Milenko Đaković, gradonačelnik Prijedora obišao je danas slovenački „Kolektor“ gdje je ozvaničen i početak praktične nastave za učenike Mašinske škole.
– Ovo preduzeće i prijedorska srednja škola već dugo sarađuju u praktičnoj nastavi i to za sve učenike. Srednja mašinska škola prepoznala je to da svoje upisne politike usklađuje s potrebama privrede grada Prijedora, a kompanija „Kolektor“ je prva potpisala ugovor za obavljanje praktične nastave za ove učenike. Na njihov zahtijev Mašinska škola uvela je zanimanje alatničar. Ovo je i prva generacija alatničara – rekao je danas Đaković i dodao da učenici ove škole praktičnu nastavu obavljaju u 33 preduzeća.
On je dodao da je Mašinska škola obezbijedila značajne resurse za praktičnu nastavu uz pomoć Grada, Agencije „Preda-PD“ i međunarodnih organizacija “ Da postoji potražnja za alatničarima potvrdio je Nebojša Graćan, rukovodilac Odjeljenja za strateške projekte i edukaciju u preduzeću “Kolektor”.
– Oformili smo novo zanimanje u skladu sa potrebama današnje industrije, kako bismo afirmisali mlade da se više interesuju za zanimanje mašinstva – dodao je on. Ovim je ozvaničen početak rada “Kolektora” u Prijedoru.
Ovo preduzeće trenutno zapošljava oko 40 radnika, a u planu im je proširenje proizvodnje, kao i nova zapošljavanja.
Grad Prijedor je nakon provedene procedure sa preduzećem „Niskogradnja Marjanović“ potpisao ugovor o realizaciji infrastrukturnog projekta „Održavanje puteva i ulica sa makadamskim kolovoznim zastorom” u visini od 727.750,00 KM bez uračunatog PDV-a, odnosno 851.467,50 KM sa uračunatim PDV-om.
Sa istim izvođačem potpisan je i ugovor vrijedan 297.375,00 KM bez uračunatog PDV-a odnosno 347.928,75 KM sa uračunatim PDV-om za realizaciju projekta “Održavanje puteva i ulica sa asfaltnim kolovoznim zastorom”.
IzGradske uprave Prijedo rističu da uskoro počinje realizacija ovog projekta.
U industrijskoj zoni „Celpak“ danas je otvoren novoizgrađeni pogon preduzeća „Edna Metalworking“ površine hiljadu metara kvadratnih. Milenko Kondić, tehnički direktor firme „Edna Metalworking“, rekao je da je ovo jedna nova epoha za ovu firmu koja se bavi preradom i mašinskom obradom metala.
– Naš glavni proizvod su pumpne podstanice za centralno grijanje, a osim ovog podržavamo i auto industriju za robotsko lakiranje i farbanje, izradom čeličnih, nosivih konstrukcija. Ovaj dan je velik za firmu „Edna Metalworking“, je smo nastali u preduzetničkom inkubatoru u Velikom Palančištu, kao mala firma sa dva do tri zaposlena. U protekle četiri godine dospjeli smo ovdje sad gdje jesmo, u vlastiti prostor – rekao je Kondić.
On je podsjetio da su u preduzetničkom inkubatoru poslovali pod vrlo povoljnim uslovima i kako je dodao, uz nesebičnu podršku lokalne zajednice sagradili sopstvenu proizvodnu halu.
Milenko Kondić, tehnički direktor firme „Edna Metalworking“
– Dobili smo zemljište po ekstra povoljnim cijenama, upute kako što brže do papirologije, ali i projekte. Firma trenutno zapošljava 26 proizvodnih radnika. Do kraja godine očekujemo proširenje proizvodnih pogona i zapošljavanje još desetak novih radnika. To bi bilo i više da nije postojeće situacije s koronom a u planu imamo da kroz koju godinu igradimo još 600 kvadrata poslovnog prostora u kojem ćemo zaposliti između 10 do 15 radnika – najavio je Kondić i dodao da sve što se proizvede u „Edni Metalworking“ većinom odlazi na evropsko tržište, a manji dio na ovo BiH domaće.
Milenko Đaković, gradonačelnik Prijedora, danas je rekao da je ovo jedna prijedorska uspješna poslovna priča koja je počela u preduzetničkom inkubatoru.
Milenko Đaković, gradonačelnik Prijedora
– Napravili su svoju halu u industrijskoj zoni. Grad im je bio na usluzi kao domaćim investitorima u svim elementima podsticaja, u projektima. Ovdje u ovoj zoni uradili smo i kompletnu infrastrukturu, od cesta, kanalizacije, vodovoda, elektro snabdijevanja za čije je potrebe urađeno više trafo stanica, i u sve to je grad investirao, kao pomoć u daljnjem razvoju privrede koja je uglavnom orjentisana na inostrana tržišta – rekao je Đaković i naglasio da radnici ove firme rade u savremenim uslovima, kad je riječ o mašinskoj industriji.
On je rekao i da je „Kolektor“ počeo probni rad, kao i da je do nove godine planirano zvanično puštanje u rad ove fabrike.
– I to prve od četiri identične hale koje će se graditi ovdje na području industrijske zone. Tu je i njemačka firma „Roundliner“. Tad kad smo je puštal u rad bilo je zapoleno 14 ljudi, a ovog trenutka je 21. Rade već u dvije smjene. Potrebno je i da se završe i radovi na pogonu firme „Raki„ doo, još jedan pogon u ovoj zoni, a do kraja godine u rad ćemo pustiti i fabriku „Bitres“ iz porodice „Kalcedonija“ – rekao je Đaković i naglasio da u Prijedoru trenutno djeluje 16 stranih i tri domaća investitora, a u završnoj fazi je još šest preduzeća koja bi trebala početi s radom u zoni „Celpaka“.
Đaković je rekao je da bi na svim ovim poslovima trebalo biti zaposleno oko 1.000 radnika.
U radionici mladog bračnog para Sanje i Miroslava Erceg iz Prijedora nastaju cijeđeni sokovi od voća i povrća. Čisti nektar iz prirode, bez aditiva. Proizvode razne kombinacije ukusa, a svaki na svoj način je osvježavajući i zdrav. Porodica Erceg je godinama prerađivala jabuke iz voćnjaka koji obrađuju u rodnoj Krupi na Uni u prirodne sokove, pa su se odlučili da pokrenu mini pogon za svoje potrebe.
Sanja i Miroslav
– Nakon što smo se vjenčali razmišljali smo o tome da pokrenemo vlastiti biznis. Prošle godine u ovom periodu odlučili smo se da to bude prerada voća i povrća u prirodne sokove. Opremili smo prostoriju, kupili mašine i registrovali se kao Porodično-poljoprivredno gazdinstvo Erceg. Išli smo s ciljem, ako ništa drugo, za svoju porodicu da proizvodimo, pa ćemo vidjeti kako ide – priča nam Sanja.
Za sada im ide dobro. Posla ima. Sanja i Miroslav se ne žale, u pomoć im priskoče porodica i prijatelji. Kako kažu, uz dobru organizaciju sve se može.
Sanja Erceg
– Ovo je u suštini sezonski posao, koji traje neka dva do tri mjeseca. I tada smo u svojoj radionici non-stop. Pored toga što smo oboje stalno zaposleni, uspijemo da se organizujemo. Sandra, sestra mog muža nam je glavna pomoć i podrška (smijeh). Ljudi koji nam dođu i pitaju ko je ovdje šef, uglavnom se iznenade kada vide nas, jer očekuju da će iz radionice izaći neko srednjih godina, ali uglavnom reakcije su pozitivne – kaže ona.
Mašine i svu neophodnu opremu su nabavili u inostranstvu. Po preporuci, odlučili su se za poznatu austrijsku marku. Za sat vremena uspiju da prerade od 150 do 180 litara soka. Od 100 kilograma jabuka, dobije se do 70 litara soka.
Miroslava Erceg
– Prvo peremo voće, meljemo, presamo i kasnije pasterizujemo. To je čitav postupak. Ništa komplikovano. Oko 70 odsto možemo da izvučemo uz pomoć hidraulične pak-prese. I dobijamo hladno cijeđene sokove, koji su samo pasterizovani, bez dodataka šećera i vode – kaže Miroslav.
– Mislim da je ovo jedan fin proces, osim što sebi možete da preradite voće i povrće, možete i da zaradite sa strane. Mi prerađujemo ono što nam je priroda dala, naš kraj je toliko bogat jabukom i kruškom i ostalim vrstama voća i zaista je šteta da to propada. Takođe, mislim da je ovo jedna izvanredna prilika da se to iskoristi, preradi, a ujedino ćemo piti domaći sok i nećemo ga uvoziti i svako ko razmišlja da pokrene ovaj posao ne treba da se predomišlja – nagalašava Sanja.
Na policama Porodično-poljoprivrednog gazdinstva Erceg svaki dan nova doza vitamina. Sokovi od jabuke, zatim jabuke, mrkve i cvekle, jabuke i kruške, jabuke i dunje i jedna jako zanimljiva kombinacija jabuka, cvekla, mrkva i đumbir. Cijene se se kreću od 2.50 do 4.00 KM po litru.
– U našu radionicu je svako dobrodošao, može da uđe i da pogleda kako izgleda proces proizvodnje. Svakom ću pružiti podršku i prenijeti znanje koje sam ja vremenom stekao. Svaki početak je težak, ali kada vas nešto zanima, vremenom sve postane lakše. Volja je bitna, ako nemate dobru volju, bolje da ništa ne započinjete. Podrška porodice i prijatelja takođe mnogo znači. Hvala Bogu, Sanja i ja imamo veliku podršku od njih i hvala im svima – dodaje Miroslav.
A gdje ima volje, ima i načina. Treba zasukati rukave i vjerovati u svoj rad, poručuju za kraj Ercegovi, čije sokove zavolite čim probate.
U Prijedoru se na sajmu inovacija predstavila i banjalučka firma „EastCode“. Pokazali su sve draži popularnog „e-mede“, vozila koje vrlo često viđamo na prijedorskim ulicama. Miroslav Matić, Mišo, suvlasnik i direktor „EastCode“ objašnjava da je riječ o automobilu marke „Panda“ koje su malo „preuredili“.
Miroslav Matić, Miša, suvlasnik i direktor „East Code“
– Izvadili smo mu motor benzinac, ostavili prenos, mijenjač, dodali elektro motor snage 17 KV, stavili 1.728 baterija u 24 bloka. To su iste baterije koje idu u laptopove, a jedan poređenja radi ima četiri do šest baterija. Tu je i kontroler, koji recimo prilikom davanja gasa na papučicu pusti struju i dio koji smo sami nacrtali, projektovali i napravili,potom adapter, odnosno prelaz s tog elektro motora na mijenjač.
Na slikama možete da vidite i jedan nosač, a ono što je važno ništa od ovog nije rađeno u kućnoj radinosti. Ono što projektujemo nosimo u firme koje rade za svjetski poznate proizvođače vozila. Dakle sve je izrađeno od kvalitetnih materijala – objašnjava Miša karakteristike EastCodovog „e-mede“.
“e-Medo“ s tim kontrolerom, baterijama, elektro motorom uz stari akumulator koji služi isključivo za signalizaciju ima i BMS uređaj kojim se upravlja ravnomjernim pražnjenjem i punjenjem 1.728 baterija.
Pava nam odaje tajnu “mede” – 1.728 baterija u gepeku
– Da nije BMS-a te baterije bi se mnogo brže trošile i bio im kraći radni vijek. No, najveći izazav je bio kako „prevariti“ „pandu“ s tim novim karaketristikama da upali servo volana. Morali smo da lažiramo te signale da bi on upalio. I ta priča je trajala skoro dvije godine, ali ne samo to već i s ostalim parametrima koje je sve trebalo međusobno uskladiti. Želja nam je bila da pokažemo osnovnu djelatnost „EastCod-a„, a to je, da je naš primarni posao programiranje, mada mnogi misle i da smo trgovačka kuća – kaže Matić i naglašava da je „e-Medo“ već skoro godinu ipo u funkciji. Prešao je preko 17.000 kilometara uz minimalne troškovee energije i, što je najvažnije, sa 0% zagađenja okoline.
– To je tiho i startno vozilo kod kojeg se osjeti ta neka lakoća vožnje, U“e-Medi“ je električna kočnica, nema vakuma… Nije nauka da se preuredi, ali struku moraš poznavati, od elektrotehnike, elektronike, mašinstva. I po tom je „EastCode“ preoznatljiv, jer svaki taj sektor mora biti na nivou zadatka. Imamo sad za sad sedam timova i 20 godina iskustva, ali i sve potrebno za rad na terenu, kako bi serviser imao sve potrebno, od običnog šarafa do zahtijevnog alata – kaže Matić.
potreban vam je adapter i obični produžni kabal da bi ga punili gdje god imate običnu utičnicu
Naglašava da su od 20 vozila koje imaju u vlasništvu čak četiri na struju. U planu je da ista vozila prilagode skoro pa besplatnoj vožnji.
– To je budućnost, jer se za pet godina vozilo koje ste kupili na kredit samo isplati. Ta vozila bi trebala biti u upotrebi kod taksija, brze pošte. Garancija na baterije je osam godina, a pratimo i napredak na smanjenju njihovog kapaciteta. Naš moto je da ne možeš da štediš, ako nemaš para. Prevedeno to znači da želimo da obezbijedimo sve pogodnosti za naše zaposlene, da im damo pogodnosti da ne moraju svojim kolima dolaziti na posao, da imamo i za reklamu i slično – kaže Matić.
Podsjeća da poslovnica „EastCode“ u Prijedoru postoji već 16 godina i da je prepoznatljiva po izuzetnoj ljubaznosti i stručnosti zaposlenih koje „mjesecima bira Pava“, ali i pozitivnim finansijskim rezultatima što pokazuje ozbiljnost u poslu.
Inače Goran Pavić Pava je regionalni menadžer i šef poslovnice u Prijedoru s kojim sam se provozao “medom” i oduševio se startnošću vozila, udobnošću i dobrom kočnicom.
