TANJA TRAMOŠLJANIN PETA U SVIJETU A NAŠA!

Intervju

Objavio

D. Stojnić

-

03.11.2022

0

Iako je po struci sanitarni inžinjer već sedam godina uljepšava lica svojih sugrađanki i ne samo sugrađanki ima tu dosta žena i djevojaka iz regiona. Ona je vlasnica kozmetičkog salona, studija trajne šminke (Permanent & Make-up studio by Tanja). U današnjem intervjuu gošća nam je naša Prijedorčanka Tanja Tramošljanin, permanent mejk-ap artist.

INFO PRIJEDOR: Kako je jedan sanitarni inženjer postao permanent mejk-ap artist?

TANJA: Dugo sam tražila posao u struci i nažalost nisam ga uspjela dobiti a onda sam počela razmišljati šta znam da radim. Znam da crtam jer sam dosta crtala ikone i manastire gdje je ta preciznost i simetrija, naročito kod ikona, jako bitna a to sam uspjela prenijeti na lice žene. I onda sam na fejsbuku naišla na mikroblejding. Iskreno nisam nikad bila u tom svijetu niti sam razmišljala nešto oko toga. Kad sam kliknula na tu stranicu i vidjela šta je to zazvučalo mi je interesantno. Bilo je to 2015. godine i tad sam otišla na prvu edukaciju. Nakon edukacije dobila sam certifikat i kad sam došla kući i počela da radim shvatila sam da ništa ne znam. Ali nisam se predavala. Poslije te prve edukacije u novembru nakon par mjeseci uplatila sam sebi novu edukaciju u Zagrebu i onda se počinju nizati individualne edukacije, seminari i razna usavršavanja, sve u svemu mnogo učenja i usavršavanja u koje sam jako mnogo uložila. Doslovno većinu onoga što sam zarađivala davala sam na edukacije i učenja.

INFO PRIJEDOR: I ta ulaganja su dala jako dobre rezultate. Tu su medalje i priznanja?

TANJA: Da, na regionalnom takmičenju u Beogradu 2020. godine osvojila sam prvo zlato i tako obezbjedila direktno učešće na Svjetskom takmičenju permanentne, trajne šminke koje se održavalo u Istambulu. I ove godine u oktobru sam ponovo učestvovala na svjetskom takmičenju u Antaliji gdje je učešće uzelo 140 takmičara iz 28 zemalja svijeta. Tu sam uzela peto mjesto. mada sam mogla biti i bolje plasirana da me nije “pojela” trema. Konkurencija je bila veoma jaka. Bile su tu takmičarke iz Vjetnama, Ukrajine, Kazahstana i Rusije i one slove za najjače u ovom poslu tako da sam baš zadovoljna i petim mjestom.

Prošle godine sam bila u žiriju i nisam imala pravo učešća kao takmičar.

Ove godine sam uzela zlato na regionalnom nivou (zemalja bivše YU) u kategoriji Mikro-blejding (metoda iscrtavanja dlačica za obrve).

INFO PRIJEDOR: Tanjin dar prema crtanju, posebno u obrvama s ponosnom na licu nose brojne Prijedorčanke. Čime se to tačno bavi Tanja Tramošljanin, i kakva je to tehnika?

TANJA: Ja se bavim trajnom šminkom to je metoda apliciranja pigmenta u površinski sloj kože. Trajna šminka nije samo šminka, ona u mnogome pomaže ženama da izgledaju mnogo bolje. Tu naravno pored obrva, očiju i usnica tu su i mnoge stvari koje se iz medicinskih razloga rade. Na primjer kod žena koje su zbog karcinoma izgubile dojku radi se areola da bi se povratilo samopouzdanje takođe vitiligo i razni ožiljci.

INFO PRIJEDOR: Kad smo se dotakli ljudi sa zdravstvenim problemima kakav je njihov tretman kod Vas?

TANJA: Sve žene koje dolaze sa takvim problemima imaju od mene besplatan tretman. Jer to nije hir već velika potreba i to je nešto što ja mogu da uradim kao žena ženi.

INFO PRIJEDOR: Šta bi poručila djevojkama koje bi željele da se bave ovim poslom?

TANJA: Pozvala bih sve mlade osobe da pokušaju jer pod ovim nebom ima mjesta za sve jer žene se mnogo sređuju. Mi nismo ograničeni samo na Prijedor. Evo meni dolaze iz čitave regije, Bihać, Ključ, Cazin, Mrkonjić, onda iz Hrvatske, ovaj pogranični dio pa i iz Banjaluke sve češće i češće mi dolaze iako i Banja Luka ima dosta stručnog kadra koji se bavi ovim poslom.

INFO PRIJEDOR: Maloprije si rekla da ti dolaze žene jer one vole da se sređuju i da izgledaju lijepo, da li dolaze i muškarci?

TANJA: Da, ima naravno i muškaraca. Uglavnom sam im radila obrve. To dosta izgleda prirodno jer ja doslovno površinski apliciram pigment tako da neko ko stvarno nema obrve ili doslovno tri neke dlačice njima to mnogo znači. Naravno to nije tehnika iscrtavanja kao kod žena, postoje te muške obrve gdje su dlačice malo razbacanije i neurednije tako da izgledaju upravo kao muške. I to tako kad se utope u koži bude baš lijepo za vidjeti. Na edukacijama prošla sam momente gdje su muškarci radili i usne tj. vraćanje boje usnama.

INFO PRIJEDOR: Hvala Tanja što si čitaocima našeg portal ukratko pojasnila ovo zanimljovo zanimanje i svojih sedam godina bavljenja njime. A vi drage dame, u Tanjin salon uvijek možete da navratite. Bilo da želite neku promjenu na sebi ili dobar savjet. Uz osmijeh i dobro raspoloženje uvijek će vas dočekati sa svojim radnim kolegama.

INTERVJU SA SLOBODANOM JAVOROM

Objavio

admin

-

02.11.2021

0

Gost emisije “Intervju” Televizije Prijedor je Slobodan Javor, vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Prijedor i odbornik SNSD-a u Skupštini grada Prijedora.

Razgovarali su o prijevremenim izborima za gradonačelnika Prijedora, o slučaju “vakcine” u Domu zdravlja, aferama koje potresaju gradsku kasu, kao i o razvoju Prijedora u narednom periodu.

“Intervju” Televizije Prijedor možete pogledati u videu ispod.

Pavlović:“ Da sam sad član DNS-a, zbog politike koju vode u Prijedoru, ne bi ovdje glasao za njih“

Intervju

Objavio

D. Stojnić

-

30.08.2020

0

Dalibor Pavlović, šef odborničkog kluba SNSD-a u Skupštini grada, smatra „da ni svi DNS-ovi članovi neće u Prijedoru glasati za svoju stranku“. Obrazlaže to nakaradnom politikom koju ta stranka ovdje vodi i tvrdnjom „ da je DNS zapostavio građane“.

– Forsirali su samo one ljude od kojih su oni imali koristi. Obični građani i da tako kažem „obični“ članovi DNS-a u toj politici bili su zapostavljeni. Dakle, da sam kojim nesretnim slučajem član DNS, a sretan sam što nisam, ne bi ovdje sad glasao za tu partiju. Zbog politike koju je u Prijedoru vodila u proteklih 16 godina – kaže Pavlović.

Ističe da je tokom obilaska područja Prijedora vidljivo da ovom gradu mnogo šta nedostaje.

– U mnogim mjestima nedostaje voda, kanalizacija, cijela komunalna infastruktura je jako loša. Posebno u ovim takozvanim novim naseljima u kojim ljudi od dolaska ovdje, a to je preko 20 godina, nemaju osnovno, kanalizaciju, donedavno im je i voda bila problem, a da ne govorimo o neasfaltiranim putevima. Problem kanalizacije vidljiv je posebno u Tukovima. Radovi su počeli, pa stali. Zbog čega, očito je da znaju samo oni koji su ih dogovarali. Problemi tih mještana su i naši problemi, jer oni pune gradski budžet – kaže Pavlović koji često govori i to „da je Prijedor grad nedovršenih projekata“.

– Nešto se počinjalo, ali ništa nije završilo. Smatram da ako nisu postojali uslovi da se završe svi projekti, trebalo je realizovati jedan po jedan. Čini mi se da gradonačelnici i gradska uprava nisu bili uporni u traganju za eksternim izvorima finansiranja i nažalost izlaz se prečesto , umjesto u tom, tražio u kreditnim sredstvima s visokim kamatnim stopama – smatra Pavlović.

Dodaje da nije normalno da se u 21. vijeku priča o problemima koji su davno trebali biti riješeni, poput kanalizacije, putne infrastrkture, uređenih gradskih i ruralnih područja.- Nerijetko mi građani prilaze i govore da ih Grad doživljava kao građane drugog reda. Misle da su zbog tih neriješenih problema zapostavljeni i ne kriju da ih to boli. Zato valjda i žele promjene, a ne maćehinski odnos koji traje. Primjetne su i podjele, na podobne i nepodobne građane Grada Prijedora. Podobni su oni koji su DNS-u davali podršku a zauzvrat dobivali poneki metar asfalta, a tamo gdje te podrške nije bilo, nije se moglo ni računati na to da se nešto uradi – kaže Pavlović.

Ističe da je najteže i najgore ljudima obećavati. Treba, kako dodaje, vidjeti situaciju u kojoj se grad nalazi, jasno odrediti pravce razvoja i projekte koji bi se trebali realizovati.

– Treba sjesti s ljudima, razgovarati i odrediti priorite. Po potrebama i onda krenuti u realizaciju. Ljudi mi kažu da im najteže pada to što nisu imali komunikaciju s gradonačelnikom i gradskom upravom, već se sva ta komunikacija svela na razgovore s podobnim predsjednicima mjesnih odbora DNS-a ili Savjeta mjesnih zajednica koji su u većini opet bili DNS-ovi. Oni su određivali gdje će se i šta raditi. Sad, evo iz Službe za mjesne zajednice Savjetima šalju upit da im kažu šta je potrebno uraditi u tim mjesnim zajednicima. Zna se i zašto, kako bi dobili odgovor na pitanje šta im treba i slijedom tog u izbornoj kampanji opet obećali da će te probleme i riješiti. Obećanja više nema. Mislim da građani znaju da će one koji su im 16 godina nudili prazna obećanja ostaviti bez podrške – tvrdi Pavlović.

Kao čovjeku mu smeta to što vidi da ovaj grad stagnira.

– To vidim i kao političar i kao neko ko ovdje živi. Ovaj grad ne ide u dobrom pravcu, i to mišljenje dijeli solidan broj Prijedorčana. Iz Prijedora odlaze mladi ljudi, napuštaju ga, a gradska uprava žmiri na te odlaske. Uže gradsko jezgro je zapostavljeno, nemamo gradsko kupalište, šetalište pored Sane, sad nemamo ni bazen, ni običnu trim, pa čak ni biciklističku stazu u gradu, pa i ono najbanalnije, prostor u kojem bi građani mogli izvesti svoje ljubimce da ih prošetaju, a Banjaluka ima već tri ili četiri takve lokacije. Parkovi i dječija igrališta su nam neuređena, stambena gradnja je zamrla. To mi smeta, jer sve su to odlike jednog grada, ma šta ko pričao. Ovaj grad mora živnuti, moraju se privući investicije, ali se pri tom ne smiju zaboraviti domaći privrednici. Njima treba pomoći da prošire kapacitete i zaposle ljude – kaže Pavlović.

Vjeruje da se ipak može vratiti povjerenje ljudima na način da relacije između vlasti i građana budu iskrene i poštene.

– Odrastao sam u radničkoj porodici. Skromno. Otac mi je bio radnik, a majka domaćica. Naučili su me, a to se pokazalo kao odlično naslijeđe, tim porodičnim vrijednostima i tom da se svaki čovjek mora poštovati. Da ga treba saslušati i uvažiti to šta on misli. Treba cijeniti i njegovo vrijeme. Ja lično imam volju, želju i energiju da pomognem. Imam, a to ne treba zanemariti konekciju s Vladom RS, ministrima, direktorima preduzeća na republičkom nivou i neke značajne kontakte s jednim brojem privrednika u Srbiji. Da napravimo neki bolji život za naše građane. Meni lično ne treba ništa više od onog šta sad imam u životu. Zadovoljan sam, imam porodicu, zaposlen sam, imam i kredit koji vraćam. Dakle, normalno živim i ne treba mi da se preko noći obogatim. Ne želim to ni zbog svog obraza, ni zbog svog prezimena. Iskreno želim, a zbog tog se i bavim politikom, da ovom gradu donesemo neki napredak – kaže Pavlović.

Kaže da je na čekanju i 20-tak odborničkih pitanja koje su postavili u Skupštini grada, a na koje gradonačelnik nije odgovorio. Tu je i 70 amandmana koje su priložili na budžet za ovu godinu. Uvjeren je, jer su primijenjena tek dva ili tri, da se ostali neće ni provesti. Na kraju razgovora naglašava i da je Prijedor, kao grad bio bastion DNS-a.

– Sada je bastion DNS Istočno Sarajevo. Predsjednik DNS-a je u Istočnom Sarajevu i sve ono što je godinama bio mit da je DNS prijedorska partija ispostavilo se kao netačno. Sada dolaze neki drugi ljudi, preuzeli su ga i jačaju ga u Istočnom dijelu RS-a. I to je nešto što se ne može sakriti. Ni u Prijedoru čiji građani moraju prepoznati čestite i poštene ljude koji će ih voditi, a ne da to bude put unazad, onako kako je to bilo proteklih 16 godina – poručuje Pavlović.

Alen Šeranić: Vakcina protiv virusa korona mogla bi biti dostupna iduće godine

Intervju

Objavio

admin

-

17.07.2020

0

Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, poručio je u intervjuu za “Nezavisne” da o virusu korona svi učimo u hodu te da i javnost ima određene nedoumice jer nema relevantnih naučnih pokazatelja koji to mogu da dokažu.

Vakcina i lijek protiv ovog virusa, kako je istakao, mogli bi biti dostupni iduće godine, što bi i olakšalo situaciju u smislu ugroženih grupa i u liječenju, te da će tek onda biti moguće značajnije dizanje mjera koje su na snazi.

“Tada ćemo imati jasniju situaciju i ovo će sve biti iza nas. Sad je stvar kako da organizujemo sistem, ali i naše živote”, rekao je Šeranić.

NN: Kakva je trenutno situacija kada se radi o novozaraženima?

ŠERANIĆ: Ona nije povoljna s obzirom na to da imamo evidentan rast broja novozaraženih lica. Posljedično tome, imamo i rast broja lica koji se javljaju u bolnice. Što se tiče mjera, u ovom trenutku sprovodimo mjere prema zajednici i prema pojedincu, i to su mjere koje u okviru vanredne situacije koje imamo nismo ni ukidali. Sad je samo do načina kako se one sprovode. Došlo nam je ljeto, a ljeto samo po sebi traži i kupanje i zabave i izlete i okupljanja…

NN: Bilo je neko očekivanje da će usljed toplog vremena virus malo splasnuti?

ŠERANIĆ: Nema relevantnih naučnih i stručnih pokazatelja da će to biti tako i to sam ja i naglašavao. Očigledno je da virus nema sezonalnost kao što je ima, recimo, virus gripa, i zato smo davali te oprezne izjave.

NN: Očekivalo se i da će sunce uništiti genetski materijal virusa?

ŠERANIĆ: Da biste to mogli utvrditi, morate imati dugoročne studije. Ne možemo još ništa reći o sezonalnosti ovog virusa kad ga nemamo ni jednu punu sezonu.

NN: Učimo u hodu, takoreći?

ŠERANIĆ: Apsolutno. Na kraju krajeva, i javnost ima određene nedoumice jer nema relevantnih naučnih pokazatelja koji to mogu da dokažu.

NN: Veliki problem imaju i mediji koje vrste informacija da daju u javnost zato što nema dovoljno pouzdanih studija, zar ne?

ŠERANIĆ: Tako je, u praksi ne učimo u hodu samo mi, učite u hodu i vi. Zato je važno da mi iz javnih institucija prenosimo one informacije koje dolaze od Svjetske zdravstvene organizacije, Evropskog centra za kontrolu bolesti. Ja se nadam da ćemo sljedeće godine u ovo vrijeme imati jasniju situaciju i da će ovo sve biti iza nas. Sad je stvar kako da organizujemo sistem, ali i naše živote.

NN: Kažete sljedeće godine u ovo doba će se znati. Šta bismo, otprilike, mogli očekivati tada kad su u pitanju i virus i mjere koje će se sprovoditi?

ŠERANIĆ: Teško je reći, zato i kažem da se nadam. Ali očekujem da ćemo sljedeće godine u ovo doba vjerovatno imati vakcinu kojom ćemo olakšati situaciju u smislu ugroženih grupa koje ćemo vakcinisati. Takođe, očekujem da ćemo imati lijek kojim ćemo moći pomoći onima koji su oboljeli.

NN: U svijetu se pominje lijek remdesivir, da li on zaista može pomoći?

ŠERANIĆ: Postoje terapije, ali studije još nisu potpuno jasne. Taj lijek je pokazao veliku uspješnost što se tiče liječenja u Americi jer su oni radili studije. Imamo i jedan lijek koji dolazi iz Japana i u okviru kliničke studije učestvuje naš klinički centar. Kada prođu sve faze kliničkih studija, sigurno ćemo imati i lijek. A kad to dobijemo, onda možete da djelujete direktno na virus, a onda možete da popuštate mjere. Sve dok ne bude tako, moramo da djelujemo prema pojedincu i zajednici.

NN: Da li ljudi koji su preležali bolest imaju trajan imunitet?

ŠERANIĆ: Ne možemo još reći. Još nemamo imunološke potvrde kakvu vrstu imuniteta ostavlja ovaj virus.

NN: Da li vi već radite neka ispitivanja s ljudima koji su to već preležali?

ŠERANIĆ: Apsolutno. Imao sam prilike da razgovaram s kolegama s kliničkog centra koji su bili zaraženi. Već se na tom radi i sve te stvari pratimo, a radiće se i studije. Međutim, opet će trebati uraditi više pojedinačnih studija da bismo imali jednu grupnu studiju koja će nam reći šta se tačno dešava.

NN: Bilo je nekoliko obolijevanja mlađih ljudi, a imali smo i onu tragediju s troje preminulih u jednoj porodici. Zna li se šta izaziva različite posljedice?

ŠERANIĆ: Podaci pokazuju da lica starija od 65 godina i koja imaju druga hronična oboljenja lošije podnose infekciju. Ali imuni sistem vašeg organizma na infekciju odgovara na specifičan način, tako da će uvijek biti određen procenat ljudi koji će je teško podnijeti. Sad treba da utvrdimo ko su ti ljudi i zbog čega se to dešava kod tih osoba. Takođe, treba uzeti u obzir u kojem trenutku se mlađa lica javljaju u ambulantu i da li se sama liječe. Ali, glavna poruka ostaje: nemojte da dozvolimo da dođemo u situaciju da obolimo, nego da preventivno djelujemo.

NN: Šta je prava prevencija? Da li je to zdrava ishrana, fizička aktivnost…?

ŠERANIĆ: Kad govorim o prevenciji, govorim o prevenciji prenosa virusa, znači maske i slično. Naš imunitet je takav kakav jeste. Teško je sad istrčati određeni broj kilometara da bi vaš imunitet adekvatno odgovorio na ovaj virus.

NN: Kada se može očekivati šire testiranje populacije na antitijela?

ŠERANIĆ: Ja sam utorak imao sastanak sa SZO, koja bi sufinansirala u određenom aspektu ta istraživanja, koja bi kod nas radila dva medicinska fakulteta i Institut za javno zdravstvo, nakon čega bismo to svakako predstavili javnosti. Planirano je da takva vrsta istraživanja bude u septembru u RS, što bi nam bilo dobro kao podatak pred sezonu respiratornih virusa kako bismo stekli sliku šta u populaciji imamo s prokuženim stanovništvom.

NN: I dalje se govori da je najvažnije ne preopteretiti zdravstveni sistem. Šta je u tom smislu kritičnije – osoblje ili oprema?

ŠERANIĆ: Pojedinac. Hajde da ga ne gledamo kao osoblje, nego kao pojedinca koji živi u zajednici, koji boravi i ima potrebe da se druži kao što imate i Vi i svi mi. Svi imamo istu vrstu odgovornosti, a zdravstveni radnik treba da bude svjestan da može da donese infekciju unutar same zdravstvene ustanove.

NN: Manje se pojavljujete u javnosti nego ranije. Da li je to strategija?

ŠERANIĆ: Jednostavno se desilo da kako se smanjio intenzitet i padao broj lica koja su zaražena, tako smo se i mi vratili redovnom poslu da Institut preuzme ulogu izvještavanja jer to i jeste njegova obaveza. Mi se u Ministarstvu bavimo nizom drugih stvari. Svakako želim reći da svako jutro stručno operativno tijelo ima sastanke kojima prisustvujem, a i dalje sam dostupan javnosti kao i do sada.

U slučaju propusta povlačićemo pitanje odgovornosti

NN: Bilo je primjera smjenjivanja i kažnjavanja određenih zdravstvenih radnika, a i ranije su bile najavljivane neke komisije. Kakva je tu situacija?

ŠERANIĆ: Svi jasno znaju kakve su upute kad se radi o ponašanju. Vrlo je važno da u bolnicama postoje komisije za sprečavanje interhospitalnih infekcija. Ali isto tako, važno je da direktori bolnica s načelnicima dogovaraju načine prevencije širenja virusa. Naravno da je zdravstveni radnik lice koje se može zaraziti i mimo bolnice. Stvar je kako se ponašaju ti radnici unutar ustanove i kako radimo s licima koja su s njima u kontaktu. Svaki put kad se desi nešto, mi ćemo povlačiti pitanje odgovornosti. Odgovornost postoji i ja sam na funkciji koja je odgovorna i svakako se i moja odgovornost uvijek može povući.

DRAŽEN VRHOVAC: Plasirali smo tri milijarde u Republiku Srpsku, IRB je veoma značajan za našu privredu

Intervju

Objavio

Igor Jauz

-

18.11.2022

0

Direktor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske Dražen Vrhovac u intervju za Nacional.live otkriva šta je tajna dobrog rezultata SNSD-a u Prijedoru, ali i šta najvaćim uspjesima IRB-a od kada se on nalazi na čelu ove institucije.

Iza nas su opšti izbori, da li ste zadovoljni rezultatom SNSD-a i vašim ličnim rezultatom?

Izuzetno sam zadovoljan. SNSD je iz naše izborne jedinice dobio tri direktna mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske, povećali smo rezultat stranke za Narodnu skupštinu Republike Srpske za više od 25 odsto. Doprinos tome je dao svako od nas svojim ličnim rezultatom i slobodno mogu da kažem da sam ponosan, i na svoj rezultat i na sve nas zajedno.

Ovo su treći izbori u Prijedoru za vrlo kratko vrijeme – lokalni izbori na kojima smo preuzeli grad od višegodišnje, užasno loše vladavine DNS, prijevremeni izbori za gradonačelnika i sad opšti izbori – i na svim smo pokazali koliko smo jaki i koliki je značaj SNSD.

SNSD je u izbornoj jedinici jedan ostvario jedan od najboljih rezultata, šta je tajna vašeg rezultata?

Predanost, posvećenost, timski rad. DNS je višegodišnjom vladavinom uništio grad, za vrijeme njihove vlasti Prijedor je nazadovao na svim poljima – od prihoda po osnovu PDV do broja zaposlenih. Danas je, otkako SNSD vodi grad, sve drugačije. Prijedor je sada atraktivan grad, poželjan i za život i za ulaganje.

Otkako smo mi vlast povećan je broj investicija, ne samo Vladinih. Prijedor je danas izuzetno privlačan stranim ulagačima. Građani su to osjetili i zato je i logično da su ovi izbori, slobodno možemo da kažemo, istorijski.
Bili ste prisutni na prvoj sjednici novog saziva NSRS, šta možemo očekivati u naredne četiri godine u najvišem predstavničkom tijelu Republike Srpske?

Očekujem da Narodna skupština Republike Srpske i dalje bude mjesto najvažnijih političkih odluka. Uključujući i one odluke koje obavezuju sve nas koji se bavimo politikom i koju god funkciju obavljamo, u Republici Srpskoj ili u zajedničkim institucijama, bez obzira na političku partiju iz koje dolazimo.

Vjerujem da će Narodna skupština dodatno politički jačati, a samim tim i položaj i ugled Republike Srpske. Očekujem dosljedno poštovanje Ustava i slova Dejtona, jer samo tako možemo naprijed. Uloga Narodne skupštine u procesu očuvanja interesa Republike Srpske je nemjerljiva.

Osim što ste narodni poslanik, Vi ste i direktor IRB-a. Kakvo ste stanje zatekli kada ste došli u IRB i koliko se situacija promijenila od kada ste Vi na čelu ove institucije?

Regionalno smo se proširili, otvorili smo poslovnice širom Republike Srpske, kako bismo i privredi i građanima bili fizički bliže i dostupni za njihove potrebe. Pokrenuli smo međunarodnu konferenciju o investiranju u Republiku Srpsku i njen razvoj, a ove godine smo, organizacijom Druge investicione konferencije, potvrdili da to već polako prerasta u tradiciju.

Započeli smo snažnu promociju potencijala Republike Srpske u regionu i svijetu, kako bismo privukli što više kvalitetnih investicija. Kreirali smo bazu donatorskih sredstava namijenjenu preduzetnicima, preduzećima i ostalim privrednim subjektima, s ciljem redovnog praćenja i efikasnijeg korištenja bespovratnih sredstava koja nude brojne domaće i međunarodne donatorske organizacije i institucije… Sve to radimo kako bismo ojačali našu privredu i učinile je konkurentnijom u domaćim i međunarodnim okvirima.

Oko IRBRS se pravila velika fama, uz razne pokušaje da se ta priča o instituciji koja je, navodno, otuđena od naroda i dalje zadrži. Opozicija i dalje to pokušava. Međutim, uspio sam – i proaktivnim radom sa svojim timom, ali i kroz Narodnu skupštinu Republike Srpske, da javnost informišem o tome šta je istina i kakva je stvarna situacija u Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske. Jedina istina je da je IRBRS oslonac i privredi i građanima Republike Srpske i o tome svjedoče naši rezultati. I to će i ostati. Narodna skupština Republike Srpske usvojila je izvještaj o našem radu koji svjedoči o dobrim poslovnim rezultatima IRBRS.

Šta smatrate najvećim uspjehom IRB od kada ste Vi na mjestu direktora?

Podsjetiću vas da sam funkciju direktora IRB preuzeo u samo predvečerje velike globalne epidemiološke i ekonomske krize izazvane pojavom virusa korona, početkom 2020. godine. U tim izazovnim i po mnogo čemu za sve nas nepoznatim uslovima, reagovali smo trenutno, sa jasnim opredjeljenjem da doprinesemo očuvanju socio-ekonomske stabilnosti i privredne aktivnosti Republike Srpske. Kako bi to postigli, omogućili smo olakšice fizičkim i pravnim licima u vidu dodatnog grejs-perioda i moratorijuma u otplati dospjelih kreditnih obaveza. Zatim smo dodatno umanjili kamatne stope na kredite namijenjene privredi i jedinicama lokalne samouprave, s ciljem održavanja njihove likvidnosti i stimulisanja novih ulaganja. IRB je prvi u Republici Srpskoj dobio dozvolu za obavljanje poslova faktoringa, u skladu sa novim Zakonom o faktoringu.

S obzirom na sve ono što smo radili i rezultate koje smo postigli u tom izazovnom periodu, mišljenja sam, a i šira javnost tako smatra, da je IRB imala ključnu ulogu i da je dala nesporan doprinos očuvanju makroekonsomske i ukupne socijalne stabilnosti Republike Srpske.

Koliko je IRB važan u razvoju privrede Republike Srpske?

Pružanje finansijske podrške razvojnim i ostalim prioritetnim projektima u Republici Srpskoj, po povoljnim i stimulativnim uslovima, jedan je od prioriteta u radu Investiciono-razvojne banke Republike Srpske. Do sada smo plasirali oko tri milijarde KM, od toga putem kredita 2,4 milijarde KM. Oko 70% naših kreditnih plasmana odobreno je privredi Republike Srpske.

U prilog uloge i značaja IRB za razvoj domaće privrede najbolje govori i podatak da naši krediti čine oko 16% ukupnih kreditnih plasmana bankarskog sektora u privredu Republike Srpske.

Takođe, istakao bih i stambene kredite IRBRS putem kojih je do sada plasirano oko 730 miliona KM za gotovo 14.000 korisnika. Naši krediti čine oko 40% ukupno odobrenih kredita bankarskog sektora Republike Srpske za ove namjene. Zahvaljujući povoljnim uslovima korišćenja IRBRS je podstakla i komercijalne banke na značajniju korekciju kreditnih uslova i snižavanje kamatne stope, što je svakako u najboljem interesu naših građana. Stambeni krediti IRBRS uticali su i na povećanje potražnje za proizvodima domaće građevinske operative i zaposlenosti u ovom sektoru, posredno utičući i na ukupnu ekonomsku aktivnost i zaposlenost u Republici Srpskoj.

Da li je IRB ispunio svoj plan za 2022. godinu i da li već sada znate šta je cilj u 2023. godini?

Kada su u pitanju ukupni plasmani i plan za 2022. godinu, već u ovom momentu on je ispunjen i do kraja godine očekujemo da će biti značajnije premašen. To je prije svega rezultat našeg proakativnog odnosa prema potrebama i zahtjevima domaće privrede i stanovništva gdje nastojimo maksimalno uvažiti aktuelne izazove i dešavanja koja potiču iz regiona i šire, iz globalnog okruženja.

Zasigurno, jedan od najvećih ekonomskih i socijalnih izazova sa kojim ćemo se suočiti u narednoj godini povezan je sa intenziviranjem inflatornih kretanja i uticajima koje će imati na stanje i trendove u finansijskom i realnom sektoru. Otuda i naša namjera da nastavimo sa pružanjem finansijske i ostalih vidova podrške koji odgovaraju domaćim potrebama i razvojnim izazovima. Dakle, nastojaćemo ponuditi odgovore na sve specifične zahtjeve i potrebe naše privrede i ostalih ciljnih i prioritetnih grupa od značaja za Republiku Srpsku, kao što smo to činili i u proteklom periodu.

Izvor: Nacional.live

Intervju

Pavlović:“ Da sam sad član DNS-a, zbog politike koju vode u Prijedoru, ne bi ovdje glasao za njih“