Gost emisije “Intervju” Televizije Prijedor je Slobodan Javor, vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Prijedor i odbornik SNSD-a u Skupštini grada Prijedora.
Razgovarali su o prijevremenim izborima za gradonačelnika Prijedora, o slučaju “vakcine” u Domu zdravlja, aferama koje potresaju gradsku kasu, kao i o razvoju Prijedora u narednom periodu.
“Intervju” Televizije Prijedor možete pogledati u videu ispod.
“Pacijenti u lјetnom periodu često imaju upale spolјašnjeg uha, a to se liječi antibiotskom terapijom. Bitna je i toaleta i lokalna terapija. Takođe imaju probleme zbog neproporcionalne upotrebe klima-uređaja. Nos je filter, koji moramo da čuvamo. Nemamo mogućnosti da se adaptiramo na tako brze promjene temperature koje vještački pravimo”, rekao je za “Kozarski vjesnik” dr Siniša Mutić, spec. otorinolaringologije subspec. fonijatrije.
Zbog kojih problema vam se najčešće obraćaju pacijenti?
– U lјetnim mjesecima, to su najčešće problemi bolova u uhu, oslablјenog sluha, sekrecije iz uha i sve ostalo. To je povezano i sa povišenom temperaturom, povećanim vodenim aktivnostima, raskvašavanjem kože zvukovoda i nemedicinskim rukovanjem kožom zvukovoda. Važna je pravilna upotreba klima-uređaja. Naime, ako smo u prostoriji u kojoj namjestimo temperaturu vazduha na 20 stepeni Celzijusovih i u slјedećem trenutku izlazimo na 35 stepeni, to nikako nije dobro. Nosna sluznica i naš organizam ne mogu da se adaptiraju na tako brze promjene, pa nastaju poremećaji u funkcionisanju sluznice. Povećana je količina bakterija i virusa koji dolaze iz nefiltriranog vazduha, koji mogu da utiču na pojavu češćih sinusitisa odnosno rinosinusitisa kako ih danas vodimo.
Da li vam se pacijenti često obraćaju zbog alergija?
– Alergeni mogu da budu cjelogodišnji i sezonski. Ovo je sezona kad najviše imamo pacijenata koji su alergični na ambroziju. Većina njih sama sebe liječi i znaju da su alergični, međutim, postoje tu i neke druge stvari na koje treba da obrate pažnju, tako da preporučujem i lјekarski pregled ko god ima problema sa ambrozijom.
Koliko korištenje savremene tehnologije, naročito kod mladih, dovodi do ošetećenja sluha? Znamo da neki satima drže slušalice u ušima.
– Pored drugih razloga zbog kojih može da se ošteti sluh, on može da se ošteti i bukom. Sve u zavisnosti od toga koliki je intenzitet buke koja se projektuje na slušne ćelije. Najčešće se to u početku karakteriše zujanjem u uhu, to je prvi simptom, dok ne primijete da je došlo do oštećenja sluha i da bude konkretnog gubitka sluha u nekom govornom području i smanjene razumlјivosti u komunikaciji s drugim lјudima. Potrebna je dugotrajnija izloženost buci da dođe do oštećenja sluha, ali svakako je preporuka da se takvi uređaji što manje koriste.
U Specijalističkom centru “Dr Predojević”, u ORL ambulanti obavlјate osnovni ORL pregled. U skorije vrijeme trebalo bi da se primjenjuju i druge dijagnostičke metode. Koje su osnovne dijagnostičke metode u otorinolaringologiji?
– Jedna od osnovnih je timpanometrija, (snimanje funkcionalnosti srednjeg uha) i audiometrija (snimanje funkcionalnosti unutrašnjeg uha odnosno slušne funkcije svakog pacijenta). Timpanometrija nam je bitnija i popularnija u dječijoj populaciji, zbog svih onih skrivenih obolјenja, čestih upala srednjeg uha i same osnovne funkcije srednjeg uha. To u prošlosti nismo bili u mogućnosti da otkrijemo i zato sad imamo veliki broj odraslih pacijenata sa hroničnim upalama srednjeg uha, tako da im je teško pomoći i operativnim zahvatima. Međutim, ovom dijagnostičkom metodom možemo pravovremeno da reagujemo i da spriječimo neke upale u starijem i mladom životnom dobu. Audiometrijom ispitujemo funkciju sluha, takođe koristimo i osnovne metode. Očekujemo da ćemo uskoro imati aparat za mjerenje vestibularnog nerva i same ravnoteže. Znamo da su poremećaji ravnoteže jedan od najkompleksnijih sistema na kojem počiva lјudski organizam, a uskoro ćemo, zahvalјujući onome što ćemo ovdje raditi, moći da ispitamo i funkciju vestibularnog sistema.
Koji se pregledi najčešće obavlјaju?
– U medicinskoj praksi danas su moderni endoskopski, odnosno unutrašnji pregledi. Otorinolaringologija bavi se pregledom i dijagnostikom uha, grla i nosa, a sve su to šuplјine lјudskog tijela koje je teško dijagnostikovati klasičnim ORL pregledom, tako da se endoskopija nametnula u modernoj medicini. Postojala je rigidna endoskopija, ali uskoro ćemo u Specijalističkom centru “Dr Predojević” moći da uradimo fleksibilnu endoskopiju gornjeg aerodigestivnog trakta. To je pregled nosne šuplјine i prostora iza nosa odnosno gornjeg, srednjeg i donjeg sprata ždrijela, i laringsa. Sve će to biti popraćeno video-dokumentacijom i svim ostalim, tako da je to nešto novo što ćemo imati, ali već duže vrijeme je dostupno u svijetu, praktično nešto od normalnih pregleda koje praktikuju u drugim zemlјama.
Šta mogu građani da učine na prevenciji odnosno očuvanju svog zdravlјa kad je riječ o otorinolaringologiji?
– Generalno otorinolaringologija se bavi očuvanjem čula. Sluh, ravnoteža, miris, ukus, gutanje, disanje to su sve osnovni parametri koje lјudi imaju i potrebni su im da bi funkcionisali. Mirisom da namirišu hranu, ukusom da osjećaju ukus hrane, sluhom da učestvuju u svakodnevnoj komunikaciji, a o govoru da ne pričamo. Ako građani primijete bilo kakve poremećaje ili bilo šta drugo, važno je da na vrijeme potraže stručnu pomoć.
Doktor – kardiolog Maja Dragojević – Stojić jedina je žena u Republici Srpskoj u trci za gradonačelničku poziciju na predstojećim lokalnim izborima.
Kandidatkinja je Srpske demokratske stranke u Prijedoru, koja je u martu ove godine, zbog izjave da je kriza izazvana korona virusom pokazala sve manjkavosti u zdravstvu, dobila prekršajnu prijavu, jer je njena izjava okarakterisana kao širenje panike.
Sa njom danas razgovaramo o kandidaturi, ženama u politici, za šta će se zalagati ako bude osvojila ovu poziciju, te da li je spremna otvoriti pravi dijalog na temu zločina u Prijedoru početkom 90-tih.
Majo, jedna ste od 12 žena kandidatkinja za načelničku, odnosno gradonačelničku poziciju na lokalnim izborima ove jeseni u Republici Srpskoj. To je, kada je riječ o ženama, samo 10 posto svih kandidata. Kako komentarišete to da nam je i u 2020. godini nesrazmjerno mali broj žena nositeljica stranačkih listi?
Žena u politici je jako malo zastupljeno u odnosu na muškarce, možda zbog neke ustaljene prakse gdje su se uglavnom muškarci kandidovali za važnije pozicije, možda i zbog našeg podneblja, jer kod nas se još žene ne cijene koliko bi trebalo. One se smatraju slabijim bićima, a istina je zapravo sasvim suprotna, one imaju neke potpuno druge osobine. Priroda je takva da smatram da smo jača bića, dajemo novi život, istovremeno smo i majke, i domaćice, i supruge, i zaposlene i zapravo smo jako sposobne, možda i sposobnije od naše, da tako kažem, muške, odnosno jače polovine. Ako žene mogu biti nosioci porodice i kuće, mislim da bi zastupljenost u političkom i društvenom životu sigurno donijela istu takvu stabilnost i promjene koje su nam svima neophodne.
Koliko je džender priča i uopšte uticaj i aktivnost žena u politici tek puka kvota, a koliko ima smisla pričati o ovome kao ozbiljnoj stvari?
Moguće je da je to samo puka kvota u pojedinim strankama, što se tiče učešća žena na listama, ali što se tiče stranke u kojoj sam ja, SDS-a, to nije slučaj. Ja imam apsolutnu podršku, kako predsjednika stranke, imam podršku i predsjednika Gradskog odbora, i moja kandidatura nikada nije bila upitna, jer mi smatramo da na svim nivoima trebamo pronaći najbolja riješenja kada su kandidature generalno u pitanju i u gradu Prijedoru su se svi složili da to upravo budem ja. Imam maksimalnu podršku i još veću ličnu odgovornost i obavezu.
Za šta se kao političarka zalažete?
Zalažem se prije svega da živimo u slobodnoj zemlji, gdje će se cijeniti prava i potrebe običnog čovjeka, gdje ćemo svi živjeti dostojanstveno i imati jednaka prava i gdje će biti cijenjen svačiji rad, bez obzira na pripadnost po bilo kojoj osnovi. Nama su potrebne korijenite promjene na svim nivoima, a ja ću se zalagati da svaki stanovnik naše zemlje i našeg grada bude zadovoljan i da se u takvom duhu i sa takvom emocijom zalaže i daje svoj maksimum, kako za svoju porodicu, kompletno društvo, tako na kraju i za sve nas.
Kada je život u Prijedoru u pitanju, koja oblast vam se čini najproblematičnijom, gdje je potrebna hitna i korijenita promjena?
Grad Prijedor je za vrijeme prethodne koalicije, koju mi ovdje imamo već 16 godina i zovemo je najduža koalicija na Balkanu, sa pozicije drugog grada u RS dospio na šesto mjesto. Za vrijeme vladavine te dvije stranke, DNS i SNSD, započeti su i nisu završeni infrastrukturni projekti. Godinama se u svakoj predizbornoj kampanji priča o asfaltiranju i nekim osnovnim potrebama, o kojima se ni ne treba pričati. Znači, asfaltiranja, zaobilaznica, kanalizacionoj mreži, obećavaju se zapošljavaja ogromnog broja ljudi, izgradnja sportskih centara, regulacija vlasničkih parcela, to ništa još uvijek nije urađeno i ne postoji i jedino što možemo da konstatujemo jeste da nam odlazi sve veći broj ljudi, odlaze cijele porodice koje svoju budućnost žele da grade na nekim drugim prostorima i nekim drugim zemljama i to je najveći problem našeg grada.
Šta biste vi ponudili kao alternativu i kakve biste novine donijeli, šta biste započeli?
Mi uveliko radimo na realnom i ostvarivom političkom programu, koji ćemo ponuditi našim sugrađanima i koji ćemo uskoro prezentovati. Okupili smo najbolje eksperte na realizaciji istog, u pitanju je sjajan tim i planiramo da angažujemo najbolje ljude, bez obzira na bilo kakvu pripadnost, i političku i bilo kakvu drugu, ne dolazi u obzir da se zapošljavaju samo stranački kadrovi
Na prvom mjestu ćemo raditi na ekonomskom jačanju, ali i sanaciji dugova iz prethodnog perioda, trebaćemo uložiti veliki trud i znanje za pronalaženje rješenja u tom pravcu. Ono što mislim da je jako bitno i biće jedno od mojih prioritetnih zalaganja jeste da omogućimo rad malim i srednjim preduzećima, da se baziramo na rješenje problema i poboljšanje stanja u poljoprivredi, zdravstvu, sportu i kulturi. Moramo stvoriti uslove da naši građani sa zadovoljstvom žive u našem gradu i da svi radimo i gradimo našu budućnost ovdje.
Često kroz kampanje čujemo apstraktne pojmove, govori se o boljoj budućnosti, a gubi se iz vida problem običnog građanina koji jedva spaja kraj sa krajem. Posljednja analiza Svjetske banke kaže da će nam uz ovakvo stanje trebati još 100 godina da dostignemo evropski standard. Šta politika može uraditi da običnom čovjeku bude bolje?
To jeste najvažnije pitanje u svim ovim dešavanjima. Iskreno da vam kažem, i kroz svoj dugogodišnji rad kao doktor medicine, trenutno kardiolog, i u životu uopšte, na prvom mjestu mi je bio običan čovjek, što na kraju krajeva i sama jesam i to znaju svi koji me poznaju. U politiku sam i ušla zbog običnog čovjeka i to će biti najveća borba do sada. Realizacija prava i potreba običnog čovjeka je ono što svima nama treba i što treba da nam bude na prvom mjestu. To treba da bude motiv i zadatak svih političara, a ne ono na šta smo svi navikli – bogaćenje pojedinaca i nekoliko ljudi oko njih. Mi u ovoj zemlji više nismo građani prvog, ni drugog reda, mi smo izgubili savki red i upravo to će biti moj prioritet da vratimo dostojanstvo čovjeka, da se osjećamo lijepo u našoj zemlji, da imamo uslove za sve što nam je neophodno. Ekonomski razvoj je na prvom mjestu i tu nema price. Pogledajte koliko su samo penzije male, da nakon dugogodišnjeg rada sebi ne mogu da priušte voće i meso, da ne pričam o odmorima, banjama, a evo i zdravstveni sektor… Znamo da se u mnogim državnim firmama ne uplaćuju doprinosi, to je jedan začarani krug i pitanje je kako će se, ne samo penzioni, već i svi ostali fondovi puniti. Plate u zdravstvu su duplo manje od kolega u Federaciji, o uslovima rada da i ne pričam, i sve to apsolutno moramo da mijenjamo, jer to je za dobrobit svih nas.
To nisu stvari koje se mogu riješiti preko noći, za godinu, dvije, za to su potrebni dobri planovi, ostvarivi planovi i dug vremenski period.
Da, za to će trebati mnogo truda, najbolji eksperti, da riješe upravo te probleme iz ranijeg perioda i ovo sve što dolazi. Ja vjerujem da ću biti gradonačelnica, da će to biti najveća borba do sada i da ću sada uložiti svoj najveći trud u odnosu na sve ovo što sam postigla do sada.
Svih ovih godina nije otvoren pravi dijalog na temu zločina u Prijedoru početkom 90-tih, da li ste vi spremni to promijeniti i prekinuti zavjeru ćutanja dugu dvije decenije? I da li bi, ako budete gradonačelnica, Prijedor konačno mogao dobiti i spomenik za ubijenu djecu?
Ratni period je težak period, u gradu Prijedoru su zastupljene sve nacije, poštujemo se, sarađujemo na dnevnom nivou i svim aspektima. Zločini su se desili u mnogim sredinama, meni je iskreno žao zbog toga i saosjećam sa svim tim ljudima i onima koji su dali živote i njihovim porodicama koje su izgubile svoje namilije. Mi ćemo svakako razgovarati i svakako pokušati naći najbolje rješenje, tako da niko ne bude ugrožen i da svi u neku ruku budu zadovoljni, a sad teško je reći u ovom trenutku kako će se realizovati i na koji način će se postići dogovor i lokalizacija, obzirom da znam šta sve boli bošnjački narod i šta se sve desilo. To su teme malo šire, ozbiljnije, zahtijevaju duže razgovore, ali ćemo pokušati naći zajednički jezik.
I za kraj, koja je vaša osnovna poruka glasačima, onima koje pozivate da vam u novembru daju glas?
Prvo moramo da se oslobodimo straha, drugo, da otvorimo vidike, jer smo mi ti koji odlučujemo o svojoj budućnosti i ono treće, što ja najviše volim, jeste da puste svoje srce da odluči, zato što ih srce neće iznevjeriti.
izvor Buka/ Info Prijedor
Komunalci su u većini asocijacija na radnike koji odvoze otpad i uređuju zelene površine. Međutim, zaposleni u preduzeću „Komunalne usluge” bave se i drugim postovima poput građevinskih radova, punjenjem bazena, održavanjem grobnih mjesta i nadgrobnih spomenika. O novim uslugama, razgovarali smo sa direktorom Daliborom Grabežom
Koje su to novine u preduzeću “Komunalne usluge”?
U proteklom periodu formirali smo tim kvalitetnih građevinskih majstora sa adekvatnom opremom i time proširili djelatnost poslovanja preduzeća na izvođenje građevinskih radova, u prvom redu rekonstrukcije i adaptacije krovnih konstrukcija stambeno-poslovnih objekata, ali isto tako i na izvođenje manjih građevinskih radova. Pored toga, vršimo i usluge dovoza vode za punjenje bazena na području grada, kao i poslove uređenja i održavanja zelenih površina za treća lica. Na gradskim grobljima, kojima upravlja naše preduzeće, ponudili smo nove usluge u vidu održavanja grobnih mjesta, pranja i održavanja nadgrobnih spomenika, kao i postavljanje temelja i stopa za nadgrobne spomenike. Tu je i niz drugih usluga o kojima se građani mogu informisati svaki radni dan u Upravi groblja na Pašincu.
U ljetnom periodu naročito je važan redovan odvoz smeća. Da li su uvedene dodatne smjene zbog gomilanja otpada?
Sagledavajući situaciju s kojom smo suočeni u pogledu količine otpada koji se svakodnevno odvozi sa užeg područja grada, kao i činjenice da u narednom periodu očekujemo dolazak na odmor naših sugrađana koji se nalaze na radu u inostranstvu, te turista koji posjećuju Prijedor u ljetnom periodu, počeli smo sa odvozom komunalnog otpada u dvije smjene. Na ovaj korak smo se odlučili zbog primjetnog povećanja količine otpada, zbog bolje organizovanosti i pokrivenosti svih lokacija na području grada. Prikupljanje i odvoz otpada će se vršiti u dvije smjene, a u pojedinim dijelovima grada vršićemo pražnjenje kontejnera i do tri puta dnevno, svakim radnim danom, subotom i nedeljom.
Bilo je problema sa kabastim otpadom. Gradani ga pod okriljem noći odlažu pored kontejnera, da ne bi plaćali uslugu odvoza. Kako nesavjesnim pojedincima stati u kraj?
Postojećim aktima na nivou grada Prijedora koji regulišu, između ostalog, i odvoz kabastog otpada koji nastaje u domaćinstvima i poslovnim objektima, predviđeno je da se građani obrate našem preduzeću kako bi se organizovalo preuzimanje otpada, utovar i odvoz na deponiju. Važećim cjenovnikom odvoza otpada, predvideno je da se komunalnom preduzeću plaća odgovarajuća naknada za odvoz tog otpada. U najvećem broju slučajeva, građani pod okriljem noći ostavljaju svoj kabasti otpad pored najbližih kontejnerskih ostrva kako bi izbjegli plaćanje. U Preduzeću imamo zaposlene radnike i radnu mašinu, kamion putar, koji svakodnevno izlazi na teren, sakuplja i odvozi kabasti otpad na deponiju. Smatram da je neophodno veće angažovanje pripadnika komunalne policije na terenu, posebno u kasnim noćnim satima, na dijelovima gradskog područja koja su identifikovana kao najčešća mjesta na kojima građani odlažu kabasti otpad.
Česti su apeli nadležnih prema građanima koji stvaraju divlje deponije. Da li je to i dalje izražen problem?
Problem stvaranja divIjih deponija od strane nesavjesnih građana, nažalost, nije rijetka pojava u našem gradu. Naravno, ovaj problem postoji i u drugim sredinama. Niz je problema koji proizilaze iz divIjih deponija, a njihovo uklanjanje zahtijeva dodatna finansijska sredstva koja padaju na teret budžeta grada Prijedora. Smatram da je neophodna veća saradnja svih nadležnih institucija u našoj lokalnoj zajednici s ciljem provodenja edukativnih kampanja kojima ćemo ukazati na štetnosti stvaranja divljih deponija, a saradnja ovih organa sa savjetima mjesnih zajednica i građanima, može dovesti do identifikovanja nesavjesnih građana i njihovog sankcionisanja.
Hoće li biti poskupljenja komunalnih ustuga?
U proteklom periodu, analizirali smo postojeći cjenovnik usluga odvoza otpada, utvrdili određene nedostatke koji se ogledaju u tome da u postojećem cjenovniku nije izvršeno pravilno razvrstavanje korisnika usluga u skladu sa klasifikacijom djelatnosti u RS. Pored ovog nedostatka, analizirajući cijene roba i usluga na tržištu, a imajući u vidu da je u proteklom periodu došlo do rasta cijena roba i usluga koje preduzeće koristi u svom redovnom poslovanju, formirali smo radnu grupu unutar Preduzeća, koja je imala zadatak da izradi prijedlog novog cjenovnika usluga odvoza otpada i utvrdi prijedloge novih cijena po kategorijama korisnika. Prijedlog je upućen prema Gradskoj upravi i očekujemo da se u narednom periodu održe radni sastanci na kojima bi se analizirao naš prijedlog, koji bi, ukoliko dobije podršku na radnim tijelima, bio upućen u dalju proceduru prema Skupštini grada Prijedora, koja je nadležna za njegovo usvajanje.
Kakva je uskladenost s aktima koji regulišu ovu oblast?
Postojeći dokumenti koji regulišu oblast prikupljanja, odvoza i deponovanja otpada u gradu Prijedoru, doneseni su još 2009. godine od strane lokalne Skupštine. U međuvremenu, usvojen je novi Zakon o komunalnim djelatnostima RS, a potom njegove izmjene i dopune. U ovom periodu mijenjali su se i drugi propisi koji regulišu oblast upravljanja otpadom, (tu posebno ističem adekvatno zbrinjavanje otpada), kao i propisi iz oblasti zaštite životne sredine. Pošto smo identifikovali ovaj problem u vidu neusklađenosti Zakona i akta na nivou lokalne zajednice, obratili smo se Gradskoj upravi u cilju formiranja radne grupe koja bi pristupila izradi novog dokumenta. Radna grupa formirana od predstavnika ovog preduzeća i Gradske uprave i predstavnika Udruženja za zaštitu potrošača grada Prijedora, u proteklom periodu aktivno je radila na izradi Odluke o načinu vršenja javne komunalne usluge prikupljanja, odvoza i deponovanja komunalnog otpada na području grada Prijedora. Dokument je upućen na Konkurencijski savjet BiH, u cilju dobijanja mišljenja. Ukoliko dobijemo pozitivno mišljenje, Odluka će biti upućena prema Skupštini grada Prijedora na usvajanje.
Kojim voznim parkom raspotažete i ima li zanavljanja vozila?
U proteklom periodu izvršli smo nabavku određenog broja radnih mašina koje su nam bile neophodne za redovno i kvalitetno izvršavanje povjerenih nam poslova. Kupili smo multifunkcionalnu radnu mašinu AVANT koja je angažovana, u prvom redu, na košenju i održavanju zelenih površina u gradu, a svakako je upotrebljiva i u određenim građevinskim radovima i zimskoj službi prilikom čišćenja i održavanja puteva, trotoara i ulica u užem dijelu grada. Pored ove mašine, nabavili smo dva polovna kamiona za odvoz komunalnog otpada, mašinu za čišćenje i održavanje parkovskih staza, kamion putar i nekoliko manjih radnih mašina poput kosilica, trimera i sl. Višegodišnji problem u Preduzeću predstavlja dotrajala čistilica koja služi za održavanje čistoće ulica, trotara i trgova. česti kvarovi i nemogućnost pronalaska rezervnih dijelova, doveli su nas u situaciju da smo morali iznaći neophodna sredstva za nabavku nove savremene čistilice koja će nam omogućiti brže, jednostavnije i kvalitetnije održavanje javnih površina. Aplicirali smo na raspisani javni poziv IRB RS sa projektnim prijedlogom za nabavku nove savremene čistilice. Projekat je odobren i potpisali smo ugovor kojim smo obezbijedili sredstva u iznosu od 100.000,00 KM. Ostatak potrebnih sredstava obezbijedićemo iz vlastitih izvora. U toku je postupak javne nabavke koji smo objavili na portalu javnih nabavki BiH, upravo za nabavku multifunkcionalnog komunalnog vozila za održavanje javnih površina, procijenjene vrijednosti oko 190.000 KM.
ZADOVOLJNI NAPLATOM
Zadovoljni smo procentom naplate od strane domaćinstava, a tako i pravnih lica, s tim da imamo potraživanja iz ranijeg perioda kod većeg broja korisnika. Tu prvenstveno mislim na fizička lica. Putem službe za naplatu potraživanja, svakodnevno se trudimo da stupimo u kontakt sa korisnicima koji imaju dugovanja, s ciljem postizanja sporazuma o uslovima i načinu izmirenja njihovih obaveza. U slučajevima gdje nismo u mogućnosti postići dogovor, prisiljeni smo pokrenuti odgovarajuće sudske postupke u cilju naplate potraživanja.
“Činjenice i trenutne okolnosti u vrijeme kada završavamo poslovnu godinu, nisu nimalo ohrabrujuće i zato bih želio iskoristiti ovu priliku da pokušam dati objektivnu informaciju, te eventualne naznake mogućih daljih dešavanja. Često imam utisak da se vodimo razmišljanjem da sve ovo što se dešava u svijetu, nema nikakav uticaj na nas i kada se dogode situacije poput onih u Željezari Zenica, to se čini kao neočekivano i iznenađujuće. Sve ima svoju logiku i posljedice koje mi danas imamo, i koje su prisutne u mnogim kolektivima Republike Srpske i BiH. Negativni trendovi u mnogim granama industrije traju duže vrijeme i realni sektor se danas suočava sa izazovima koji sa visokim intenzitetom ugrožavaju dalji rad i perspektivu”, rekao je za “Kozarski vjesnik” Mladen Jelača, generalni direktor Kompanije “ArcelorMittal Prijedor”.
“Situacija sa Željezarom Zenica već duže od pola godine je pod snažnim pritiscima male tražnje i niskih cijena gotovih proizvoda koji su rezultirali milionskim gubicima na mjesečnom nivou. Ovo je kulminiralo u prethodnom mjesecu i uzrokovalo odluku Kompanije o zaustavljanju visoke peći i kompletne proizvodnje do momenta stvaranja uslova za normalno poslovanje. Naša reakcija da zaustavimo proizvodnju rude od 20. novembra je bila iznuđena kao posljedica situacije i da pošaljemo radnike na privremeno odsustvo”, pojasnio je Jelača.
Koliko će trajati ova situacija i šta poručiti radnicima u ovom momentu?
“Veoma je teško reći do kada će ovo trajati, ali postoje dva momenta koja su ključna za rasplet problema. Prvo i najvažnije je tržište i tražnja za proizvodima u kojima Željezara Zenica može pozitivno da posluje i nije realno da u iduća dva mjeseca dođe do značajnijih promjena. Period zime nije tržišno atraktivan, a samim tim, nije realno očekivati značajnije naznake pozitivnih kretanja. Neke preliminarne informacije govore o poboljšanju stanja iduće godine, jer je ovakvo stanje dugoročno neodrživo ne samo za industriju čelika, već i mnoge druge grane koje se suočavaju sa sličnim problemima. Drugo je trenutna situacija u Željezari Zenica, s obzirom da je Sindikat u štrajku od 20. novembra i rasplet ove situacije je neophodan da se pokrene proizvodnja. Naravno da je veoma teško dati precizniju informaciju, ali mislim da u decembru i prvoj polovini januara nećemo raditi na proizvodnji. Naravno da ove informacije dijelimo sa radnicima i Sindikatom, ali ne želimo govoriti sa velikom sigurnošću o procjenama i mogućim rješenjima, već pratimo situaciju iz dana u dan, pošto ne želimo donositi ishitrene odluke i stvarati još veću konfuziju u kolektivu“.
Razgovarali ste i sa predstavnicima Sindikalne organizacije “ArcelorMittala Prijedor”. Kakav dogovor ste postigli?
“Imamo korektnu komunikaciju sa Sindikatom i u ovim okolnostima pokušavamo uraditi sve što je moguće da očuvamo radna mjesta i budućnost Kompanije. Shvatajući dubinu problema da u uslovima obustave proizvodnje nije logično otvarati diskusiju o platama i kolektivnom ugovoru za iduću godinu, mi smo potpisali sporazum o odlaganju pregovora do kraja prvog kvartala. Nastojaćemo da maksimalno zaštitimo standard radnika, jer smo svjesni okolnosti u kojima svi živimo i sve odluke po ovoj temi detaljno analiziramo i tražimo najbolja rješenja“.
Kakva je trenutna situacija na tržištu čelika i kakvi su planovi za iduću godinu i plasman rude prema Željezari Zenica?
“Kao što sam spomenuo, osnovni problem je tržište čelika i trenutno se pokušavaju napraviti najbolje procjene. Moramo pratiti situaciju, ali integralna proizvodnja čelika u Zenici je trenutno nekonkurentna sa istim robama proizvedenim topljenjem starog željeza u elektrolučnim pećima. Konkurencija na balkanskom tržištu, gdje Željezara plasira najveći dio svojih roba, veoma je snažna od strane proizvoda iz Turske, Italije i Srbije. U ovom momentu, mi intenzivno razmatramo sa Željezarom opcije rada u 2024. godini i pokretanju proizvodnje, ali kao što sam spomenuo, dva ključna momenta vezano za tržište i štrajk će određivati razvoj situacije iz koje bi imali više indicija o radu i startu proizvodnje“.
Koliko još ima rude u Omarskoj i kakva je budućnost RŽR “Ljubija”, koje aktivnosti se za sada odvijaju na ovom lokalitetu?
“U dugoročnoj strategiji razvoja rudnika, imali smo nekoliko pravaca aktivnosti. Najznačajnija je svakako u Rudniku Omarska, gdje radimo od 2004. godine i nedavno smo završili novi rudarski projekat kojim smo povećali eksploatabilne rezerve za nekoliko miliona tona i to sada iznosi oko 10 miliona tona željezne rude. To je rezultat višegodišnjih napora naših rudara na istraživanju i povećanju rezervi. Sljedeći pravac je obuhvatio područje Ljubije sa nekoliko lokaliteta na kojima smo tražili šanse da značajnije povećamo sirovinsku bazu i odredimo dugoročnu strategiju razvoja rudnika i nakon okončanja proizvodnje u Omarskoj. Tu trenutno radimo u tri različita pravca. Prvo je područje Stare rijeke gdje smo istraživali upotrebu željezne rude sa povećanim sadržajem karbonata na ležištima Ciganuša i Škorac. S obzirom na značajno niži procenat željeza u odnosu na Omarsku i iznosi oko 28 -30 % Fe, mnogo vremena smo potrošili u istraživanju i testiranju u našim razvojnim institutima i Zenici, kako ovu rudu učiniti prihvatljivom i atraktivnom za Željezaru. Na kraju smo uspjeli pronaći pozitivan pristup i rezultat toga je potpisan koncesioni ugovor sa Vladom RS na tri miliona tona i projekat pokretanja u iznosu od oko 14 miliona KM, koji je u potpunosti realizovan tokom prethodne i ove godine. Sredinom godine počela je probna proizvodnja, ali nažalost, najnovija dešavanja su obustavila aktivnosti starta redovne proizvodnje. Drugo je područje ležište Vidrenjak koje je u našem fokusu više od godinu dana sa različitim aktivnostima na istraživanju upotrebe rude u Željezari. Nakon vađenja probnog uzorka, ove smo godine napravili testiranje u Željezari, a još se rade laboratorijska ispitivanja u kompanijskom institutu u Francuskoj. Prema preliminarnim informacijama, susrećemo se sa izazovima prisustva većeg sadržaja barita u rudi i kao posljedica toga i visokim sadržajem sumpora u procesu prerade u Željezari, što predstavlja veliki ekološki problem. Ovo nije jednostavan problem i moguća rješenja se moraju komparirati sa ekonomskom isplativošću ulaganja i mogućih količina rude. Treće područje našeg interesovanja u Ljubiji su sva ležišta koja su otvorena ili su projektima istraživanja definisana kao takva, da bi mogli nastaviti dalji rad. Ova područja našeg interesovanja otvorili smo nedavno i tu slijedi kontinuiran rad i posvećenost na analizi dostupne dokumentacije o stanju svih ovih rudnika i nastavak naših aktivnosti da ih dovedemo na stadij na kome bi mogli razmatrati ekonomsku opravdanost pokretanja ovih rudnika. To su područja ili ležišta limonitne rude Vukulja – Drenovac, Redak, Paljevine… Takođe naše je strateško opredjeljenje i nastavak geoloških istraživanja na području i Omarske i Ljubije, a sve u cilju razvoja dugoročne strategije i proizvodnje željezne rude za narednih 10 do 15 godina“.
Koliko je zaposlenih i da li imate dovoljno kvalifikovane radne snage?
“Imamo zaposlenih 790 kvalifikovanih i obučenih radnika, koji su u potpunosti spremni da odgovore izazovima našeg posla. Broj zaposlenih direktno je povezan, naravno, sa planom poslovanja i proizvodnim planovima za koje se nadamo da će i u narednom periodu biti dobri i povoljni za nas. Rudarstvo je opasna djelatnost i zato je veoma bitna kvalifikovanost svakog radnika za obavljanje redovnih radnih zadataka, kao i kontinuirana obuka i usavršavanje kao oblik razvijanja i svakodnevnog napretka na svom poslu. Izazovna su vremena i sva naša snaga je usmjerena na obezbjeđenje dobrih uslova za rad i obezbjeđenje posla za sve naše radnike. Kvalifikovana radna snaga je sigurno tema kojoj se mora posvetiti ozbiljna pažnja, posebno u uslovima kada mnogi mladi ljudi odlučuju da posao potraže van granica naše zemlje. Moram reći da ima primjera gdje su se radnici nakon odlaska vratili u našu kompaniju i upravo to nam daje snagu i volju da se borimo sa svim izazovima i dajemo sve od sebe da obezbijedimo dobru i stabilnu budućnost za sve naše radnike, ali i za grad Prijedor i za sve nas koji tu živimo“.
Da li je u posmatranom periodu bilo povreda na radu?
“Naša posvećenost podizanju kulture bezbjednosti i zaštite zaposlenih od svih rizika na poslu je prioritet i trajna aktivnost. Vrlo su raznoliki modaliteti kako bezbjednost dijelimo sa svim zaposlenim i koliko posvećujemo vremena i novca da unapređujemo sigurne načine rada, kako uočavamo i reagujemo na rizike, procjenjujemo stepen rizika svakog posla i uključujemo ljude kao aktivne sudionike. Bezbjednost je proces i dugoročno ulaganje i profilisanje daje rezultate koje mi danas vidimo, ali mislim da i radnici značajno mijenjaju svoj pristup iz činjenice da je individualni stav ključ uspjeha cijelog kolektiva. Ponosni smo na postignuti napredak svake godine, ali on mora imati kontinuitet i mi to za sada uspijevamo. To je vjerovatno i razlog što nemamo povreda na radu, iako radimo u veoma opasnoj i svakodnevno rizičnoj situaciji”.
Kako je tekla realizacija aktivnosti na polju PULZ programa u ovoj godini?
“Kada je riječ o PULZ aktivnostima, nastavili smo tradiciju podrške kroz segmente našeg djelovanja u lokalnoj zajednici. Konkretno u ovoj godini smo kroz 34 aktivnosti uložili oko 350.000 KM, ali tu treba dodati i značajan broj naših donacija u materijalima, radu strojeva i slično. Na taj način smo pružili podršku sportskim klubovima i kolektivima, obrazovnim institucijama, kulturno-umjetničkim društvima, bili pokrovitelji mnogim kulturnim događajima i trudili se dati doprinos u svim segmentima društva gdje je podrška bila potrebna, u skladu sa našim mogućnostima. Vjerujem da vrijeme i okolnosti neće poremetiti naše dalje planove i naš pristup u kome gajimo i podržavamo potrebe zajednice gdje radimo”.
Vaša poruka zaposlenima povodom Dana rudara?
“Osvrnuću se na neke momente i razmišljanja koja želim podijeliti sa rudarima i sredinom u kojoj radimo. Pored svih problema, mislim da smo imali uspješnu godinu, jer smo proizveli 1,22 miliona tona rude, što je u ovakvim okolnostima uspjeh. Istovremeno smo nastavili započeti proces otvaranja Ljubije, koji je uspješno okončan stvaranjem uslova za normalnu proizvodnju, što je uključivalo ostvarenje potrebne raskrivke, izradu infrastrukturnih objekata, nabavku i instalisanje opreme i proizvodnju probne količine od oko 40.000 tona rude. Imamo velike izazove rada i opstanka, sigurno najveće u posljednjih 20 godina i imajući u vidu značaj rudnika za Prijedor i RS, moramo učiniti sve da nastavimo rad, da pravimo perspektivu i budućnost. Za ovo nam treba jedinstvo i timski rad, što pokušavamo da maksimalno osnažimo. Treba nam i saradnja sa lokalnim i Vladinim institucijama i to ne smije da ima bilo kakvu zadršku, jer razmišljamo o ljudima, njihovim porodicama i novim generacijama. Vjerujem da smo snažan kolektiv sa znanjem, voljom i dostignutim nivoom organizacije, da imamo sjajne radnike i to je stabilna osnova za suočavanje sa izazovima ovog vremena i naše budućnosti. Izazovi globalnih kretanja i krizne situacije koje se pojavljuju, definitivno su prijetnja mnogim malim i velikim ekonomijama, malim i velikim kompanijama i u tome moramo tražiti svoj put da ono što smo dostigli održimo i pravimo korake koje najbolje znamo i možemo. Mislimo o našim ljudima i njihovoj budućnosti i zato moramo sve učiniti da ispoljimo i svoju privrženost i hrabrost u traženju i ostvarivanju ciljeva. Poruka uoči Dana rudara je uvijek bila vezana za našu bogatu istoriju i borbu za bolji život rudara i njihovih porodica. Vjerujem u bolje sutra i našu opredijeljenost ka tome i želim da podijelim sa svim zaposlenima ono što je naše i zajedničko, a to je tradicija i običaji uz obilježavanje Dana rudara. Svim zaposlenima u “ArcelorMittalu Prijedor” želim da čestitam 17. decembar, Svetu Varvaru i srećnu Novu 2024. godinu, dobro zdravlje i sreću vama i vašim porodicama!
