Primanja boračke populacije nisu velika i trebalo bi naći načina da se ona povećaju, a da li je prepreka za to postojeći zakon ili novac s kojim trenutno raspolaže Republika Srpska – tema je koja je podijelila i političare i borce.

I dok jedan dio političara smatra da se demobilisanim borcima, od kojih su mnogi na rubu egzistencije, može pomoći tako što će se izmjeniti postojeći Zakon o pravima boraca Republike Srpske, drugi ne dijele to mišljenje, već smatraju da nije problem u zakonu već sredstvima u budžetu.

I jedni i drugi se slažu samo u jednom, a to je da boračka populacija zaslužuje više i da se njihov status treba riješiti. Međutim, ono u čemu se ne slažu jeste na koji način to izvesti.

Na rubu egzistencije

Poslanik SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Davor Šešić, smatra da se demobilisanim borcima može pomoći izmjenom postojećeg Zakona o borcima Srpske.

On je iznio ideju da se ovim izmjenama, između ostalog, reguliše da sa 10 KM bude vrednovan svaki njihov mjesec proveden u odbrambeno-otadžbinskom ratu.

– Na takav način treba pokušati pomoći demobilisanim borcima, jer se dobar dio njih nalazi na rubu egzistencije, a odbranili su Srpsku – stava je Šešić, koji je najavio da će dati svoju verziju izmjena zakona.

Šešić smatra da je jako bitno da izmjene zakona prihvate i institucije Srpske, te da zajednički dogovore šta konkretno promijeniti.

– Borci, između ostalog, traže novu kategorizaciju boraca i da se ispita svačiji ratni staž. Borački dodatak je polazna osnova da se u startu pomogne borcima, posebno onima koji su u to vrijeme bili mladi. Ovo nije stvar politike i politikanstva, već da se pomogne borcima – poručio je Šešić.

“Obuhvaćene sve potrebe boraca”

Sa izmjenama Zakona se, međutim, ne slaže šef Kluba poslanika SNSD u NSRS, Igor Žunić, koji kaže da su postojećim zakonom obuhvaćene sve potrebe koje borci trebaju da ostvare.

Smatra da se izmjenama Zakona neće ništa bitno promijeniti jer je problem u novcu, odnosno budžetu Srpske.

– Stvar je definitivno u finansiranju i izvoru sredstava. Svi mi bi voljeli da se može izdvojiti više sredstava za boračku populaciju, jer su to zaslužili, najviše od svih nas. Realnost je, na žalost takva kakva jeste. Trenutno se izdvaja onoliko sredstava koliko to dozvoljava budžet – ističe Žunić.

Podsjeća da se u toku jedne godine iz budžeta Republike Srpske za boračke kategorije izdvoji 242 miliona KM po različitim osnovama. Žunić kaže da to nije mali iznos za budžet, ali je sigurno mali kada se podijeli na 206.000 demobilisanih boraca, koliko ih je registrovano.

Dodvoravanje

Žunić ističe da oni koji obećavaju nerealne sume novca za demobilisane borce to čine iz pukog populizma kako bi se dodvorili borcima.

– Obećanje da svaki borac koji je registrovan može da dobije mjesečni borački dodatak u iznosu od 10 KM za mjesec dana učešća u ratu  nije realno. Prosječno učešće u ratu je 30 mjeseci i kada se to pomnoži sa po 10 KM, pa na 206.000 boraca, vidljivo je da ta sredstva ne može da ispuni čitav budžet Srpske. To je, na žalost, naša realnost – kaže Žunić.

Dodaje da bi svi voljeli da borački dodatak može da bude veći, ali da to trenutno nije moguće. Žunić ističe da je svjestan da sredstva koja se izdvajaju za demobilisane borce nisu dovoljna i da sigurno treba naći načina da se obezbijedi još više novca za njih.

– Umjesto izmjene postojećeg Zakona, mislim da bi bilo mnogo bitnije da se uradi revizija registrovanih boraca – predlaže Žunić.

Savčić: Prava nisu ograničena

Da li treba mijenjati postojeći Zakon i šta mijenjati u njemu?

Predsjednik BORS Milomir Savčić slaže se sa Žunićem da je zakon dobar i da se sa izmjenama ne bi ništa postiglo. I on je uvjeren da je problem u novcu.

– Postojeći zakon ne ograničava prava boraca. Dakle, Vlada Republike Srpske može da donese odluku da poveća osnovicu za obračun boračkog dodatka, a da se zakon ne mijenja. Na sjednici NSRS, kada je usvajan budžet za ovu godinu, rekao sam da borci nisu zadovoljni jer u budžetu nisu predviđena sredstva za povećanje njihovih primanja. Kasnije su donesene odluke da se lične i porodične invalidnine u toku ove godine povećaju za tri odsto – podsjeća Savčić.

Ističe da oni koji zagovaraju izmene postojećeg zakona treba da kažu koja tačka ili član ograničava prava boraca.

Savčić ističe da je veći problem u tome što u Srpskoj ima jako mnogo korisnika boračkih primanja. On podsjeća da Zakon o pravima boraca Srbije, koji je na snazi od 1. januara ove godine, ima mnogo više ograničenja u pogledu toga ko sve može biti korisnik boračkog dodatka. S druge strane, Srpska je to pravo dala svima od prve do pete kategorije.

– Iz tog razloga imamo ogroman broj korisnika i to je ono što u suštini pravi problem u smislu da su primanja mala. To što se spominje 10 KM po mjesecu učešća u ratu može da se reguliše i bez izmjene postojećeg zakona. Pitanje je samo da li bi budžet to mogao da istrpi – ističe Savčić.

Revizija ratnog statusa

Dodaje da će se uvijek zalagati da se riješi pitanje demobilisanih nezaposlenih boraca, ali da treba biti realan. Lako je, kako kaže Savčić, izaći u javnost i reći da nešto treba, ali da prije toga treba biti siguran da je tako nešto realno i moguće.

– Ako postavimo neki nerealan zahtijev, onda ništa nismo riješili – poručuje Savčić.

Savčić je, takođe, stava da je neophodno napraviti reviziju statusa demobilisanih boraca kako bi se utvrdilo ko je taj status stekao na nezakonit način.

– Značajno osjetnije poboljšanje položaja demobilisanih boraca može se ostvariti na dva načina. Prvo, povećanjem budžetskih sredstava za tu namjenu i drugo – značajnim smanjenjem broja korisnika, koji na nezaslužen način koriste ta sredstva. Neko je sebi obezbijedio papire i on je borac prve kategorije, iako u praksi nije ni bio borac. Isto tako, imamo mnogo lažnih invalida. Prvo to treba riješiti, pa onda ostalo – smatra Savčić.

Podsjeća da je oformljena radna grupa Vlade RS i Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite, koja ima zadatak da obavi analizu stanja u oblasti boračko-invalidske zaštite.

izvor