BIZNIS Stranica 12

BIZNIS

Okupljeno oko 200 učesnika iz više zemalja: Počela druga investiciona konferencija “Invest Srpska 2022” (FOTO)

0

Druga investiciona konferencija “Invest Srpska 2022” u organizaciji Investiciono-razvojne banke (IRB) Republike Srpske u saradnji sa Vladom Srpske, počela je danas u Prijedoru. Ovom događaju prisustvuju predsjednik Vlade Srpske Radovan Višković, predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, zatim ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić, ministar privrede i preduzetništva Vjekoslav Petričević, ministar finansija Zora Vidović i ministar trgovine i turizma Suzana Gašić, kao i potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić. Konferencija je okupila oko 200 učesnika iz više zemalja.

Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor poželio je dobrodošlicu gostima i učesnicima konferencije, a IRB-u se zahvalio na organizovanju ovog događaja upravo u gradu na Sani.
„Mi kao lokalna zajednica u protekle dvije godine radili smo na poboljšanju uslova za privredu, na infrastrukutri i na industrijskim zonama, gdje smo jednu popunili u cjelosti, a započeli novu. To je put kojim želimo da idemo, otvoreni smo prema stranim i domaćim investitorima“, istakao je Javor.
On je naglasio da su i započeti radovi na auto-putu Prijedor-Banjaluka takođe dobra vijest za investitore kao i za privrednike koji već posluju u ovoj regiji.
Konferencija „Invest Srpska 2022“ okupila je oko 200 učesnika, te gostiju iz Rusije, Austrije, Grčke, Slovenije, Srbije i drugih zemalja koji će o aktuelnim ekonomskim izazovima razgovarati kroz sedam panela danas i sutra u hotelu „Prijedor“.

Druga investiciona konferencija „Invest Srpska 2022“ kruna je aktivnosti koje je Investiciono-razvojna banka Republike Srpske vodila u protekle dvije godine, a u skladu sa zaključicima sa prve ovakve konferencije, izjavio je vršilac dužnosti direktora ove institucije Dražen Vrhovac.
On je podsjetio da je tri zadatka imala IRB nakon te prve konferencije i da je sva tri zadatka u cjelosti ispunila.

„Kreirali smo investiocione profile svih opština i gradova u Srpskoj, kao i Republike Srpske, krenuli u promitivnu kampanju u zemljama koje smo odredili prema spoljnotrgovinskoj razmjeni i povezali smo privrednike jer u kojoj god zemlji je IRB se predstavljača, predstavnici tih zemalja došli su u uzvratnu posjetu“, rekao je Vrhovac u uvodonom obraćanju na Drugoj investicionoja konferenciji „Invest Srpska 2022“ koja je danas počela u Prijedoru u organizaciji IRB-a.

prijedorgrad.org

„C&M TRADE“ IZ BJELJINE KUPILA HOTEL „MONUMENT“

0

Hotel „Monument“ na Mrakovici kupila je firma „C&M trade“ iz Bijeljine, koja je na licitaciji ponudila 3,1 milion maraka, a koja je ranijim otkupljivanjem potraživanja kompanije  „Heta“, bila hipotekarni povjerilac.

 “Imamo dva pravca, ove sedmice ćemo odlučiti,  Da se ide u neka manja ulaganja i vrlo brzo stavi hotel u funkciju ili da idemo sa većim ulaganjima i da se to uradi kroz nekoliko mjeseci. To bi podrazumijevalo izgradnju zatvorenog bazena, osvježenje velnes, spa centra  i teretana.  A  ostalo je u dosta dobrom stanju”, kaže vlasnik firme Saša Kovačević

Prema riječima zaposlenih u Nacionalnom parku “Kozara”, rad hotela “Monumnet” puno će značiti za proširivanje smještajnih kapaciteta i turističke ponude. Brojne sportske i druge delegacije otkazivale su dolazak na Mrakovicu jer za višednevni boravak nisu imali smještaj. U Nacionalnom parku su uvjereni da će se to promijeniti puštanjem hotela u rad.

“Naravno da će to puno značiti za Nacionalni park. Naši smještajni kapaciteti su veoma mali i to nam stvara velike probleme u privlačenju i zadržavanju turista”, ističe Božidar Nikoletić, direktor Nacionalnog parka.

Smještajni kapaciteti su uvijek među najznačajnijim preduslovima za privlačenje i zadržavanje turista. U Ministarstvu trgovine i turizma RS ističu da je krajnje vrijeme da se na Mrakovici učini nešto više, jer bez smještajnih kapaciteta nemoguće je privući i na višednevnom boravku zadržati turiste.

“Otvaranje hotela na Mrakovici sigurno predstavlja jedan značajan preduslov za razvoj bilo kakvog oblika turizma u Nacionalnom  parku “Kozara” i od presudnog je značaja prije svega jer imamo situaciju da turisti dolaze i možda bi proveli nekoliko dana na Mrakovici, ali zaista smo ograničeni sa smještajnim kapacitetima”, naglašava Suzana Gašić, ministar trgovine i turizma.

U firmi koja je kupila “Monument” ističu da će u početnoj fazi biti zaposleno dvadesetak radnika i da će se taj broj povećavati  sa proširivanjem hotelskih sadržaja. U Ministarstvu trgovine i turizma kažu da će se u narednom periodu sa republičkog nivoa više pažnje posvetiti povećanju smještajnih kapaciteta i proširivanju turističke ponude Kozare i Potkozarja.

Kozarski

“INVESTIRAJTE U SRPSKU” IRB promoviše domaće potencijale na trodnevnoj konferenciji

0

Druga investiciona konferencija “Invest Srpska 2022”, koju organizuje Investiciono-razvojna banka Republike Srpske u saradnji sa Vladom Srpske, biće održana u Prijedoru od sutra do 7. septembra.

Ovogodišnja konferencija će biti posvećena promociji investicionih potencijala Republike Srpske sa zvaničnom temom “Investirajte u Srpsku”.

Nakon uspješne prve investicione konferencije, druga će ponuditi nove modalitete za investicionu promociju, što će doprinijeti boljem pozicioniranju Republike Srpske na listi najpoželjnijih destinacija za ulaganje, saopšteno je ranije iz IRB-a.

Konferencija će se baviti aktuelnim globalnim dešavanjima, njihovim uticajem na domaća društveno-ekonomska kretanja i investicionu aktivnost Srpske na međunarodnoj sceni. Ovaj događaj prerasta u redovno godišnje okupljanje ključnih aktera društveno-ekonomskog života u zemlji i regionu.

Planirano je da konferencija okupi visoke zvanice iz zemlje i svijeta, dok će tridesetak renomiranih panelista govoriti o aktuelnim privrednim, ekonomskim i drugim temama koje imaju uticaj na razvoj ekonomije u cijelosti, nove investicije i proširenje tržišta Republike Srpske.

Druga investiciona konferencija nastavak je snažne promocije potencijala Republike Srpske i njenih opština i gradova na kojoj radi IRB, čiji je cilj veći priliv kvalitetnih direktnih stranih ulaganja u Srpsku, nova zapošljavanja i jačanje privrednog ambijenta, ističe se u saopštenju.

Zaključci sa konferencije će mjesto pronaći i u razvojnim politikama i strateškim dokumentima Republike Srpske, dok će se njihov praktični značaj ogledati kroz jačanje aktivnosti na investicionoj promociji i privlačenju investitora u domaćem poslovnom ambijentu, kažu iz IRB-a. 

Srpskainfo

ArcelorMittal ima ambiciozne planove za proizvodnju željezne rude kod Prijedora

0
foto: Ilustracija

Biznis planom kompanije ArcelorMittal iz Prijedora, predviđeno je da se buduća proizvodnja rude na ležištima Ciganuša-Škorac odvija uporedo sa proizvodnjom u rudniku Omarska, tj. kombinacijom različitih vrsta rude, kako bi se kupcu isporučivao komercijalni proizvod. Eksploatacija karbonatne bazične željezne rude nije do sada obavljana u Rudniku Ljubija i ona predstavlja novu sirovinu koju je potrebno uvesti u primjenu, navodi se u Prethodnoj procjeni uticaja na životnu sredinu eksploatacije željezne rude u Rudniku Ljubija u eksploatacionom polju Ciganuša-Škorac.

Kako se dalje dodaje, korišćenjem koncentrata karbonatne bazične rude, izvršila bi se zamjena dijela sitnog limonitnog koncentrata (BPR ruda iz Omarske), krečnjaka i u potpunosti dolomita, u sinter mješavinama u postrojenju za sinterovanje Željezare Zenica.

– Zamjenom dijela rudnog koncentrata površinskog kopa Buvač omogućilo bi se produženje životnog vijeka Rudnika Omarska – ističe se u dokumentaciji.

Kako se ističe, ležište rudnika Ljubija se sastoji iz dva lokaliteta, koji su predviđeni za eksploataciju zasebnim površinskim kopovima – PК Ciganuša i PК Škorac. Na osnovu istražnih radova investitor, kompanija ArcelorMittal, je sa Vladom RS sklopio Ugovor o koncesiji za eksploataciju tri miliona tona željezne rude na površinskom kopu Ciganuša-Škorac u rudniku Ljubija, opština Oštra Luka, maja 2022. godine. Koncesioni ugovor dodjeljuje se na period do 31.12.2027. godine.

Na zahtjev investitora, preduzeće Rudarski institut Prijedor je pristupilo izradi Prethodne procjenu uticaja na životnu sredinu eksploatacije željezne rude u rudniku Ljubija ležišta Ciganuša – Škorac.

Ležište Ciganuša-Škorac se sastoji od rudnih tijela izgrađenih od limonita i rudnih tijela izgrađenih od željeznih karbonata siderit-ankerita koja su daleko većih razmjera od limonitnih tijela. U višim nivoima ležišta nalaze se, uglavnom, limonitna tijela. Rudna tijela na Ciganuši i Škorcu su bila zahvaćena eksploatacionim radovima u okviru površinskog kopa Ciganuša-Škorac na kome su radovi obustavljeni zbog građanskog rata 1992.

Dio rudnih tijela Škorac je eksploatisan u zahvatu površinskog kopa Škorac-Gradina, južno od brda Škorac. Na ovom kopu je završena eksploatacija i služio je kao odlagalište jalovine, a u dubljem dijelu ovog površinskog kopa formirala se akumulacija vode.

Rezerve, vrste i kvalitet rude

U cilju procjene rezervi i kvaliteta željezne rude razvijen je jedinstven geološki blok model ležišta Ciganuša-Škorac-Paljevine korišćenjem softvera Surpac (Geovia, Dessault Systemes) od strane investitora.

– Istraživanje je pokazalo da na PК Ciganuša se uglavnom nalazi karbonatna ruda, dok se manji dio limonitne rude nalazi na površinskim etažama kopa. Što se tiče PК Škorac, prostorna distribucija karbonatne i limonitne rude je mješovita po etažama sa preovlađujućim količinama limonitne rude – navodi se u dokumentaciji.

Eksploatacione količine rude iznose oko 3,5 miliona tona, pri čemu se otkopava oko 2,5 miliona tona karbonatne i oko 1 milion limonitne rude. Ove količine rude se eksploatišu sa prosječnim koeficijentom otkrivke od 2,3 t/t. Prosječan kvalitet rovne rude iznosi oko 32%Fe, pri čemu prosječan sadržaj karbonatne rude iznosi oko 25,7% Fe, a limonitne 47,6% Fe.

Nosilac projekta ArcelorMittal Prijedor, podnio je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu projekat eksploatacije željezne rude u rudniku Ljubija, u eksploatacionom polju Ciganuša – Škorac, opština Oštra Luka.

e-Kapija

PROIZVODI SA PLANTAŽA “JAKUPOVIĆ” OSVAJAJU KUPCE (video)

0

Aronija je jedno vrijeme bila veoma popularna među ovdašnjim uzgajivačima, međutim, nakon početnog zaleta, mnogi su odustali, vidjevši da nema brze zarade i da ova biljka iziskuje dosta truda i ulaganja. Svjesni su toga i na plantažama “Jakupović”, gdje se ozbiljno bave proizvodnjom aronije, čija su zdravstvena svojstva nadaleko cijenjena. Sokovi, džemovi, čajevi pa čak i rakija – sve to od aronije i crne ribizle prave na ovoj porodičnoj plantaži. Njihovi proizvodi traženi su po cijeloj Bosni i Hercegovini pa nerijetko neke od njih, poput čaja od lista crne ribizle, koji je dobar u liječenju artritisa i kostobolje, isporučuju brzom poštom do kupaca. Glava porodice, Sead Jakupović, kaže da su počeli prije šest godina, a sada imaju dvije parcele aronije i jednu crne ribizle, čiji su sokovi takođe veoma ukusni i zdravi.

“Ukupno imamo oko dva hektara plantaža crne ribizle i aronije. Svake godine rod je sve veći. Sad smo ušli u proces sertificiranja za organsku proizvodnju aronije. U skladu s tim pravilnicima se i ponašamo”, kategoričan je Jakupović.

Na ovoj plantaži nemaju problema sa sezonskim radnicima. Dok mnogi bezuspješno traže berače, koji ni uz dobre uslove nisu voljni da zasuču rukave, Jakupovići uvijek mogu računati na šest sigurnih radnika. Obezbjeđuju im pristojnu dnevnicu, prevoz, topli obrok i korektan odnos, zbog čega im se neki vraćaju i narednih sezona. Naša ekipa je u zasadima aronije zatekla gimnazijalku Tiliju Babić koja je, kako kaže, iskoristila dio raspusta da zaradi džeparac i razvije radne navike.

“Došla sam na nagovor drugarice, koja je lani sezonski radila na ovoj plantaži i ima samo pozitivna iskustva. Nije mi naporno, zabavljamo se i družimo, a i zaradim za džeparac. Mislim da bi i drugi moji vršnjaci trebalo da odvoje bar desetak dana raspusta i iskoriste to vrijeme za sticanje nekog novog iskustva”, rekla je Tilija.

Jakupovići se trude da kvalitetom svojih proizvoda zadovolje kupce, a polako se spremaju za osvajanje tržišta. Na vrijeme su shvatili da je ovo ozbiljan posao i cijela porodica mu se posvetila: pored Seada i supruge, i njihovi sinovi, snahe i  unučad.

“Za ovaj vid proizvodnje treba biti uporan i ne odustajati. Imam podršku cijele familije, a i Gradske uprave Prijedor.  Trudimo se da opravdamo povjerenje lokalne zajednice i ko god da nam pomogne, dokazaćemo mu da smo ta sredstva uložili kvalitetno”, rekao je Sead Jakupović.

Zahvaljujući sredstvima federalnog Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, i uz vlastito učešće, Jakupovići su na porodičnom imanju započeli izgradnju objekta u kojem će skladištiti rod i praviti prerađevine od aronije i crne ribizle. Nabaviće i vlastitu komoru za duboko zamrzavanje, zbog koje su dosad morali da svoje proizvode voze u susjedni Sanski Most.

Kozarski