Srpska pravoslavna crkva sutra će proslaviti Rođenje Presvete Bogorodice – Malu Gospojinu, jedan od najvećih i najznačajnijih zavjetnih praznika u crkvenom kalendaru. Ovaj nepokretni praznik, uvijek obilježen crvenim slovom, čuva uspomenu na trenutak kada je u Nazaretu, u domu Joakima i Ane, rođena Sveta Djeva Marija – buduća Bogomajka. Prema predanju, Joakim i Ana dugo su živjeli bez djece. U starosti, njihova jedina nada bila je molitva. Joakim se povukao u pustinju, gdje je četrdeset dana proveo u postu i tihom vapaju Bogu. A onda, dok je Ana molila u voćnjaku pod lovorovim drvetom, anđeo Božiji donio joj je radosnu vijest – njen vapaj je uslišen i postat će majka. Ana je tada dala zavjet: dijete koje rodi, bilo muško ili žensko, posvetiće Bogu. I Bog ih je nagradio više nego što su mogli i zamisliti – darovao im je ne samo kćerku, već Majku Spasitelja svijeta. Kada se rodila, dali su joj ime Marija – ime koje znači “visoka” ili “gospodareća”. Već sa tri godine Marija je odvedena u hram, gdje je služila Bogu, a sa 14 godina u Nazaretu joj je arhangel Gavrilo donio blagovijest da će roditi Sina Božijeg. Motiv Roždestva Bogorodice – Sveta Ana u postelji i mala Marija u kolijevci – postao je vječna tema pravoslavne ikonografije i fresaka. Jedan od najstarijih i najljepše očuvanih prikaza nalazi se u Kraljevoj crkvi u Studenici, zadužbini kralja Milutina iz 14. vijeka. Mala Gospojina je praznik radosti, vjere i zavjeta, a vjernici ga proslavljaju kao poseban dan posvećen Bogorodici, zaštitnici porodice i majčinstva. Uz Malu Gospojinu, među najvažnijim praznicima posvećenim Presvetoj Bogorodici su i Vavedenje, Sretenje, Blagovijesti, Velika Gospojina – Uspenje Bogorodice, te Pokrov i Polaganje rize Presvete Bogorodice.
infoprijedor.ba
