mi sad tu moramo da nađemo rješenje, kako da te pojednostavlјene oblike rada legalizujemo, da što manje uvozimo radnu snagu sa strane.
• Šta bi bila Vaša poruka borcima, radnicima i penzionerima?
– Što se tiče boraca, ostvarili smo istorijski napredak. Ovo je veliki pomak u ovoj oblasti. Mi ćemo i dalјe raditi i sarađivati sa legalnim predstavnicima boračkih organizacija i drugih organizacija koje se bave ovom problematikom, na konstantnom pobolјšanju ove populacije. Mi mnogo novca trošimo i na obilјežavanje značajnih datuma, njegujući kulturu pamćenja. Zbog poginulih drugova i istorije koja nam je burna, mi moramo da to prenosimo na naše buduće generacije, moramo da objasnimo našu borbu, s obzirom da sa Zapada imamo oštre napade. Što se tiče radnika, situacija nije sjajna, ali se čine maksimalni napori. Pretpostavlјam da će doći do povećanja najniže plate, a radnici i sami moraju nešto da učine za sebe, ako svi znamo da postoji ona famozna koverta. Razgovarali smo sa inspekcijom rada, ona dođe u firmu i utvrdi da je 100 radnika prijavlјeno na minimalac i NK radnik i radnik sa srednjom stručnom spremom i dobar majstor i inženjeri i to je prosto nemoguće. Radnik se boji za svoje radno mjesto i ima strah od moguće reakcije poslodavca. To treba da se prijavi. To je pozitivno za ovu državu, doći će do više para u budžetu, kroz poreze i doprinose, tako da ćemo to moći da vratimo i damo prosvjeti i zdravstvu. To je jedan začarani krug, u kojem svi treba da imamo udjela. Patriotizam nije samo ono što smo radili od 1992. do 1995, pogotovo u ovim složenim okolnostima, kada su nas zatvorili sa svih strana, kada veoma teško možemo doći do svježeg kapitala i da na taj način sam radnik može da doprinese bolјem punjenju budžeta. Penzioneri su jedna od naših najstabilnijih populacija, oni shvataju položaj ovog društva, penzije idu redovno, nisu prevelike, čak za ove životne prilike su male, ali ti lјudi svjesno se žrtvuju i znaju u kojoj je situaciji Srpska. Imamo redovna usklađivanja, penzije polako rastu svake godine, znam da to ne prati rad životnog standarda, ali to oni prihvataju kao realnost.
PATRIOTE I U MIRU
– Kao što smo bili patriote u ratu, kao što smo u tom momentu uzeli pušku u ruke i odbranili Srpsku, treba da znamo da moramo da budemo patriote i u miru. Ovo rješenje nije i ne može se smatrati dovolјnim, ali je zadovolјavajuće i jedino moguće. Maksimalni napori su uloženi da se ovo ostvari. Iluzorne su priče sa ulice da mjesečni borački dodatak po mjesecu učešća u zoni borbenih dejstava treba da bude 7,00 KM, to ne mogu izdržati ni mnogo bogatije države. Srbija, koja je mnogo veća od nas, ima 40.000 boraca, a mi ih imamo oko 194.000 boraca. Mislim da, što se tiče boraca, treba raditi na pobolјšanju njihovog statusa u društvu, a to se ne izražava samo kroz materijalni dio.
