BIZNIS Stranica 9

BIZNIS

“AUSTRONET” I “GROSIST” MEĐU NAJBOLJIM PREDUZEĆIMA

0

Privredna komora Republike Srpske prijedorski „Austronet“ uvrstila je među tri najbolja srednja privredna društva u prošloj godini u Republici Srpskoj. Značajnim priznanjem zadovoljni su i radnici, koji ističu da se ne mogu požaliti na uslove rada i primanja. Vlasnik i direktor firme, Enes Kahrimanović, kaže da im je priznanje veliki motiv i podstrek za budući rad i proširivanje proizvodnje.

U prošloj godini, u vrijeme pandemije, Austronet nije prekidao proizvodnju, već je u segmentu sunčeva jedra i zaštita od sunca, povećao za 28 procenata. Pored toga, program proizvodnje obuhvata zaštitne mreže za teniska igrališta, građevinarstvo, poljoprivredu, domaćinstva. Uglavnom, sva proizvodnja ide na zapadnoevropsko tržište. Austronet zapošljava 150 radnika i u vrijeme pandemije niko nije dobio otkaz.

  U okviru projekta promocije domaćih proizvoda, „Naše je bolje“, među pet najuspješnijih u Republici Srpskoj u prošloj godini, Privredna komora uvrstila je i prijedorski „Grosist“, preduzeće koje se bavi izradom drvenih kuća.

izvor: Kozarski

PLAKETE NAJISTAKNUTIJIM PREDUZETNICIMA

0

Povodom završetka poslovne godine, Područna zanatsko preduzetnička komora Prijedor organizovala je prijem za privrednike i predstavnike lokalnih zajednica prijedorske regije. Analizirani su postignuti rezultati, napravljeni planovi za narednu godinu i po prvi put, dodijeljene plakete istaknutim privrednicima. Među dobitnicima plakete je i Jelka Bundalo iz Novog Grada, koja se više od dvije decenije snalazi u prodaji tekstila. Ona ističe da je to niskoakumulativna grana privrede u kojoj je teško poslovati.

– U tekstilu je veoma problematičan nelegalan uvoz robe, tako da domaći proizvođači teško mogu da opstanu. Najmanje ima proizvođača, a najviše ljudi koji rade long usluge. Ja konkretno radim najviše uslugu i u tom dijelu dobro poslujem. Međutim, prodaja gotove robe je problematična, ne možemo biti konkurentni Kinezima, ne možemo biti konkurentni, recimo toj sivoj zoni, koja dolazi iz Turske, tako da je veoma teško – ističe Bundalo.

Poslovni ambijent u ovoj godini za sve privrednike bio je težak i izazovan, a za svaku privrednu granu bilo je i određenih specifičnosti. To najbolje zna prijedorski vunovlačar Milan Pilipović, koji je neka ograničenja u svojoj branši uporedio sa slanjem boksera u ring vezanih ruku.

– Čini mi se da je danas teže privređivati. Nema više nigdje ništa kupiti, nema dijelova, nema repromaterijala. Oko uvoza je mrka kapa, pogotovo što se tiče preduzetnika. preduzetnicima se mnoge stvari brane. Ja ne znam za ostale, ali znam da smo u svome poslu izgubili pravo za zbirni transport nekih naših potreba koje uvozimo. Jednostavno nam je to onemogućeno. Ne možemo to raditi i onda moramo tražiti posrednika, što podiže cijenu nabavke” – kaže Pilipović.

U Područnoj zanatsko preduzetničkoj komori nadaju se da će novi zakon o preduzetništvu u Republici Srpskoj omogućiti povoljniji privredni i poslovni ambijent i da će siva ekonomija biti svedena na minimum, što bi omogućilo i veću konkurentnost na domaćem i inostranom tržištu. – U pripremi je novi Zakon o samostalnom preduzetništvu koji bi u Narodnoj skupštini trebao biti usvojen početkom 2024. godine, koji će značajno doprinijeti boljoj organizaciji i profesionalizaciji Komore. Na taj način mogli bi što bolje odgovoriti novim izazovima u novom i budućem vremenu. U narednoj godini očekuje nas sporazum sa APIF–om, kako bi nam potrebni podaci u centralnom registru omogućili da radimo bolju analizu i napravimo kvalitetniju strategiju razvoja preduzetništva. Od februara iduće godine u svim lokalnim zajednicama prijedorske regije imaćemo predstavništvo – kazao je ranko Zgodić, predsjednik Upravnog odbora Područne komore.

Izazove sa kojima su se u ovoj poslovnoj godini susretali privrednici sumirao je predsjednik Područno preduzetničke komore Prijedor Darko Bosančić, napominjući da se očekuje i kompromis oko utvrđivanja najniže plate.

– Ove godine smo imali dosta izazova. Čitava godina je bila turbulentna. Dosta smo uradili na poboljšanju statusa privrednika. Trenutno imamo problema sa određivanjem minimalnog ličnog dohotka, gdje se privrednici i Vlada ne slažu. Pokušavamo da nađeno zajednički jezik i sa privrednicima i sa Vladom pa da vidimo šta ćemo u tom smislu napraviti – rekao je Bosančić.

Za dugogodišnji rad i unapređenje rada Područne zanatsko privredne komore, plakete su dobili – Jelka Bundalo iz Novog Grada, Željko Džajić iz Kostajnice, Saša Rokvić iz Kozarske Dubice i Milan Pilipović i Rade Trubarac iz Prijedora. Pilipović je bio prvi predsjednik Područne komore, a Trubarac je najstariji preduzetnik na ovim prostorima.

Zoran Sovilj/Kozarski

U ponudi „HIT“ taxija 40 vozila renta car-a, prodaja i prevoz automobila i motora

0

U ponudi „HIT“ taxija, u skladu s trendom povećanja vozila za iznajmljivanje u ovoj godini, je čak 40 vozila rent a car-a.

– To su vozila male, srednje i visoke klase. Cijena zavisi od broja dana, odnosno na koliko je vozilo iznajmljeno, potom od klase do destinacije na koju se putuje, odnosno da li se vozilo koristi u BiH ili van granica Bosne i Hercegovine. Sva vozila koja iznajmljujemo su ful kasko osigurana, a cijene se kreću od 30, 35, 40 do 100 maraka po dana- pojašnjavaju pogodnosti ove usluge u „HIT“ taxiju i dodaju da su ove godine ponudu proširili na uvoz i prodaju automobila.

– Sad u ovom trenutku naša firma na prodaju nudi nekih 15-tak automobila, male, srednje i visoke klase. Takođe nudimo i tri skutera, motora, i to je isto nešto novo u našoj ponudi. S otvaranjem granica planiramo da proširimo ovu ponudu s većim brojem skutera te uvozom, prevozom i prodajom automobila – kažu u HIT taxiju.

Osim automobila koje već imaju u ponudi, klijentima u „HIT taxiju“ nude i mogućnost narudžbe željenog automobila.

– Tu je i mogućnost da vam dovezemo automobil koji ste negdje sami kupili, s kompletno završenom papirologijom i carinom sve do registracije. I tu postoji mogućnost dogovora, recimo da li carinu plaća klijent ili mi, do tog da neko želi baš neki određen automobil koji mu mi možemo nabaviti. Dovoljno je samo da kaže koje godište automobila želi i koliko novaca za njega može izdvojiti. U toj klasi onda pronalazimo najmanje desetak automobila i nudimo ih našem klijentu. Naravno, uz fotografije automobila. Njegovo je samo da izabere to što želi, odnosno da uz željeni model automobila navede da li želi samo prevoz, ili to da mu mi riješimo svu papirologiju do registracije – kažu u „HIT“ taxiju i svojim klijentima poručuju da je dovoljno samo reći šta žele. Sve ostalo je njihov posao.

NOVI INVESTITORI U INDUSTRIJSKIM ZONAMA (video)

0

Kapacitet industrijske zone Celpak više nije dovoljan za veće investitore, zbog čega Gradska uprava u Prijedoru kreće u projekat izgradnje infrastrukture u novoj industrijskoj zoni koja će biti pored Aerodroma. Upravo u ovoj zoni će narednih mjeseci sa 1,4 miliona maraka lokalna uprava izgraditi infrastrukture za prvog investitora iz Italije.

U industrijskoj zoni Celpak, koju Prijedor trenutno jedino i ima, proizvodne pogone ima šest investitora koji zapošljavaju oko 300 radnika.

U Agenciji za ekonomski razvoj grada Prijedora, „PREDA-PD“ navode da su kroz svoj Info centar za investitore na usluzi svima koji su zainteresovani za industrijske zone. Koordinator ovog Info centra Bojan Jojić kaže da pomažu investitorima od same ideje do raelizacije projekta.

Bojan Jojić

– Ovaj lokalitet Celpak je unazad četiri pet godina bio potpuno neuređen, devastiran, nije imao nikakvu funkciju, a sada imamo šest firmi koje ovdje rade i imamo još tri firme koje su u procesu potpisivanja ugovora za kupovinu zemljišta na ovom lokalitetu.  Sve tri su lokalne i još imamo dvije firme koje su u fazi pregovora – kaže Jojić.

Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za privredu i preduzetništvo, Rade Rosić, ističe da su u Gradskoj upravi prepoznali značaj industrijskih zona i da ih planiraju još.

Rade Rosić

– S obzirom da je počela izgradnja novog auto-puta Prijedor-Banjaluka, planiramo na zemljištu koje treba da bude u vlasništvu RS, na samom početku ili na kraju kod petlje autoputa, da izgradimo jednu veću industrijsku zonu i razmatramo mogućnost, evo studija opravdanosti će pokazati da tu možda treba da pokrenemo slobodnu zonu koja ima set svojih olakšica – rekao je Rosić.

izvor: Kozarski

Štrajk u Zenici šalje kući radnike prijedorskog „Mittala“

0
Foto: Capital

Radnici „ArcelorMittala“ iz Prijedora sa neizvjesnočšću očekuju iduću sedmicu za kada je zakazan štrajk u istoimenom preduzeću u Zenici. Naime, ukoliko dođe do potpune obustave rada u Zenici, većina radnika rudnika iz Prijedora će biti poslana na čekanje. Glavni odbor Sindikata “ArcelorMittala” iz Zenice je donio odluku o stupanju u generalni štrajk ako ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi za zaključenje pojedinačnog kolektivnog ugovora za 2023/2024. godinu uz povećanje plata i naknada radnicima zbog rasta troškova života.

Međutim, kako dogovor sa poslodavcem nije postignut radnici u ponedjeljak, 20. novembra stupaju u štrajk.

Ovaj štrajk automatski će značiti i obustavljanje procesa rada u „Arcelor Mittalu“ Prijedor koji preduzeću iz Zenice isporučuje rudu.

Predsjednik Sindikalne organizacije „AreclorMittala“ iz Prijedora Dario Antonić za CAPITAL kaže da još nije donesena odluka o čekanju iako se o tome govori.

Istakao je i da je jedan broj radnika koji nema posla trenutno koristi godišnji odmor.

„Iduće sedmice bismo trebali imati sastanak sa menadžmentom kako bismo sagledali ukupnu situaciju i donijeli odluku o tome koji broj radnika bi trebao na čekanje i koja bi to bila nadoknada za vrijeme eventualnog čekanja. Ako definitivno u ponedjeljak dođe do štrajka u Zenici i potpune obustave proizvodnje većina naših radnika bi bila poslana na čekanje“, kazao je Antonić.

On kaže da je neizvjesnost velika i da, iako se radnici nadaju da je ovo prolaznog karaktera, većina pokazatelja im ne ide u prilog.

Ističe da su do sada kada su bili čekanju primali 80 odsto plate, iako po kolektivnom ugovoru imaju pravo na 55 odsto od zadnje tri prosjesčne plate.

„Međutim, sa sadašnjim izuzetno visokim cijenama, ako uzmete i samo pet ili deset odsto plate, veoma je teško živjeti“, kaže Antonić.

Dodao je da su i oni, poput kolega u Zenici, obavijestili poslodavca da žele razgovarati o plati, ali da njihovi pregovori počinju u prvom kvartalu naredne godine.

Direktor „Arcelor Mittala“ Prijedor Mladen Jelača za CAPITAL kaže da oni moraju uskladiti svoj rad sa željezarom u Zenici.

„Situacija je apsolutno neizvjesna. U željezari je najavljen štrajk oko 20. novembra, mi za njih isporučujemo rudu i moramo uskladiti naš rad sa njihovim. Dakle, ova situacija je uzrokovana dešavanjima u željezari“, rekao je Jelača.

Predsjednik Sindikalne organizacije „Arcelor Mittala“ Zenica Rašid Fetić kaže da radnici definitivno u ponedjeljak idu u štrajk jer dogovor sa poslodavcem nije postignut.

„Razgovarali smo sa direktorom za jugoistočnu Evropu, ali ni sa njim nismo uspjeli da postignemo dogovor. Tako da mi 20. novembra idemo u štrajk, mada su oni već zaustavili proizvodnju i to ne samo u Zenici, u kojoj samo radi Koksara, već i u dvije željezare u Njemačkoj i jednoj u Belgiji na pet sedmica, a kao razlog su naveli poskupljenje gotove robe iz kompanije“, rekao je Fetić.

Kazao je da će štrajk radnika u Zenici vjerovatno biti na duži period i da će njime biti pogođene i „Željeznice RS“, „Željeznice FBiH“ kao i „Arcelor Mittal“ Prijedor.

Istakao je da je dobit kompanije u zadnje dvije godine iznosila oko 240 miliona KM te da ne pristaju na priče o gubitku za ovu godinu koje im serviraju poslodavci.

M. Ljubojević/capital.ba