I Prijedor na listi domaćina biciklističke trke

0

Određivanje rute 15. trke “Beograd – Banjaluka” ušlo je u završnu fazu, a da bi bila potpuno poznata ostaje da se vidi ko će biti domaćin starta posljednje, četvrte etape.

Biciklisti iz tridesetak zemalja svijeta već tradicionalno će krenuti iz Beograda, a cilj prve etape biće u Šapcu. Zatim će u drugoj vorziti od Obrenovca do Bijeljine. Najveći grad Semberije drugu godinu zaredom biće “dupli” domaćin, jer će bidi domaćin i starta treć e etape koja završava u Vlasenici. U narednih nekoliko dana biće poznat i domaćin starta četvrte etape koja završava spektakularnim krugovima u Banjaluci. S tim u vezi, direktor trke Vladimir Kuvalja boravio je u Prijedoru, gdje je sa gradonačelnikom Daliborom Pavlovićem razgovarao da ovaj grad na zapadu Srpske prvi put ugosti karavan.

– Imali smo vrlo dobar i otvoren sastanak. Predočili smo ljudima koji vode grad šta je ova trka do sada uradila i koliko benefita donosi, što su oni pažljivo saslušali i u načelu se složili da bi bilo lijepo da se uključe u organizaciju. Lično se nadam takvom raspletu, jer nam je cilj da uključimo što više gradova iz svih krajeva Srpske. Prije tri godine smo se “spustili” južno od Bijeljine i od tada je Vlasenica naš partner, a sada se nadam da ćemo krenuti i zapadnije od Banjaluke. Srećan sam što je trka postala prepoznatljiva među običnim ljudima, kao i gradovima. Zato uostalom naša priča iz godine u godinu raste – rekao je Kuvalja.

Dolaskom nekih od najboljih ekipa iz Evrope i svijeta poput italijanskog Bardijanija značajno je podiglo interesovanje medija koje je iz godine u godinu veće. Podsjećamo, trka počinje 22. aprila prvom etapom, a četvrta je na programu 25. aprila 2021. godine.

izvor

MLINARI NE OČEKUJU RAST CIJENE BRAŠNA (VIDEO)

0

Taman što je malo utihnula priča o poskupljenju električne energije, krenulo je poskupljenje nafte. A onda je krenula i priča o eventualnom poskupljenju brašna. Jer cijene pšenice na evropskim berzama su u usponu. Međutim, mlinari u Republici Srpskoj kažu da se ne očekuje neki značajniji skok cijena brašna kod nas, jer u Srbiji, odakle najviše uvozimo pšenicu nema nekog naglog rasta cijene. A tamo je tona pšenice poskupila za nekih 40 do 50 evra.

– Cijene brašna nisu pratile taj rast, već su poskupile za neku polovinu poskupljenja pšenice. Sad smo u sitauciji da u Evropi cijene pšenice i dalje rastu, ali srbijasnko brašno ne prati taj skok. A na cijenu brašna u Republici Srpskoj naviše utiče cijena u Srbiji – rekao je predsjenik Udruženja milnara RS Zoran Kos.
Procjene je teško praviti, kažu mlinari, i ukoliko se Srbija ne otvori za izvoz, može se očekivati da će cijene brašna u narednom periodu mirovati, ali da sigurno neće doći do njihovog pada.
Stanje je trenutno takvo da tona pšenice u Srbiji košta između 190 i 200 evra, a tona brašna oko 250 evra.

Priče o novim poskupljenjima nisu nikakvo iznenađenje, kažu iz Udruženja za zaštitu potrošača „DON”. Jer rast cijena goriva dovodi i do rasta cijene sjetve, što je naznaka izvjesnog poskupljenja pšenice, kaže izvršni direktor „DON-a” Murisa Marić.

– Ostale branše samo prate cijenu goriva. I sve cijene lančano su krenule na gore. Ovo je udar na džep potrošača, ali nije nikavo iznenađenje, jer svih ovih godina, kad dođe do poskupljenja goriva poskupe i osnovne životne namirnice – napominje Marićeva.
Ona je postavila i pitanje zašto cijene namirnica nisu pratile cijenu nafte i prošle godine, kad je došlo do drastičnog pada cijene ovog energenta. Marićeva je dodala da nas očekuje teška godina, jer sva poskupljenja na svojim leđima na kraju iznesu krajnji potrošači, a da su plate i penzije praktično ostale na nivou prije pandemije.

izvor: Kozarski

Tanjinu trajnu šminku onkološke pacijentice plaćaju samo osmijehom (video)

0

Na vratima salona dočekuje nas domaćinski, sa širokim osmijehom. I pozdravlja na svoj jedinstven i neposredan način. To se ne uči, mada Tanja Tramošljanin, permanent makeup artist i vlasnica kozmetičkog salona, studija trajne šminke (Permanent & Make-up studio by Tanja), priča da taj pogled na svijet, duguje jednoj posebnoj ženi, svojoj baba Savi, čije životne mudrosti i danas često ponavlja.

Poslom po kojem je postala prepoznatljiva bavi se oko šest godina, a njen pečat, posebno u obrvama s ponosnom na licu nose brojne Prijedorčanke. I među njima i onkološke pacijentice kojim Tanja ovaj kozmetički tretman poklanja uz moto da se ovaj tretman može platiti i osmijehom.

– U svijetu je to baš zaživjelo, pay with smile, zapravo, „platite s osmijehom”. Odlučila sam da to radim u Prijedoru. To je bila spontana odluka, nakon što mi je na tretman iscrtavanja obrva došla žena koja je bila onkološka pacijentica. To se i prepozna, drugačija je dlaka, drugačije je sve. I kroz priču saznam zbog čega su izgubljene obrve, zbog čega su i te koje su narasle, „divlje” . Tako da nemam srca da to naplatim. Nemam srca, jer to je stvarno potreba, to nije hir – priča s puno emocija Tanja.

Emotivnu priču krase obično i trajna prijateljstva između Tanje i onih kojim je poklonila neki lijep detalj na licu. Obraduje se kad ih ponovo vidi i to su emotivno neprocjenjivi susreti.

– I tu se stvore neka nova prijateljstva. I negdje uvijek stoji to neko razmišljanje poslije o njima i obavezno pitanja „šta je s njima?”, „nisu mi došle?”,”zašto nisu?”… Ili kad dođu onda se obje obradujemo, dijelom i zbog tog da one i dalje drže do sebe… To su baš jake emocije, nerijetko suze radosnice, ali i suze oduševljenja, pa i nevjerovanja. Jer vratiti ženi, koja je izgubila kosu, obrve, trepavice, a to je ogroman stres i udar na pojam ženske ljepote, vjeru u ljepotu i to neko samopouzdanje u sebe je neporocjenjivo. To nema cijenu – kaže ova Prijedorčanka.

Po struci je sanitarni inženjer, u šali kaže bez posla, ali zato vrstan zanatlija. Ni jednu priliku za edukacijom ne propušta, jer trendovi se mijenjaju, pa valja uvijek učiti, a nedavno je bila i u Istanbulu. Povod sjajan, direktno učešće na Svjetskom takmičenju permanentne, trajne šminke. Ulaznica za ovo takmičenje bilo je zlato koje je Tanja, u organizaciji Svjetske organizacije za trajnu šminku, osvojila na regionalnom takmičenju u Beogradu.

– Tu sam uzela zlato, iz kategorije sjenčenog ajlajnera. Bile su tu četiri kategorije, puder obrve, iscrtavanje japansko, sjenčeni ajlajner i trajna šminka usana. Nas četiri smo s osvojenim prvim mjestom imali direktni plasman na svjetskom takmičenju koje je održano u Istanbulu – kaže Tanja.

Ona je i dio tima koji je svojevremeno organizovao i makeover za jednu našu sugradanku tokom kojeg su njen studio, stomatološka ordinacija dr Čoprka i frizerski salon „DiG” poklonili stomatološke usluge, trajnu šminku i frizuru. U toj zajedničkoj saradnji u međuvremenu je bilo još sličnih poklona, a sve pod motom izađite iz studija sa širokim osmijehom i sjajem u očima. Bitno je ljude usrećiti i stvoriti tu neku obostranu emociju koja i jednim i drugim znači mnogo, poručuje Tanja.

izvor: Kozarski

POČELA REHABILITACIJA MAGISTRALNOG PUTA PRIJEDOR – BANJALUKA

0

U Kozarcu je danas ozvaničen početak radova na rehabilitaciji magistralnog puta od Prijedora do Banjaluke, za šta u ovoj godini Javno preduzeće “Putevi Republike Srpske” ima namjeru da izdvoji oko osam miliona KM.
Vršilac dužnosti direktora preduzeća “Putevi Republike Srpske” Davor Kostrešević rekao je da je s obzirom na povećanu frekvenciju saobraćaja i povećan broj saobraćajnih nezgoda na potezu magistralnog puta M4, od Prijedora do Banjaluke, rehabilitacija postala gotovo strateškog značaja.

“Rehabilitacija će se raditi u tri faze: Kozarac – Lamovita, Lamovita – Ivanjska i Ivanjska – Šargovac, selektivno, prema prilivu finansijskih sredstava. U ovoj godini Javno preduzeće `Putevi Republike Srpske` ima namjeru da za rehabilitaciju ovog dijela putnog prvca izdvoji oko osam miliona KM”, rekao je Kostrešević novinarima u Kozarcu gdje je ozvaničen početak radova.

On je naveo da je dužina obuhvata 37,5 kilometara, a da je prednost u tehničko-tehnološkom smislu to što će se završni sloj asfalta raditi od splitmastiks asfaltne mješavine što poboljšava karakteristike putnih komunikacija.

“Saobraćaj će, nažalost, biti zatvoren zbog tehnologije izvođenja radova i vršiće se alternativnim obilaznim pravcem kroz naselje od ponedjeljka. Samo trajanje u ovom momentu zavisi od dinamike radova, ali gledaćemo da ga svedemo na najmanju moguću mjeru. Ovom prilikom apelujem na učesnike u saobraćaju za strpljenje i da u startu planiraju svoje vrijeme”, poručio je Kostrešević.

Pomoćnik ministra saobraćaja i veza Republike Srpske Dragan Stanimirović rekao je da magistralni put Prijedor – Banjaluka predstavlja jedan od najopterećenijih putnih pravaca u Republici Srpskoj gdje je prosječan godišnji dnevni saobraćaj na pojedinim dionicama i do 10.000 vozila na dan.

“Rehabilitacija ovog dijela putnog pravca zasigurno će povećati bezbjednost saobraćaja i omogućiće komforniju vožnju, kako za putnički tako i za teretni saobraćaj. S obzirom na to da će za vrijeme izvođenja radova saobraćaj biti preusmjeren na lokalni putni pravac, ja bih molio sve učesnike u saobraćaju za strpljenje. Na ovoj dionici identifikovano je više opasnih mjesta što će nakon rehabilitacije biti sanirano”, dodao je Stanimirović.

Direktor “Prijedorputeva” Radenko Crnogorac rekao je da su tehnički uslovi za izvođenje radova takvi da se moralo ići na totalnu obustavu saobraćaja.

“Bolje je da pod obustavom radimo neko kraće vrijeme koje mi procjenjujemo na maksimalno do tri mjeseca, nego da pod saobraćajem radimo šest mjeseci”, istakao je Crnogorac.

Gradonačelnik Prijedora Dalibor Pavlović zahvalio je u ime grada “Putevima Republike Srpske” koji su se odlučili za rehabilitaciju ovog puta koja je značajna i za građane i za privrednike.

“Ovo će uveliko pomoći da smanjimo broj saobraćajnih nezgoda, a takođe i privrednicima omogućiti bolju i bržu komunikaciju sa Banjalukom”, rekao je Pavlović.

On je podjsetio na to da je grad odobrio korištenje obilaznice za vrijeme radova i obavezao izvođača radova da sanira štetu koja eventualno nastane tokom izvođenja radova.

“Naši građani nemaju razlog za zabrinutost. Ako bude nastalo problema na toj cesti, biće sanirani u što skorijem roku i put će biti vraćen u prvobitno stanje”, poručio je Pavlović.

Na tenderu “Puteva Republike Srpske” preduzeća “Prijedorputevi” i “Kozaraputevi” iz “Fortis grupe” dobila su ovaj posao vrijedan 22 miliona KM i s rokom završetka radova od 18 mjeseci od momenta uvođenja izvođača u posao. 

Srna

Srpska ponovo prodaje akcije RŽR „Ljubija“

0

Investiciono-razvojna banka (IRB) RS ponudiće ove godine na prodaju državni kapital u 10 preduzeća, a na spisku se ponovo našao Rudnik željezne rude „Ljubija“, čija privatizacija je proteklih godina izazvala prvi veliki razdor u tada vladajućoj koaliciji u Srpskoj.

Prodaja 64,9 odsto državnog kapitala u rudniku „Ljubija“ planirana je na berzi organizovanjem posebnih aukcija uz mogućnost postavljanja uslova i  kvalifikacionih kriterijuma za učesnike.

Za kupovinu državnog kapitala u ovom rudniku ranije su bile zainteresovane kompanije “Israeli Investment Group” i “Arcelor Mittal” iz Luksemburga, a posljednji pokušaj prodaje propao je početkom 2019. godine kada je organozovana aukcija na berzi, ali nijedna od ovih kompanija nije dostavila ponudu. IRB je tada državni kapital ponudila po početnoj cijeni od 69 miliona KM.

Privatizacija RŽR „Ljubija“ duže vrijeme je bila kamen spoticanja između tada vladajućih stranka u RS. Dok su SNSD i SP bili za to da se rudnik proda “Israeli Investment Group” koja je ponudila više novca, DNS se protivio prodaji ovom investitoru i podržao punudu kompanije „Arcelor Mittal“.

ržr ljubija

Upravo zbog stava DNS-a Vlada je dva puta povlačila odluku o prodaji državnog kapitala sa sjednice NSRS. Treću odluku, koja je bila pred poslanicima 2017. godine, Vlada nije povukla i ponovo je predložila da se državni kapital u RŽR „Ljubija“ proda firmi “Israeli Investment Gruop“, koja je ponudila 92 miliona KM, dok je „Arcelor Mittal“ ponudio 63,6 miliona KM. Međutim, ta odluka nije dobila podršku u NSRS jer su protiv glasali poslanici DNS-a.

Nakon toga, Vlada RS je krajem 2017. godine izbacila „Ljubiju“ sa liste strateških preduzeća, čime je omogućila privatizaciju državnog kapitala u ovom rudniku putem berze, bez saglasnosti Narodne skupštine RS.

IRB je nakon toga organizovao aukciju, ali je ona propala.

izvor