„Podržavam sva istraživanja svih vrsta sirovina na području našeg Prijedora, jer su sirovine baza za razvoj privrede, a svjedoci smo teških vremena u kojima se moramo boriti za svako radno mjesto i za ostanak ljudi na ovim prostorima. Uz znanje, dobru volju, razumijevanje i iskrenost jednih prema drugima, grad možemo razvijati i grad može rasti zajedno sa našim rudnicima“, rekao je za „Kozarski vjesnik“ magistar rudarstva i zamjenik gradonačelnika Prijedora Žarko Kovačević.

Grad Prijedor podržao je detaljna geološka istraživanja na lokalitetu Bukova Kosa. Mještani ističu da je ovom odlukom pogažena volja mještana, koji se mjesecima protive i zahtijevaju obustavljanje svih radova. Šta kaže struka, da li su protesti mještana opravdani?

– U pravu ste, Grad Prijedor je odlukom Skupštine podržao namjeru investitora da izvrši detaljna geološka istraživanja uglja-lignita na lokalitetu Bukova Kosa kod Prijedora. Znamo da istraživanjem dolazimo do preciznih podataka o vrsti i količinama mineralne sirovine, što stvara preduslove za daljnja ulaganja, eksploataciju i otvaranje novih radnih mjesta. Apsolutno poštujući volju mještana Bukove Kose i insistirajuću na poštovanju svih zakona i svih mjera zaštite, ipak smatrajući da su mineralne sirovine opšte dobro i da se tiču svih građana Republike Srpske, te da sirovine i služe da bi se eventualno eksploatisale, i sada mislim da je odluka da se podrže geološka istraživanja bila dobra i ispravna. Mi u Prijedoru znamo šta mineralne sirovine mogu da znače za razvoj Grada, jer rudarstvo na našem području ima veoma dugu tradiciju, a to samo po sebi predstavlja posebnu činjenicu i ta rudarska ”priča” koja traje vijekovima, predstavlja kulturno-istorijski potencijal koji apsolutno ne koristimo, ako smo ga uopšte i svjesni.

Kako komentarišete optužbe mještana da ih ignorišete?

– Nisam siguran da svi mještani misle da ih ignorišeno. Gradska vlast je u ovom konkretnom slučaju sve radila transparentno i otvoreno, ništa se nije krilo. Postupak dodjele koncesije za istraživanje je vodilo nadležno ministarstvo. Predstavnici mještana su čak imali priliku da o ovoj temi razgovaraju sa nadležnim ministrom rudarstva i energetike. Održano je više sastanaka sa mještanima i u Gradskoj upravu i na području mjesne zajednice Bukova Kosa. Ne znam kakva su bila očekivanja od tih sastanaka, ali objektivno rečeno, mislim da nije bilo ignorisanja mještana i na sva usmena i pismena pitanja je uredno odgovarano od strane gradonačelnika i same Gradske uprave. Nadam se da ćemo u narednom periodu imati iskrenu i otvorenu komunikaciju, da ćemo argumentima, a ne paušalnim ocjenama voditi dijalog na ovu temu, sa iskrenim i dobrim namjerama, jer nam je svima u cilju da ovaj proces bude završen bez ikakvih štetnih posljedica po mještane i sam grad.

Kako ističu mještani, već su zagađeni izvori pitke vode. Kakva su vaša saznanja, i da li je to tačno?

– Tačno, navodi pojedinih mještana jesu takvi. Lično sam obišao izvor o kojem se pričalo. Grad odnosno gradsko preduzeće “Vodovod” a.d. nema, nažalost, nikakvu nadležnost nad ovim izvorom, kako nam je rečeno, jer se izvor ne nalazi u sistemu gradskog vodovodnog snabdijevanja. Ono što Grad može i treba da uradi, a i uradiće, jer je u toku implementacija jednog velikog projekta, da mještanima obezbijedi priključenje na gradsku vodovodnu mrežu i to će, realizacijom višemilionskog projekta, nadamo se biti realizovano u 2024. godini. Opet bih ponovio, trebamo svi biti oprezni u davanju izjava na svaku pa i ovu temu, jer koristiti izraze zagađenje, zamućenje, zatrovanje i slično bez jasne slike šta se tačno i zbog čega desilo, može nam samo otežavati i komunikaciju i situaciju, a to, sigiran sam, nikome neće donijeti ništa dobro.

Sa stanovništa zaštite životne sredine, jesu li negativni uticaji u prihvatljivim granicama?

– Što se tiče negativnih uticaja na životnu sredinu u ovoj fazi istraživanja, i dalje stojim pri stavu da su negativni uticaji neznatni. Bušenjem istražnih bušotina čiji prečnik iznosi nešto više od deset centimetara, mislim da neće dovesti do ozbiljnih, pogotovo ne dugoročnih uticaja na životnu sredinu. Ljudi od struke i prakse koji se dugo bave istražnim radovima, znaju koji su sve eventualno mogući negativni uticaji i nadam se da ćemo se vrlo brzo po završetku istražnih radova, svi uvjeriti da na samom lokalitetu neće biti negativnih uticaja na kvalitet životne sredine. Moramo ipak uzeti u obzir da je rudarstvo jednostavno takva grana privrede, da je to cijena razvoja koju moramo ”platiti”, ali naravno, prateći savremene trendove, poštujući zakone i pravila, iako nismo neka ”fina”i osjetljiva industrija, možemo biti u funkciji razvoja ne narušavajući u nedozvoljenoj mjeri životnu sredinu koja nas okružuje.

Šta je istina, a šta obmana javnosti, kada je u pitanju rudnik Bistrica?

– Rudnik u Bistrici je predstavljen jednim malim ležištem oko kojeg se digla velika medijska prašina. Ležište o kojem se znalo sve, kvalitet i količine sirovine i u kojem se relativno lako moglo doći u fazu eksploatacije, ali su se u tu priču uključila i razna udruženja, razne lobi grupe iz Federacije BiH. Sa jedne strane smo imali i zainteresovane mještane sa svojim zahtjevima, a sa druge strane logičnu želju investitora da brzo dođe u fazu pripreme ležišta za eksploataciju. Ono što ne bih volio da nam se u Prijedoru više dešava, da nam na javno mijenje utiču lobi grupe koje sa Prijedorom nemaju nikakve veze. Volio bih da mi racionalno odlučujemo i vodimo procese, jer ako igdje u Republici Srpskoj ima dovoljno znanja o rudarstvu, ima ga u Prijedoru. Ne trebaju nam nevladine organizacije iz Federacije BiH, ja u njihove dobre namjere jednostavno ne vjerujem, jer mislim da se iza njihove priče o životnoj sredini krije jedna sasvim druga namjera. Postavio bih jedno logično pitanje, šta se dešava sa eksploatacijom uglja u Federaciji, da li se tamo dovodi išta u pitanje? Mislim da je neko na veoma ružan način pokušao da zloupotrebi emocije mještana, da onemogući eksploataciju u Republici Srpskoj, da bi se digla cijena uglju koji se eksploatiše u entitetu Federacija BiH.

Kakve benefite će, konkretno, imati grad Prijedor od eksploatacije na ovim lokalitetima?

– Ono što je siguran benefit, kao i u svim ostalim slučajevima otvaranja i pokretanja nekog kopa ili kamenoloma, osim otvaranja novih radnih mjesta i samog povećanja privredne ativnosti, Grad ostvaruje prihode od koncesione naknade koju koncesionar uplaćuje u skladu sa potpisanim ugovorom o eksploataciji mineralne sirovine. Trenutno Grad po ovom osnovu prihoduje manje od dva miliona KM, a smatram da bi se i mogla i morala ostvariti veća korist, odnosno da bi prihod po ovom osnovu trebao biti veći za bar milion KM. Trebalo bi izvršiti detaljan uvid u sve koncesione ugovore, provjeriti da li se svi koncesionari ponašaju u skladu sa zakonom, od onih najvećih do onih najmanjih, da li istinito prikazuju otkopane količine rude i da li se koncesija plaća onako kako bi po zakonu moralo. Smatram da to trenutno nije tako i nadam se da će postojati volja da se u sljedećoj godini i po ovom pitanju dese pozitivne promjene.

Radimo li dovoljno na promociji rudarstva uopšte i isto tako obrazovanju budućih inženjera rudarstva?

– Rudarstvo je prošlost, sadašnjost, ali i budućnost Prijedora. Mi znamo da se na našim područjima eksploatacija odvijala i u doba Rimljana, da su tada na našim prostorima bili najveći rudnici velikog rimskog carstva, o tom kulturno-istorijskom nasljeđu bismo morali više pričati i kada danas pričamo o tome šta rudarstvo jeste i šta nam predstavlja. Ja sam duboko uvjeren u to da je rudarstvo budućnost Prijedora i naše regije, znajuću kakvih sve mineralnih sirovina imamo i znajući kakva je potražnja za svim vrstama sirovine, imam opravdan razlog da tako mislim. Ponavljam, ljudi u Prijedoru znaju koliko jedan rudnik može značiti za razvoj čitavog grada i regije. Danas postoji potreba i za malim količinama nekih rijetkih mineralnih sirovina te se može učiniti da se, zarad malo koristi,  uništava životna sredina, ali mislim da ta percepcija nije ispravna. Zarada u rudarstvu uopšte nije mala. Mora se imati u vidu da su u rudarstvu poslovni rizici veliki, da se ne usudi svaki investitor da uloži značajna sredstva prije same eksploatacije i trenutka kada se investicija počinje isplaćivati. Žao mi je što naše, prijedorske kompanije, nisu spremne preuzimati te poslovne rizike u potpunosti, pa imamo, recimo, situaciju da velike multinacionalne kompanije vrše eksploataciju, ostvaruju ogromne benefite od rudnog bogatstva koje pripada svima nama, a mi od tog ukupnog benefita, odnosno zarade, dobijemo samo jedan mali, da ne kažem premali dio.

Kako komentarišete trenutnu situaciju u “Arselor Mitalu”?

– Prema trenutnim informacijama, došlo je do privremene obustave proizvodnje. Znajući koliko nam znači svako radno mjesto i koliki bi problem bio da se eksploatacija ne nastavi, nadamo se brzom rješavanju problema koji su nastali i da će se radni proces u Omarskoj što prije nastaviti.

Koliki je značaj postojanja Rudarskog fakulteta u Prijedoru?

– Rudarski fakultet u Prijedoru je jedina javna visokoškolska ustanova u Republici Srpskoj koja obrazuje inženjere rudarstva i geologije već preko 25 godina. Opstanak rudarske privredne grane u velikoj mjeri zavisi od visokoobrazovanih kadrova iz ove oblasti. Republika Srpska je bogata mineralnim sirovinama svih vrsta, imamo veliki energetski, sirovinski i hidropotencijal koji svi zajedno na najbolji mogući način treba da stavimo u funkciju razvoja Republike Srpske. To će biti moguće pod uslovom da i dalje budu postojale visokoškolske ustanove ovakvog tipa. Prijedor je rudarski grad, rudarstvo je naš brend, dosadašnja okosnica razvoja i rasta grada, pa  je logično da baš u Prijedoru i postoji Rudarski fakultet.

Hoće li studenti Rudarskog fakulteta od naredne godine imati značajniju podršku Grada?

– U prethodnom periodu održali smo više radnih sastanaka sa predstavnicima Fakulteta i Univerziteta u Banjoj Luci, ali i predstavnicima samih studenata. Grad Prijedor će naredne godine u potpunosti preuzeti obavezu finansiranja svih troškova smještaja studenata koji nisu iz Prijedora, a studiraju na Rudarskom fakultetu, sa ciljem da se izjednače uslovi i prava studenata u Prijedoru sa onima koji studiraju druge fakultete Univerziteta u Banjoj Luci. Podrška radu Fakulteta u narednoj godini neće izostati, kao ni prethodnih godina, a naći ćemo način da udovoljimo i zahtjevima studentske organizacije. Prijedor je akademski grad i postoji volja da tako i ostane, uz aktivniju podršku  Rudarskom fakuletu, ali i ostalim visokoškolskim ustanovama u našem gradu.

Rudarstvo je prošlost i sadašnjost Prijedora. Da li je i budućnost i od čega to zavisi?

– Kako je već rečeno, podaci do kojih smo došli govore da se eksploatacija na našim prostorima odvijala čak i u petom vijeku prije nove ere. Imamo brojne tragove, ostatke koji ukazuju na eksploataciju u rimsko doba, velike količine i nalazišta troske na više lokaliteta u okolini Prijedora, koji ukazuju na to da se tada ekaloatacija odvijala na širokom području i u veoma velikim količinama, koje su nam posebno impozantne, jer znamo da nisu postojale savremene tehnike i tehnologije u tom dobu. O industrisjkoj ekploataciji, u posljednjih preko stotinu godina, suvišno je trošiti riječi. Može se slobodno reći, da nije bilo Rudnika, ne bi bilo ni Prijedora, ovakvog kakvog ga poznajemo. Rudnici su značili opstanak i razvijanje šire regije. Uz sve potencijale koje imamo, sve vrste sirovina za koje znamo i uz one za koje, možda, još ne znamo, može se reći da je rudarstvo budućnost Prijedora.

T. Mandić/Kozarski