Muzej Kozare u Prijedoru obilježava danas 18. maj – Međunarodni dan muzeja, dok će od sutra do srijede, 24. maja, u čast Dana biblioteke biti organizovan niz manifestacija. Dan muzeja biće obilježen nastupom dječijih folklornih sekcija pet prijedorskih kulturno-umjetničkih društava, te promocijom knjige Amre Šačić Beća “Sjeverna Bosna u okvirima rimske Panonije” i koncertom sastava “Plan B”.
Cjelodnevni program planirano je da bude održan u dvorištu Muzeja, a u slučaju loših vremenskih prilika, biće realizovan u prostorijama Muzeja, saopšteno je iz ove ustanove.
Narodna biblioteka “Ćirilo i Metodije”, povodom Dana i krsne slave, 24. maja – Svetih apostola Ćirila i Metodija, organizuje sutra književnu manifestaciju “Devetnaesti majski susreti”, koja je posvećena promociji mladih autora.
Ova manifestacija biće održana u Gradskoj čitaonici u 19.00 časova, a okupiće 12 pisaca i pjesnika iz Prijedora, Novog Grada i Banjaluke, najavljeno je iz prijedorske Biblioteke.
U ponedjeljak, 22. maja, pisac Mirjana Bobić Mojsilović predstaviće svoj novi roman “Sazvežđe svitaca” u 19.00 časova u Gradskoj čitaonici, uz muzičku podršku Miloša Romčevića.
Za utorak, 23. maj, za 11.00 časova najavljeno je darivanje knjiga i otvaranje bibliotečkog kutka pedijatriji prijedorske Bolnice.
Za srijedu, 24. maj, u Gradskoj čitaonici u 11.00 časova predviđena je dodjela nagrada najvjernijim čitaocima Biblioteke i posjetiocima čitaonice.
Povodom Dana biblioteke učlanjenje je besplatno i ulaz na sve programe je slobodan.
Spomen-kuća porodice Stojanović obradovala je zaljubljenike u likovnu umjetnost radionicom pod nazivom “Sreten”. Sedam učenika prijedorske Gimnazije “Sveti Sava” obradilo je temu portreta i oblikovanja po djelima čuvenog vajara Sretena Stojanovića. – Ovo je lijepo iskustvo. Da nešto novo isprobamo i da sebe vidimo u nekim novim poljima. Divno, zaista – rekla je Teodora Tadić, učenik Gimnazije “Sveti Sava”. Koordinator i inicijator ove radionice Milica Đerić, profesor likovne kulture u Gimnaziji “Sveti Sava” ističe da im je želja da lik i djelo velikana umjetnosti, Sretena Stojanovića ponovo zaživi u promišljanjima ljudi u Prijedoru. – Vajarstvo je, nekako, zapostavljeno. Ipak, grad Sretena treba da njeguje njegov lik i djelo upravo edukacijom mladih generacija. Smatramo da Spomen-kuća Stojanovića treba da zaživi nekim novim duhom – istakla je Milica Đerić. U osnove vajarstva učesnike radionice uputio je vajar Bojan Mikula. 0 životu porodice Stojanović učenicima su govorili kustosi Nataša Tošanović i Aleksa Milić. Vajarska radionica u Spomen-kući Stojanovića održana je u okviru obilježavanja 18. maja, Međunarodnog dana muzeja. – Spoljni saradnik Spomen-kuće Stojanovića, arheolog Dalija Tubin, takođe je učestvovala u radionici. Ovo je samo jedna od aktivnosti koju Muzej Kozare priređuje povodom Međunarodnog dana muzeja, a zaista nam je želja bila da se vajarska radionica održi upravo u Sretenovoj kući – istakla je Nataša Tošanović, kustos-istoričar. Učenički radovi, nastali na ovoj radionici, čuvaće se u fundusu Muzeja Kozare.
– Kultura nam je svima potrebna. Publiku treba edukovati od malih nogu i na pravi način. Ne treba ići na kvantitet već na kvalitet, na suštinu. Prijedorska galerija je uvijek imala taj magijski momenat kada se kroči u nju, kao u pozorište. Preći liniju između realnog i irealnog, to je najznačajnije u umjetnosti, jer tada dolazi do svojevrsne katarze. Na nama je sada da tu suštinu forsiramo kroz različite programe – rekao je Boris Eremić, v.d. direktora Galerije “Sreten Stojanović”, u razgovoru za “Kozarski vjesnik”.
Galerija “Sreten Stojanović”, nekadašnja “Galerija 96”, jedna je od najznačajnijih kulturnih ustanova, ne samo u gradu Prijedoru već u regionu. To nije samo mišljenje Prijedorčana, već eminentnih ljudi koji su dolazili u Galeriju.
– Dok je Tihomir Ilijašević bio direktor, postojala je u Beogradu parola: ko nije izlagao u prijedorskoj galeriji, nije nigdje izlagao. Ta šaljiva fraza govorila je o ogromnoj moći i energiji ove galerije koja je privlačila izuzetna imena iz svijeta književnosti, slikarstva, muzike i drugih branši – rekao je Boris Eremić, koji je odnedavno postavljen na četo ove ustanove.
Eremić je rekao da on nije novo lice u svijetu kulture i umjetnosti, a da je njegov dolazak na ovu dužnost prirodni proces nastavka bavljenja kulturom nakon projekta „Prijedor, grad murala”, vođenja ovdašnjeg Udruženja likovnih umjetnika i Škole slikanja.
– Maksimalno ću se potruditi da nastavimo i opravdamo priču o Prijedoru, gradu slikara, i o ovoj galeriji kao važnom faktoru u umjetničkom i kulturnom svijetu regiona – rekao je Boris Eremić.
Jedna od manifestacija po kojoj je Galerija „Sreten Stojanović” prepoznatljiva je Festival crteža i muzike koji će, ove godine, biti održan po šesnaesti put.
-Taj jedinstveni projekat predstavlja spoj muzike i slikarstva, gdje studenti i postdiplomci rade u prostorijama Galerije, a sve je popraćeno vrhunskim koncertima. Na 16. festivalu učestvovaće studenti sa Beogradske i Banjalučke akademije. Još pregovaramo oko muzičkih imena, ali ne sumnjam da će to biti neko ko će opravdati plejadu najvećih muzičara koji su dolazili ovde, poput Arsena Dedića, Vasila Hadžimanova i drugih – rekao je naš sagovornik, koji je osam godina bio učesnik Festivala crteža i muzike.
– Znam koliko je to značajno za jednog mladog čovjeka. Umjetnici dolaze u Prijedor, upoznaju se, razmjenjuju iskustva i prenose jednu lijepu priču o gostoprimstvu i kulturi našeg grada. Učesnici našeg festivala kasnije odrastaju i postaju velika imena, a mnogi su to već postali. NJihovi radovi ostaju u našem fundusu. Festival je fantastičan projekat koji je započeo pokojni Tihomir Ilijašević, jedinstven u BiH. Pored ‘Kustendorfa’, koji ima sličan program, jedini je tog tipa u regionu – naglašava Boris Eremić.
Po njegovim riječima, publika u prijedorskoj galeriji je raznovrsna. čine je mladi, intelektualna elita i ljubitelji umjetnosti, koji su prepoznali ovu ustanovu kao oazu i mjesto istine, ljubavi, ljepote i druženja.
– Na meni je da nastavim tu priču i dodam nešto od svoje energije. U svakom slučaju, Galerija već ima taj brend i Prijedorčani mogu biti ponosni, jer ona prevazilazi lokalne okvire”, ističe Eremić.
Po samoj definiciji, galerija se prvenstveno fokusira na izlagačku djelatnost, odnosno vizuelnu umjetnost, a prateći sadržaji su književni i muzički.
„Naravno, Galerija ne treba da se bazira samo na likovne programe već da se svim svojim kapacitetom otvori prema različitim sadržajima koji se nude. Pritom je važno biti selektivan. Prijedorska galerija je poznata po tome što u njoj nije mogao svako da izlaže, ona ima određen rejting i to je važno za ozbiljnost institucije i za neku referencu samog grada. Kod nas dolaze vrhunski umjetnici – tvrdi Eremić.
U Galeriji „Sreten Stojanović” održavani su i neki od pratećih sadržaja prestižnih književnih manifestacija poput „Književnih susreta na Kozari”, promocije te koncerti. U ovoj ustanovi su, kako kažu, otvoreni za saradnju i već dogovaraju nekoliko zanimljivih projekata. Poredeći svoj dosadašnji rad i dolazak na četo Galerije, Boris Eremić kaže da to podrazumijeva odredenu zrelost.
– Na neki način sam odrastao u ovoj ustanovi, tako da za mene vođenje Galerije neće biti problem. Što se tiče iztožbi, sve do februara iduće godine, ovaj prostorje popunjen. Zatekao sam već gotov plan i program koji je odabrao Umjetnički savjet putem javnog konkursa. Na meni je sada da pratim i dodam neki svoj pečat svemu tome – rekao je Eremić.
Plan izložbenih aktivnosti u Gateriji “Sreten Stojanović” popunjen je do februara naredne godine. Nova uprava radiće na tome da Galerija ostane centar kulture i posjetiocima ponudi kvalitetne izložbe, promocije i koncerte.
U Galeriji “Sreten Stojanović” večeras je otvorena izložba “Kvo vadis” Mile Gvardiol, vizuelne umjetnice i univerzitetskog profesora iz Beograda.
Autorka, koja se bavi slikarstvom i digitalnom umjetnošću, prijedorskoj publici se predstavila sa devet akrila na velikom platnu, odnosno slikama iz ciklusa “Kvo vadis”/Kuda ideš/.
Mila Gvardiol, autor izložbe
– Na ovoj izložbi sam predstavila slike koje za polazište uzimaju stepenice, a uopšte cela serija ideju crpi u nekom pitanju koje nas prati kroz život ” Kuda mi idemo” i to je okosnica svega ovoga – izjavila je Gvardiol novinarima u Prijedoru. Ona je dodala da se kroz to pitanje kuda idemo igrala kroz različite forme, boje i postavila pred posmatrače to pitanje kroz slike koje su velikog formata. – Ja sam dete slikara i arhitekte i moje stvaralaštvo ideju crpi u arhitekturi, pronalazim za sebe neke intrigantne forme koje pretačem u slike i to nastaje tako što ja te svoje ideje fotografišem, beležim i onda neke najintrigantnije delove odvajam i pretačem u slike – kazala je Gvardiol.
Vršilac dužnosti direktora Galeriji Boris Eremić istakao je da je autorka izložbe jedna od najistaknutijih predstavnika svoje generacije na ovim prostorima. – Pitanje “Kvo vadis” automatski asocira na određene puteve, na određena dolaženja, odlaženja, ukrštanja, u pitanju je geometrijska apstrakcija gdje Mila na svoj vizuelni način šalje određene vizuelne poruke, vrlo savremene u današnjem društvu za koje nam često treba orjentir, gdje idemo, gdje je tu krajnje ishodište i čemu se vraćamo – istakao je Eremić. On je najavio da će u ovoj ustanovi od 23-30. juna biti organizovan 16. Festival crteža i muzike gdje se mogu očekivati izuzetni umjetnici iz svijeta vizuelne i muzičke umjetnosti. Izložbu Mile Gvardiol Prijedorčani mogu pogledati do 1.juna.
“U borbi rođene” naziv je dokumentarne izložbe koja je danas otvorena na gradskom šetalištu.
Izložba je svjedočanstvo o hrabrosti znanih i neznanih žena sa Kozare, učesnica Narodnooslobodilačke borbe. Autori izložbe su Vedrana Adamović, muzejski savjetnik u Muzeju Kozare i Marina Ljubičić Bogunović viši kustos Memorijalnog muzeja na Mrakovici. Adamovićeva je izjavila novinarima da su žene dale ogroman doprinos u NOB-u, a to se posebno odnosi na period od jeseni 1942. i proljeće 1943. nakon velike ofanzive kada je, bilo ogromno stradanje, kad muškarci apsolutno nisu mogli da daju svoj puni doprinos na nekim poljima, kada žene tu uzimaju veliki dio obaveza. Viši kustos u Nacionalnom parku Kozara Marina Ljubičić Bogunović rekla je da istorija nekog prostora ne smije biti zanemarena i da treba biti dio kulturne i turističke ponude, te da su muzeji napravili veoma hrabar iskorak ovom izložbom jer, osim vođenja računa o zbirkama koje su im povjerene, edukativna uloga ne mora da se odvija unutar ustanova nego može da iskorači prema posjetiocima kao što je urađeno danas.
– Kada govorimo o Kozari, glavna asocijacija je ta velika ofanziva 1942. godine i to veliko, ogromno stradanje djece. Uz stradanje djece, naravno, neizostavna je sudbina i tuga koja je pratila njihove majke. Te kozaračke majke nekako su uvijek bile zbog tog velikog stradanja obilježene kao žene koje su paćenice, jedne tužne žene. Međutim, mi smo zaključile da su one bile izuzetno jake žene i da ne smijemo da ih pamtimo kao žrtve i kao mučenice, jer su one uspjele izdići se iznad tog najtežeg bola koji može da zadesi roditelje. One su normalne žene koje su u vanrednoj situaciji pokazale izvanrednu snagu – naglasila je Ljubičić Bogunović. Direktorica Muzeja Kozare Dragana Mamić rekla je da je izložba dio publikacije čijem će predstavljanju građani imati priliku prisustvovati na ljeto u Muzeju Kozare. – Ovom izložbom mi smo dali jedan doprinos Danu grada Prijedora i mislim da je ovakav vid izlaska iz muzeja jedan fantastičan vid predstavljanja onoga što se radi u Muzeju Kozare – navela je Mamićeva.
Zamjenik gradonačelnika Prijedora Žarko Kovačević čestitao je u ime Gradske uprave autorkama “što su se usudile da pišu o jednoj važnoj temi”. – To je tema o kojoj se puno pričalo, a skoro ništa nije bilo zapisano. Ovim njihovim djelom ostaje zapisano za sva vremena i neće nikad biti zaboravljeno – rekao je Kovačević. Izložbu su podržali i grad Prijedor, Nacionalni park Kozara i Turistička organizacija grada Prijedora.
