Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra proslavljaju svetog Prokopija, jednog od ognjenih svetaca. Njegov dan se svetkuje kao jedan od 18 zaprežnih dana u godini kada se odlažu svi teži i važniji poslovi.
U pojedinim dijelovima Srbije i Republike Srpske sutrašnji dan se posebno praznuje radi zdravlja djece, dok se u nekim sutra zabranjuje kupanje. Prokopije je krsno ime pojedinih rodova, a u nekim naseljima je zavjetni dan.
Kamenoresci i rudari praznovali su ovaj dan kao slavu svojih zanata. Izbjegavaju se svađe i psovanje. Veliki je svetac iz Starog zavjeta, na spomen kada su nekad mnoga djeca umirala. Praznuju ga i muslimani. Sutrašnji dan, 303. godine, mučenički je postradao veliki Hristov sljedbenik, koga srpski narod posebno slavi.
Sv. Prokopije potiče iz Jerusalima. Ime mu je bilo Neanije. Prihvatio se vojničke službe za vladavine cara Dioklecijana. U vrijeme jednog pohoda Hristos mu se čudesno javio, ukazavši mu na velikom svijetlom krstu na nebu. On se krstio i dobio ime Prokopije.
Javno je ispovjedio svoju vjeru, znajući da će biti pogubljen.
Narodna vjerovanja na Prokopov dan
U nekim srpskim krajevima smatra se da je ovaj dan pogodan za svadbe, jer sv. Prokopije pohodi i blagosilja mladence. sutra se izbjegava kopanje, čak i sahranjivanje. Takođe se na ovaj dan nije kupalo.
U starini su Srbi rudari smatrali ovog svetitelja svojim patronom. Smatra se i zaštitnikom djece. Slavili su ga kamenoresci i bunardžije.
Po svim srpskim krajevima postoje razni običaji i vjerovanja u vezi ovog praznika i pridaje mu se veliki značaj, iako nije upisan crvenim slovom u kalendar. Postoje i porodice, doduše rijetke, koje slave sv. Prokopija kao krsnu slavu.
infoprijedor.ba
