Srpska pravoslavna crkva sutra proslavlja praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka, svetiteljki koja se u srpskom narodu poštuje kao zaštitnica žena, doma i porodice. Vjernici će obilježiti ovaj dan molitvom, paljenjem svijeća i tradicionalnim običajima koji se prenose s koljena na koljeno. Sveta Petka rođena je u Epivatu, na obali Mramornog mora. Prema zapisima vladike Nikolaja Velimirovića, bila je porijeklom Srpkinja, iz pobožne i imućne porodice. Njeni roditelji imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije postao episkop maditski. Još od mladosti, Paraskeva je pokazivala duboku vjeru i skromnost – napustila je dom i otišla u Carigrad, a zatim u jordansku pustinju, gdje je provodila život u molitvi i postu, potpuno posvećena Bogu. U poznim godinama, po Božijem nadahnuću, vratila se u svoj rodni kraj i tu mirno skončala u 11. vijeku. Već ubrzo nakon njene smrti na grobu su se, prema zapisima, počela događati čuda i iscjeljenja, zbog čega je narod ubrzo počeo da je poštuje kao svetiteljku. Njene čudotvorne mošti prošle su dug i neobičan put. Nakon što su bile prenesene u Carigrad, bugarski car Asen ih je 1238. godine preselio u Trnovo, a kasnije su, padom tog područja pod Turke, vraćene u Carigrad. Na molbu kneginje Milice, mošti su zatim prenesene u Beograd, gdje su 125 godina počivale u kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi. Danas se nalaze u rumunskom gradu Jašiju, jednom od najvećih pravoslavnih svetilišta i mjesta hodočašća u jugoistočnoj Evropi. U Beogradu, na mjestu gdje su njene mošti počivale, nalazi se kapela Svete Petke, sagrađena iznad izvora ljekovite vode za koju se vjeruje da pomaže pri očnim bolestima. U toj kapeli čuva se mali prst svetiteljke, a svake godine, poslije liturgije u obližnjoj Crkvi Ružici, vjernici učestvuju u litiji i molitvi za zdravlje i blagostanje porodice. U srpskom narodu, praznik Svete Petke obiluje brojnim običajima i vjerovanjima. Na taj dan žene se tradicionalno uzdržavaju od težih kućnih poslova, posebno pranja i šivenja. U domovima se pali tamjan i svijeće, priprema slavski kolač i vino, a vjeruje se da mrvice slavskog hljeba donose sreću, zdravlje i dobar san. Djevojkama se na ovaj dan oblače nove haljinice, kako bi ih tokom cijele godine pratila ljepota i radost. Na ikonama je Sveta Petka prikazana u monaškoj odeždi, s krstom i mirtinom grančicom – simbolima vjere i mučeništva. I danas, vjekovima nakon njene smrti, hiljade vjernika u Srbiji, Rumuniji, Bugarskoj i širom pravoslavnog svijeta, dolazi da se pomoli ovoj svetiteljki, koja svojom vjerom, blagodaću i smirenjem i dalje dotiče ljudska srca.
Sveta Petka – čuvarica doma, majka siromašnih, zaštitnica žena i svih koji vjeruju u snagu dobrote i molitve.
infoprijedor.ba
