Miska Glava odnedavno je postala stanište dabrova kojih na ovom prostoru nikad nije bilo. Na imanju Mladena Matijaša dabrovi su od malog potočića napravili jezero i u njemu svoja gnijezda. Matijaš kaže da su se dabrovi na njegovo imanje doselili prije tri godine. Prvo su napravili branu kako bi potočić pretvorili u malo jezerce, a onda u njemu počeli da grade svoja gnijezda.
Ove male drvosječe Mladen nije imao priliku vidjeti, jer se vješto skrivaju. Iako mu nanose štetu, jer sijeku okolno rastinje, kaže da ih ne želi dirati. – Štetu koju su mi dabrovi nanijeli nisam procjenjivao. Posječeno je možda desetak kubnih metara drveta – kaže Mladen.
Pokušaće potražiti odštetu, a i ako je ne dobije dabrove neće dirati. Priča nam da sve više ljudi koji saznaju za ovo dolaze da gledaju šta to i kako dabrovi rade na njegovim imanju. ” Ko zna možda nam dabrovi pomognu da razvijemo turizam “, kaže Mladen u šali.
Američka svemirska agencija NASA upozorila je na “kišu” asteroida koja ide prema Zemlji, a njihov prečnik se kreće od 10 do 213 metara.
NASA konstantno prati situaciju u svemiru i otkriva asteroide koji su potencijalna prijetnja za Zemlju, a ova sedmica nije izuzetak jer se očekuje prolazak najmanje pet svemirskih stijena pored naše planete.
Pored Zemlje su u nedjelju prošla dva asteroida 2021 DD1 i 2021 DK1 prečnika 10 i 61 metar na udaljenosti od 1,6 i 6 miliona kilometara.
No, to je samo zagrijavanje jer se danas očekuje i prolazak asteroida 2020 XU6 veličine stadiona, odnosno prečnika 213 metara. Asteroid je dvostruko veći od londonskog Big Bena. Asteroid se kreće brzinom od 8,4 km po sekundi, odnosno 30.240 km/h. To znači da će mu biti potrebno nešto više od sat da napravi krug oko Zemlje. Asteroid će biti na udaljenosti od oko 4 miliona kilometara.
Nakon njega se očekuje asteroid 2020 BV9 prečnika 23 metra na udaljenosti od 5,6 miliona kilometara, a potom i asteroid 2020 CC5 promjera 40 metara na udaljenosti od 6,9 miliona kilometara.
Asteroid nazvan 2001 FO32, otkriven je 2001. godine, pa, iako će proći na pet puta većoj razdaljini nego što se Mjesec nalazi od naše planete, i dalje se klasifikuje kao rizičan objekat, prenio je Dejli mejl.
Ovo nebesko tijelo obiđe oko Sunca za 2,22 godine, brzinom od 124.000 kilometara na čas što je 100 puta brže od zvuka.
Iako je NASA 2001. FO32 proglasila “potencijalno opasnim” asteroidom, ovaj put se neće sudariti sa Zemljom (ili u narednih pet prolaza, što će se dogoditi svake tri do pet decenija). Tokom ovog leta, biće udaljeno oko dva miliona kilometara od naše planete, ili otprilike pet puta do Mjeseca. Za usporedbu, najbliži asteroid koji je ikada prošao kraj Zemlje – ili barem najbliži koji smo vidjeli – učinio je to na nadmorskoj visini od samo 3.000 kilometara, u avgustu 2020.
Potencijalno opasnim asteroidom se smatra svaki objekat koji je na manje od 7,2 miliona kilometara od Zemlje, jer postoji mogućnost da u nekom trenutku skrene sa putanje i krene ka našoj planeti.
U mini botaničkom vrtu, u kući poznatog prijedorskog ljekara, Tomislava Elenkova, na desetine raznoraznih biljaka, počev od limuna, mandarina, pa do nekoliko palmi od kojih je najviša i najstarija visoka preko tri metra. Ljekar koji se biljakama uz puno ljubavi bavi bezmalo cijeli svoj život, kaže da limun nije uopšte zahtijevna biljka.
Tomislav preko 40 godina uzgaja limun
– Vrlo lako se održava, samo mu treba određeni prostor sa dovoljno svjetlosti. Najviše mu godi temperatura od 4 do 10 stepeni celzijusa. Ljudi griješe, pa zagrijavaju prostor u kojem je limun, stavljaju ih blizu radijatora, pa onda mu opada lišće, a kad list otpadne tri godine nema cvijeta. U podlozi ne smije biti ni mnogo vode. Dakle morate biti blizu njih, nadgledati ih, a u ljetnom periodu, kada su vani, u običnim saksijama, treba dobro pratiti količinu vode, pogotovo za kišnog perioda, i višak pokupiti spužvicama. Limun treba vodu, ali je ne voli previše. U roku od dva dana od viška vode u podlošci korijen može da počne da gnjije – savjetuje ovaj ljekar ljubitelje biljaka.
Biljkama se bavi i uzgaja ih punih 40 godina. Ipak do sada, mada je sa svojih stabala ubrao na kilograme sočnih limunova nije imao „kapitalca“ koji je bio težak oko 400 grama.
– Iznenadio sam se kad sam ga izvagao. Mislio sam da je težak 150, najviše 160 grama, a ono 400 grama. Nisam mogao doći sebi kolika je to količina soka bila – kaže za Info Prijedor dr Elenkov i dodaje da njegov limun, a tako je bilo i ranijih godina, cvjeta u martu, a plodovima se kiti u februaru naredne godine.
Osim limuna u botaničkom vrtu ovog prijedorskog ljekara bilo je i mandarina i stabla ove voćke na kojoj je bilo više plodova nego listova.
mandarine prerodile
– Prerodila je, a sada miruje, odsjekao sam joj vrh, da se ne zasuši. A izgledala je nevjerovatno, list se uopšte nije vidio od plodova – kaže dr Elenkov koji je ponosan i na svoje palme kojim prkosi vremenu i kontinenatalnim uslovima u kojim živimo.
– Često sam i kao psihijatar o tom razmišljao. I moram priznati nerijetko s pitanjem, kako to u Hercegovini ili primorju imaju smokvu, limun, palmu, a mi to nemamo. Prije 45 godina, vjerovatno sam prvi u Prijedoru, moguće i zbog tog nekog prkosa, zasadio smokve. Vidim sad ih svi imaju i ta stabla rađaju. Adaptirale su se na ovu klimu, ali su u prvih pet, šest godina u vrijeme zime bile izmrzle. Odsiječem je i pojavi se mladica, pa opet isto, no bio sam uporan. Sad ih imam dvije vrste. Tako i s palmom. Ova najviša stara je preko 14 godina i nikla je iz koštica urme koje sam ovdje posadio – priča dr Elenkov.
Njegova palma još uvijek nije rodila. No, i to će se vjerovatno desiti, moguće već za godinu ili dvije, pošto očito ne postoji biljka koju ovaj ljekar, samo ukoliko je to poželio, nije uzgojio.
Televizor, laptop, kućanske i tehnološke uređaje u Sanskom Mostu mogu se platiti Bitkoinom ili nekom drugom kriptovalutom.
Osim plaćanja u gotovini ili karticom, prva kompanija u BiH koja je omogućila kupcima da plate račun Bitkoinom nalazi se u Sanskom Mostu.
Kompanija „No Limit tehnology“ putem svog web shop-a „nolimit.ba“ omogućila je da se proizvodi poput televizora, laptopa i telefona mogu kupiti i na ovaj način.
Ideja za ovaj vid plaćanja, kako ističu iz kompanije „No Limit tehnology“ na njihovom webshopu dugo bila u opciji, ali je to sve bilo na nekom standby jer je trebalo sve pretočiti u praksu, integrisati u web aplikaciju i testirati.
„Webshop nolimit.ba, smo pokrenuli još 2013. godine, klasičan webshop koji je manje-više isti i danas, sa tom razlikom da je na njemusada moguće plaćanje i bitcoinima i drugim kriptovalutama. U turbulentnim vremenima uzrokovanih pandemijom Covid19, koja traže manje fizičkog kontakta, kupovina i prodaja online su pitanje opstanka. Mi smo se svojim webshop prilagodili, razradili načine prodaje, dostave, ali i sigurnog plaćanja“, rekao je za portal CAPITALZebir Filović iz kompanije „No Limit tehnology“.
Ipak, dodaje Filović najvažniji korak je bio pronaći siguran platni procesor koji omogućava rad sa Bitcoinom, a to im je omogućio rxcpay preko crypto.ba.
Na pitanje kako zapravo funkcioniše kupovina proizvoda posredstvom Bitcoina ili drugih kriptovaluta, iz kompanije „No Limit tehnology“ kažu da kupovina proizvoda na webshopu nolimit.ba funkcioniše kao i na svakom drugom ozbiljnom webshopu.
„Nakon odabira željenog artikla ili više njih, pristupa se procesu plaćanja. Nakon izbora načina plaćanja Bitcoinom, aktivira se platni procesor kao međukorak na kome kupac preko svog Crypto Walleta (novčanika) koga ima na instaliranog na smartfonu prebacuje sredstva na naš Crypto Wallet. Vrlo jednostavno i brzo. U principu, svodi se na skeniranje QR coda koga kupac vidi na svom monitoru ili displeju“, kazao je Filović.
Iz tehnološke zajednice „Crypto.ba“, koja je posredovala u kreiranju mogućnosti kupovine proizvodaputem Bitcoina i drugih poznatih kriptovaluta na webshopu „nolimit.ba“ , rekli su da pokušavaju ljudima u BiH da pokažu sve jednostavnosti koje nudi ovakav vid trgovanja.
„BiH generalno kasni par godina za zemljama zapadne Evrope i svijeta kada je u pitanju tehnološki razvoj. Ovom implementacijom koju smo odradili sa kompanijom „No Limit tehnology“ pokušavamo da otvorimo vrata inovacijama koje su dostupne svima, a veoma mali broj ljudi ih zapravo koristi, iako predstavlja mnogo lakši i brži vid kupovine“, rekao nam je Nedžad Smajić iz „Crypto.ba“ zajednice.
