Na prijedorskom Malom gradskom trgu zvanično su otvoreni 18. tradicionalna izložbeno-prodajna manifestacija “Dani meda”, manifestacija čiji je glavni cilj promocija domaćih proizvoda na bazi meda. Na ovogodišnjim “Danima meda” predstavilo se 16 proizvođača i Banjaluke, Gradiške, Novog Grada, Kozarske Dubice, Šapca i Prijedora.
Kad je riječ o pčelarskim prinosima, ova godina je ispod prosjeka, poručili su iz prijedorskog Udruženja pčelara “Prva pčela” koje je i organizator “Dana meda”.
“Ove godine smo ipak na pozitivnoj nuli. Nakon prošle godine koja je bila katastrofalna sa ogreomnim gubicima, morali smo da nadoknadimo određen broj društava, pa samim tim da ih razvijemo. Kod nas je medonosna biljka bagrem koji je nešto i radio, ali su klimatski uslovi jako loši. Samim tim, rezultati su bili minimalni ili nikakvi. Kasnije su malo popravili lipa i kesten. Nije bila potrebna prihrana pčela, nešto je bilo i viška, ali minimalno”, istakao je Đuro Kunić, predsjednik Udruženja pčelara “Prva pčela”.
Udruženje “Prva pčela” Prijedor okuplja 136 aktivnih članova, a intenzivno rade i na podmlađivanju kadra. Jedan od najvećih problema je, kažu, prestanak bavljenja pčelarstvom kod sve više pčelara.
Kada je riječ o cijeni meda, Prijedor je jedna od lokalnih zajednica u kojima je med i dalje izuzetn jeftin, kažu pčelari. Dodaju da se samo u Prijedor med može kupiti po cijeni od 20 maraka po kilogramu.
“Cijena u ovom mometnu neće rasti. Mi smo svojim aktivnostima preko Udruženja kod pčelara apelovali da se cijena meda ne diže kako bismo bili konkurentni, međutim danas je to izuzetno teško zadržati. Želimo na taj način da damo svoj doprinos, jer kao što znate, med najviše troše starija lica, penzionere i lica sa zdravstvenim problemima”, rekao je Kunić.
Još jedan od problema s kojima su suočeni pčelari jeste i prusustvo na tržištu takozvanog lažnog odnosno “patvorenog meda” koji dodatno otežava situaciju proizvođačima.
“To je problem s kojim je suočen čitav region, ali i svijet. Zabrinjava informacija da je od ukupne količine meda na tržištu svega jedna trećina pravi med koji su svojim radom proizveli pčelari, a dvije trećine su upravo taj lažni ili patvoreni med što dolazi iz Kine, Turske, Mađarske. Apelovao bih na resorno ministarstvo da se kontrole po ovom pitanju dodatno pojačaju”, zaključio je Kunić.
Grad Prijedor aktivno pomaže pčelarima kako bi im se rad u ovim, za njih teškim godinama, bar donekle olakšao. Grad podržava promociju domaćih proizvoda, ali i organizaciju studijskih posjeta sajmovima. Ove godine biće organizovan prevoz pčelarima na predstojeći sajam pčelarstva koji će biti održan u Beogradu.
“Grad izdvaja podsticajna stredstva pčelarima, a ove godine je predviđeno 7 maraka po pčelinjem društvu. Tu je još jedna stavka koja se odnosi na nabavku pčelarske opreme i to je najpopularnija mjera koju imamo u našem pravilniku. Koncipirana je tako da podstičemo do 30 odsto sredstava koju su pčelari izdvojili za navavku opreme neophodne za rad”, poručio je v.d. načelnika za poljoprivredu i ruralni razvoj grada Prijedora, Žarko Tubin.
Ovogodišnji “Dani meda” na Malom gradskom trgu biće otvoreni do nedjelje. 28. septembra.
