BIZNIS Stranica 25

BIZNIS

PROIZVODI SA PLANTAŽA “JAKUPOVIĆ” OSVAJAJU KUPCE (video)

0

Aronija je jedno vrijeme bila veoma popularna među ovdašnjim uzgajivačima, međutim, nakon početnog zaleta, mnogi su odustali, vidjevši da nema brze zarade i da ova biljka iziskuje dosta truda i ulaganja. Svjesni su toga i na plantažama “Jakupović”, gdje se ozbiljno bave proizvodnjom aronije, čija su zdravstvena svojstva nadaleko cijenjena. Sokovi, džemovi, čajevi pa čak i rakija – sve to od aronije i crne ribizle prave na ovoj porodičnoj plantaži. Njihovi proizvodi traženi su po cijeloj Bosni i Hercegovini pa nerijetko neke od njih, poput čaja od lista crne ribizle, koji je dobar u liječenju artritisa i kostobolje, isporučuju brzom poštom do kupaca. Glava porodice, Sead Jakupović, kaže da su počeli prije šest godina, a sada imaju dvije parcele aronije i jednu crne ribizle, čiji su sokovi takođe veoma ukusni i zdravi.

“Ukupno imamo oko dva hektara plantaža crne ribizle i aronije. Svake godine rod je sve veći. Sad smo ušli u proces sertificiranja za organsku proizvodnju aronije. U skladu s tim pravilnicima se i ponašamo”, kategoričan je Jakupović.

Na ovoj plantaži nemaju problema sa sezonskim radnicima. Dok mnogi bezuspješno traže berače, koji ni uz dobre uslove nisu voljni da zasuču rukave, Jakupovići uvijek mogu računati na šest sigurnih radnika. Obezbjeđuju im pristojnu dnevnicu, prevoz, topli obrok i korektan odnos, zbog čega im se neki vraćaju i narednih sezona. Naša ekipa je u zasadima aronije zatekla gimnazijalku Tiliju Babić koja je, kako kaže, iskoristila dio raspusta da zaradi džeparac i razvije radne navike.

“Došla sam na nagovor drugarice, koja je lani sezonski radila na ovoj plantaži i ima samo pozitivna iskustva. Nije mi naporno, zabavljamo se i družimo, a i zaradim za džeparac. Mislim da bi i drugi moji vršnjaci trebalo da odvoje bar desetak dana raspusta i iskoriste to vrijeme za sticanje nekog novog iskustva”, rekla je Tilija.

Jakupovići se trude da kvalitetom svojih proizvoda zadovolje kupce, a polako se spremaju za osvajanje tržišta. Na vrijeme su shvatili da je ovo ozbiljan posao i cijela porodica mu se posvetila: pored Seada i supruge, i njihovi sinovi, snahe i  unučad.

“Za ovaj vid proizvodnje treba biti uporan i ne odustajati. Imam podršku cijele familije, a i Gradske uprave Prijedor.  Trudimo se da opravdamo povjerenje lokalne zajednice i ko god da nam pomogne, dokazaćemo mu da smo ta sredstva uložili kvalitetno”, rekao je Sead Jakupović.

Zahvaljujući sredstvima federalnog Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, i uz vlastito učešće, Jakupovići su na porodičnom imanju započeli izgradnju objekta u kojem će skladištiti rod i praviti prerađevine od aronije i crne ribizle. Nabaviće i vlastitu komoru za duboko zamrzavanje, zbog koje su dosad morali da svoje proizvode voze u susjedni Sanski Most.

Kozarski

U ponudi „HIT“ taxija 40 vozila renta car-a, prodaja i prevoz automobila i motora

0

U ponudi „HIT“ taxija, u skladu s trendom povećanja vozila za iznajmljivanje u ovoj godini, je čak 40 vozila rent a car-a.

– To su vozila male, srednje i visoke klase. Cijena zavisi od broja dana, odnosno na koliko je vozilo iznajmljeno, potom od klase do destinacije na koju se putuje, odnosno da li se vozilo koristi u BiH ili van granica Bosne i Hercegovine. Sva vozila koja iznajmljujemo su ful kasko osigurana, a cijene se kreću od 30, 35, 40 do 100 maraka po dana- pojašnjavaju pogodnosti ove usluge u „HIT“ taxiju i dodaju da su ove godine ponudu proširili na uvoz i prodaju automobila.

– Sad u ovom trenutku naša firma na prodaju nudi nekih 15-tak automobila, male, srednje i visoke klase. Takođe nudimo i tri skutera, motora, i to je isto nešto novo u našoj ponudi. S otvaranjem granica planiramo da proširimo ovu ponudu s većim brojem skutera te uvozom, prevozom i prodajom automobila – kažu u HIT taxiju.

Osim automobila koje već imaju u ponudi, klijentima u „HIT taxiju“ nude i mogućnost narudžbe željenog automobila.

– Tu je i mogućnost da vam dovezemo automobil koji ste negdje sami kupili, s kompletno završenom papirologijom i carinom sve do registracije. I tu postoji mogućnost dogovora, recimo da li carinu plaća klijent ili mi, do tog da neko želi baš neki određen automobil koji mu mi možemo nabaviti. Dovoljno je samo da kaže koje godište automobila želi i koliko novaca za njega može izdvojiti. U toj klasi onda pronalazimo najmanje desetak automobila i nudimo ih našem klijentu. Naravno, uz fotografije automobila. Njegovo je samo da izabere to što želi, odnosno da uz željeni model automobila navede da li želi samo prevoz, ili to da mu mi riješimo svu papirologiju do registracije – kažu u „HIT“ taxiju i svojim klijentima poručuju da je dovoljno samo reći šta žele. Sve ostalo je njihov posao.

Šta će biti s radnicima “Mitala” u Prijedoru: Evo pod kojima uslovima mogu dobijati platu, a da ne idu na posao

0
Foto: Privatna arhiva

Nakon što je poslovodstvo kompanije “ArcelorMittal” u Prijedoru juče obustavilo proizvodnju pitanje je šta će biti sa 780 radnika ovog preduzeća, koje se bavi kopanjem rude željeza.

Kako je za Srpskainfo potvrdio Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacije prijedorskog “ArcelorMittala”, kući je već poslato 600 radnika.

Ovi radnici trenutno koriste godišnji odmor, slobodne dane zarađene prekovremenim radom ili plaćeno odsustvo.

Kakva će biti njihova dalja sudbina, kao i sudbina preostalih 180 radnika, koji su zadržani kao dežurni na obezbjeđenju i održavanju, sindikat tek treba da pregovara s poslovodstvom.

Šta kaže Zakon o radu

Prema Zakonu o radu RS, oni mogu biti poslati na čekanje, koje se zvanično zove “plaćeno odsustvo u slučaju neplaniranog privremenog smanjenja obima poslova kod poslodavca”.

– Za vrijeme trajanja ovog odsustva radnici ostvaruju pravo na naknadu plate u visini od najmanje 50 odsto prosječne plate radnika ostvarene u prethodna tri mjeseca – navodi se u Zakonu.

U zakonu se, međutim, dodaje i da se “način upućivanja radnika na odsustvo, dužina trajanja odsustva, međusobna prava i obaveze radnika i poslodavca uređuju se kolektivnim ugovorom”, te da odluci treba da prethode konsultacije sa sindikatom.

Dakle, mnogo toga će zavisiti od pregovaračke vještine sindikalaca, pa i od toga koliko su dobar kolektivni ugovor uspjeli da ranije ispregovaraju.

U pravnom timu Konfederacije sindikata RS, čija je članica Sindikalna organizacija prijedorskog “ArcelorMittala”, nisu bili spremni da odgovore na naša pitanja o ovoj temi.

Naknada za nezaposlene

Generalni sekretar Saveza sindikata RS, Goran Stanković, rekao je za Srpskainfo da o konkretnom slučaju ne može govoriti, jer nisu u pitanju članovi ovog sindikata, ali da, u principu, radnici u Srpskoj imaju zakonom zagarantovana prava u slučaju prekida proizvodnje.

– Uz pravo na plaćeno odsustvo, tu je i pravo na naknadu u slučaju nezaposlenosti, koju ostvaruju svi radnici koji su proglašeni tehnološkim viškom, naravno, pod uslovom da je njihov poslodavac uplaćivao doprinose za ovu namjenu – kaže Stanković za Srpskainfo.

Pravo na naknadu u slučaju nezaposlenosti imaju i radnici nakon što se kompanija u kojoj su radili zatvori, odnosno likvidira.

Pravo na ovu naknadu regulisano je Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Ovu naknadu radnici primaju od mjesec dana do 2 godine, u zavisnosti od toga koliko imaju radnog staža.

Tako radnici koji imaju manje od godinu dana staža naknadu mogu dobijati samo jedan mjesec, dok oni sa više od 35 godina staža naknadu primaju 24 mjeseca, odnosno 2 godine.

Milkica Milojević/Srpskainfo

ŽELJEZNICE SRPSKE DO SADA REALIZOVALE 90 ODSTO UGOVORA SA “ARCELOR MITALOM”

0

Izvršni direktor Poslova operacija “Željeznice Republike Srpske” /ŽRS/ Željko Radić rekao je da, ukoliko kompanija “ArcelorMital” obustavi transport rude na kraći period iz Omarske kod Prijedora ka Zenici, ŽRS neće imati veću štetu s obzirom na to da je već realizovano 90 odsto ugovorenog transporta u ovoj godini.
Radić je rekao da neće doći do otkaza ili smanjenog obima rada radnika u ovoj kompaniji.

On je rekao da bi bio srećan da su “Željeznice” ove godine ostvarile prebačaj u odnosu na ugovorenu količinu prevoza i da se nada da će se situacija u “ArcelorMitalu” brzo riješiti kako bi nastavili poslovanje s obzirom na to da ŽRS od prevoza željezne rude za “ArcelorMital” prihoduju 42 odsto ukupnih prihoda.

“Ako posmatramo ostvarenje prevoza rude u 2022. i 2023. godini, mi možemo reći da smo u odnosu na prošlu godinu do obustave 10. novembra prevezli 90 odsto količina”, izjavio je Radić novinarima.

On je naveo da je obim prevoza željezne rude iz rudnika Omarska u periodu od 2004. do 2023. godine na godišnjem nivou bio u rasponu od 1.200.000 do 2.000.000 tona, s tim što su godišnje potrebe Željezare u Zenici bile oko 1.450.000 tona.

“Prije tri godine sklopili smo trogodišnji ugovor koji je u tadašnjim perspektivama trebao da se ostvari tri godine po 1.700.000 tona”, izjavio je Radić i ukazao da su se na ugovoreni transport odrazile okolnosti sa virusom korona, te da su godišnji prihodi kretali od 15.500.000 KM do 17.500.000 KM

On je ukazao na podatak da su u prvoj polovini novembra “Željeznice” prevezle ukupno 1.143.969 tona željezne rude i ostvarile prihod od 15.614.830 KM.

Tokom prošle godine prevezeno je ukupno 1.314.400 tona, dok je 2021. godine ukupan rezultat iznosio 1.556.724 tona prevezene željezne rude.

On je poručio da ŽRS svoje zaposlene neće slati na čekanje.

“ŽRS imaju potrebu za radnom snagom. Ovaj period ćemo iskoristiti da radnici iskoriste svoj godišnji odmor i da se izvrši preraspodjela fonda radnih sati na ukupnom godišnjem nivou”, izjavio je Radić.

On je naveo da će u daljem periodu sa Vladom Srpske, kao većinskim vlasnikom, tražiti alternativni prevoz robe kako bi uposlili radnike ako se stanje u “ArcelorMitalu” oduži.

On ke istakao da su od “ArcolorMitala” dobili telegram u kojem se ŽRS obavještavaju da u određenom vremenskom periodu neće vršiti utovar.

“To je redovna dinamika koja se u toku godine dešava više desetina puta. Iz medija i štampe koje pratimo vidjeli smo da očigledno postoje određeni problemi u samom poslovanju Željezare Zenica kao posljedica globalnih dešavanja na tržištu”, izjavio je Radić.

Kompanija “ArcelorMital Prijedor” saopštila je danas da je bila primorana da privremeno obustavi proces rada, budući da joj je jedini kupac “ArcelorMital Zenica”, koji je prekinuo proizvodnju za neko vrijeme zbog loših uslova na tržištu čelika.

Iz ovog preduzeća ističu da u saradnji sa Sindikalnom organizacijom trenutno razmatraju sve opcije o statusu radnika, jer je zajednički cilj da se nađe najbolje rješenje tokom ovog perioda.

Kozarski/Agencije

Novi pogoni i posao za više stotina radnika u „Celpaku“

U Prijedoru će u naredne dvije godine u industrijskoj zoni „Celpak“ najmanje četiri investitora pokrenuti ili širiti proizvodnju. Tako će biti zaposleno još nekoliko stotina radnika.

Ovo je za Srpskainfo izjavio vršilac dužnosti direktora Agencije za ekonomski razvoj grada Prijedora (PREDA) Aleksandar Drljača.

– Ugovori su potpisani sa četiri investitora, koji su kupili zemlju u „Celpaku“. Njihova obaveza je da u naredne dvije godine završe gradnju proizvodnih pogona – kaže Drljača.

Smatra da je dolazak preduzeća iz Slovenije, koje je prošle godine u „Celpaku“ pokrenulo proizvodnju komutatora, podstaklo i ostale investitore da izaberu ovu industrijsku zonu.

– To preduzeće iz Slovenije će još dvije hale izgraditi, a planiraju da jednu od njih završe ove godine. Svojim novcem će graditi nove hale. Pokazalo se da je dobar potez bio što im je grad Prijedor izgradio prvu halu. Sada zapošljavaju oko 50 radnika, a plan je da ih imaju oko 600 – rekao je Drljača.

Objašnjava da će, pored njih još, dva domaća privrednika u „Celpaku“ širiti proizvodnju iz oblasti metala, te da su svoj dolazak najavili i Nijemci.

– Firma iz Njemačke je dio velikog koncerna i proizvode vreće za pakovanje medicinskog materijala. Trenutno čiste parcelu koju su kupili, a u aprilu će početi graditi fabriku. U septembru će pokrenuti proizvodnju, a u međuvremenu jedan broj radnika slati u Njemačku i Češku na obuku. U naredne dvije godine zaposliće oko 250 radnika, pretežno žena – objašnjava Drljača.

Dodaje da su u toku pregovori sa još 3 investitora.

– Privlači ih jeftino zemljište, koje košta od jedne do 10 KM po kvadratu, potom kvalitetna radna snaga i blizina evropskog tržišta – ističe Drljača.

Otkriva da je plan Prede da u Prijedoru napravi regionalni centar kreativne i IT industrije. Prošle sedmice zatvoren je konkurs za prijem na obuku 50 osoba iz veb-dizajana, 3D modeliranja, grafičkog dizajna, video-produkcije i digitalne fotografije.

Projekt menadžer u Predi, Goran Rodić, objašnjava da je to 5 obuka za po 10 osoba, koje će biti održane u prostorijama ove Agencije. Cilj je da nezaposleni nakon obuke pokrenu posao u ovom sektoru te da zaposleni usavrše svoje znanje.

– Pored toga, sljedeće sedmice krećemo sa obukama za jednu grupu zavarivača i CNC operatera u kabinetima Mašinske škole. Biće ih po 15 u dvije grupe. Plan je da privrednici budu u Komisiji za odabir kandidata i ponudićemo im da polaznici dio obuke odrade i kod njih u preduzećima – priča Rodić.

Nada se da će ovih 30 zavarivača i CNC operatera, kao i 50 polaznika obuka iz kreativne industrije, naći posao i ostati u Prijedoru.

Navodi da PREDA trenutno završava i godišnji Akcioni plan zapošljavanja, koji usvaja Privredni savjet grada.

– Radnike najviše traži prerađivačka industrija, i to profile koji su u vezi sa metalopreradom i drvopreradom kao što su varioci i CNC operateri, potom je tražena radna snaga u industriji tekstila, kože i obuće – zaključuje Rodić.

U prostorijama Prede nalazi se prostor namijenjen onima koji žele da razviju poslovnu ideju. Zainteresovani mogu da koriste računare, 3D štampač, profesionlnu kameru i opremu za snimanje zvuka. U ovoj Agenciji će sa 250.000 odobrenih evra proširiti i opremiti multimediajlne radionice koje će biti korištene za obuku, ali i izradu prototipa proizvoda iz poslovnih ideja.

Šansa u turizmu

U Predi tvrde da bi posla i novih radnih mjesta moglo biti i u oblasti turizma. Projekt menadžer Milena Gnjatović-Simatović priča da PREDA svoje projekte konkuriše međunarodnim fondovima, te da su odlučili da iskoriste i fondove koji su se otvorili iz oblasti turizma.

– Turizam je sektor čiji potencijal nismo iskoristili. Odlučili smo da krenemo u tom pravcu i iskoristimo bogate potencijale na našem području. Krenuli smo sa javnim pozivom za izgradnju smještajnih kapaciteta i za poboljšanje i uvođenje novih turističkih usluga. Biće sufinansiranje još javnih poziva tokom godine kao što je proizvodnja autohtonih i tradicionalnih proizvoda. Tu ima potencijala za nova zapošljavanja – smatra Gnjatović-Simatović.

izvor: Srpska Info