Kozarska Dubica: U prevrtanju traktora poginula 82-godišnja starica

0
foto ilustracija

Slavka T. (82), mještanka Vlaškovaca kod Kozarske Dubice, preminula je sinoć u prijedorskoj bolnici od povreda zadobijenih prilikom prevrtanja traktora. Nesretna žena prevozila se na traktoru IMT 539 kojim je upravljao njen komšija Glišo M.( 80). U jednom trenutku traktor je sletio s puta prema jarku i prikliještio Slavku koja je netom prije nesreće ispala iz kabine vozila.

Nesreća se dogodila juče oko 16:45 časova na nekategorisanom putu u mjestu Vlaškovci kod Kozarske Dubice. Uviđaj na licu mjesta saobraćajne nezgode izvršili su policijski službenici PS Kozarska Dubica a o svemu je obaviješten i tužilac Okružnog javnog tužilaštva Prijedor.

On je kako navode u PU Prijedor naložio obdukciju nad tijelom stradale koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu RS-a u Banjaluci.

Evo kako varaju prijedorske penzionere!!!

0
foto ilustracija

Prijedorska penzionerka Branka Davidović, jedna od učesnica nedavno održanog  „ seminara ozdravljenja“ kaže da se osjeća prevarenom jer je za osvojenu nagradu od 1.000 evra mogla kupiti samo masažer koji košta za njene prilike nevjerovatnih 2.290 evra.

Sve je počelo od seminara i obećanja. I to upakovano u ružičasti celofan prezentovano grupi u kojoj su bili isključivo penzioneri.

„ Najžalosnije u svemu tome je što su našli najugroženiju kategoriju, penzionere, sve  preko 60 godina. U jednoj od tih grupa za koje je organizovan seminar bila sam i ja. Dobitnici nagrade bili su uslovljeni da kupe njihove masažere. I ništa drugo.“, priča Davidović.

Apsurdna računica ide dalje, pa su tako na fol nagradu, morali dodati  još 1.290 evra ili kako Branka preračuna 2.580 maraka.

„Pitam se koji penzioner u RS može sebi kupiti jedan takav masažer. Na sve treba dodati i „dijagnoze“ tog nekakvog doktora, koji se predstavljao kao izvjesni Nebojša i palio pred nama lijekove da nam pokaže kako pijemo bitumen. Sve vrijeme je  pljuvao  po svojoj profesiji i kolegama. Ako jeste ljekar pitam se kako može govoriti protiv svoje branše“, kaže ljutito ova prijedorska penzionerka i dodaje „ da je bila zgrožena“.

“Pošto sam se osjetila prevarenom otišla sam u prijedorsku policiju i prijavila ih. Došla je policija, a šta je bilo dalje, ne znam. Smatram da su zloupotrijebili i moju privatnost, prije svega moju adresu i moj broj telefona. Muka mi je od tog da nas neko stalno zove, nudi poklone i pri tom nas bezočno pokušava prevariti. I na sve to još prosipa priču da bi bio sretan da je on dobio 1.000 nepostojećih evra kako bi ih upotrijebio za zdravlje. – kaže Davidović i dodaje da su „darodavci“  uglavnom imali ime, ali prezime nisu.  S ovom prevarom upoznati su i Udruženju potrošača iz „DON-a“.

Zoran Petoš, koordinator za rad s potrošačima,  kaže da često imaju pritužbe penzioenera koje pozivaju na određene prezentacije, obično zdravstvenih proizvoda ili pregleda.

„Kada  penzioneri odu tamo, obično im urade neka sitna mjerenja. I nakon tog, odjednom se to pretvara u  neku prezentaciju, recimo usisivača za osvježenje vazduha, određenih masažera. Prezentacija se nerijetko svodi i na negativnu priču o zvaničnoj medicini, odnosno farmakologiji kako je štetna po zdravlje, a proizvodi koje oni nude alternativa za sve. E nakon tog slijedi nagradna igra. Izvlače se imena dobitnika i govori suma koju je neko osvojio“, kaže Petoš i dodaje da se Udruženju potrošača u Prijedoru obratio penzioner koji je u toj nagradnoj igrio „osvojio „ 1.000 evra.

„ Naravno da je bio presretan. No onda je uslijedilo razočerenje, jer je taj novac morao potrošiti na licu mjesta i to jedino kupovinom duplo skupljeg  masažera. Tada je shvatio da se radi o klasičnoj prevari, bez obzira da li taj proizvod vrijedi toliko ili ne. Obavijesto nas, inspekciju i naravno policiju“, kaže Petoš koji je potrošače upozorio da vode računa šta kupuju, da provjere sjedište firme, da li ima račun, šta prodaje.

Pogotovo na određenim prezentacijama, jer kako kaže i nisu sve prevarantske, jer ima ozbiljnih firmi i ozbiljnih ponuđača kojim prevaranti samo kvare ugled.   

Riješen problem vodosnabdijevanja u Gornjoj Ljubiji

Dugo vremena na području Gornje Ljubije postojali su problemi sa slabim pritiskom vode, zbog kojih stanovnici koji žive u višim dijelovima naselja nisu imali riješeno pitanje vodosnabdijevanja.

Kako bi se riješila ova problematika, „Vodovod“ a.d. je u prethodnom periodu proveo niz aktivnosti:

  • Urađena je rekonstrukcija glavnog šahta, koji je glavna veza rezervoara i glavnog cjevovoda u Gornjoj Ljubiji
  • U više navrata je rađena i detekcija logerima šuma, koji su dosta pomogli u rješavanju kvarova
  • Nađeno je i otklonjeno preko 20 kvarova koji su direktno uticali na ovu problematiku i na smanjenje pritiska.

Nakon aktivnosti koje je „Vodovod“ realizovao u prethodnom periodu problem je riješen i čitavo naselje ima redovno vodosnabdjevanje punih 24 časa.

I u narednom periodu „Vodovod“ će pratiti stanje vodosnabdijevanja u Gornjoj Ljubiji i ovom području dati prioritet u rješavanju eventualnih problema.

Bolnice u Srpskoj u opštem kolapsu

0

Poreska uprava Republike Srpske od bijeljinske bolnice potražuje, na ime poreza i doprinosa, oko 13,5 miliona KM. Ovim iznosom bijeljinska bolnica svrstala se među najveće dužnike poreza i doprinosa u RS, koji, zaključno sa junom ove godine, ukupno duguju 830,7 miliona KM.

Ukoliko je menadžmentu bijeljinske bolnice za utjehu, Univerzitetski klinički centar Banjaluka na ime poreza i doprinosa duguje 68,2 miliona KM, bolnica u istočnom Sarajevu 32 miliona KM, bolnice u Doboju i Foči nešto više od po 22 miliona KM, bolnica u Gradiški 12,3 miliona KM, prijedorska bolnica 7,1 milion KM.

Cifre su neumoljive i opominju nadležne da je trenutak da se konačno pokrene ozbiljna reforma zdravstvenog sistema. Naime, kada bi ozbiljni ekonomski analitičari izveli pravu računicu i dali vjerodostojnu sliku finansijskog stanja u zdravstvu Republike Srpske, vjerovatno bi KOLAPS bila preblaga riječ.

Ipak, da u 21. vijeku zdravstveni radnici većine bolnica u RS nisu u mogućnosti da redovno ovjeravaju zdravstvene knjižice i da su stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na sve druge osiguranike u RS, teško je objasniti iole razumnom čovjeku.

Od menadžmenta bijeljinske bolnice nismo mogli ovih dana dobiti komentar o trenutnom stanju duga i obaveza prema Poreskoj upravi RS, odnosno o potpisanom reprogramu i načinu na koji se ispunjavaju obaveze prema zaposlenima i državi.

Jelena Lejić, načelnica Ekonomsko – finansijskog odjeljenja kratko je odgovorila da nije ovlaštena da daje takve informacije. Direktor Bolnice je trenutno na godišnjem odmoru, tako da će javnost morati pričekati na neka detaljnija objašnjenja o strukturi i visini poreskih obaveza i dugovanja za doprinose bijeljinske bolnice.

(Desavanjaubijeljini)

Kinezi rade na idejnom projektu za autoput Banjaluka-Prijedor

0

Pripreme za izgradnju autoputa Banjaluka – Prijedor idu, kako saznajemo, planiranom dinamikom i u toku je izrada idejnog projekta koji je obaveza kineske kompanije SDHS – CSI BH i koji bi trebalo da bude završen do kraja ove godine.

U Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske rekli su nam da će nakon idejnog projekta Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske otpočeti s eksproprijacijom zemljišta.

Prema Ugovoru o koncesiji za izgradnju autoputa Banjaluka – Prijedor, koji je potpisan 13. decembra prošle godine u Banjaluci, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove ima rok od dvije godine da završi taj posao, a prema procjenama za taj posao trebaće najmanje 21 milion evra.

Podsjećanja radi, ugovor o koncesiji potpisali su Neđo Trninić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, i Jang Sju, generalni direktor kompanije SDHS-CSI BiH, koja je u Banjaluci registrovana kao predstavništvo kompanije “China Shandong International Economic i Technical Cooperation Group”.

Prema ugovoru, Kinezi treba da izgrade autoput, a Republika Srpska se obavezala da će u idućih 30 godina plaćati godišnju naknadu za raspoloživost autoputa u iznosu od 32,5 miliona evra. Taj novac, kako su ranije objašnjavali iz Vlade Republike Srpske, trebalo bi da se obezbijedi od naplate svih putarina na svim autoputevima u Republici Srpskoj, a ukoliko to ne bude dovoljno razlika bi se obezbijedila iz budžeta Republike Srpske.

Kada su u pitanju obaveze kineskih investitora, oni bi trebalo da plaćaju godišnju naknadu od pet odsto od prihoda ostvarenih obavljanjem koncesione djelatnosti, odnosno od prikupljene putarine.

Prema preliminarnim procjenama, izgradnja autoputa Banjaluka – Prijedor u dužini od 42 kilometra trebalo bi da košta malo manje od 300 miliona evra.

(Nezavisne)