Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju praznik ČASNE VERIGE SVETOG APOSTOLA PETRA, koji se u narodu smatra jednim od značajnijih zimskih praznika, iako nije označen crvenim slovom u crkvenom kalendaru. Ovaj dan pojedine porodice proslavljaju i kao krsnu slavu, slično kao i Časni krst. Praznik je posvećen čudesnom izbavljenju Svetog apostola Petra iz tamnice, o čemu svjedoče Djela apostolska. Prema predanju, apostol Petar bio je okovan u dvoje verige i čuvan između dvojice vojnika, kada mu se u snu javio anđeo Gospodnji, probudio ga i izveo iz tamnice. U tom trenutku verige su same spale s njega, nakon čega je Petar nastavio svoju misiju propovijedanja riječi Božije u drugim krajevima. Verige kojima je bio okovan apostol Petar hrišćani su, prema vjerovanju, tajno sačuvali i prenosili s koljena na koljeno tokom naredna četiri vijeka. Smatra se da posjeduju veliku iscjeliteljsku moć i da pomažu u liječenju raznih bolesti. Danas se ove verige čuvaju u Crkvi Svetog Petra u Rimu. Iako crkveno nije veliki praznik, u narodu uživa izuzetno poštovanje. Časne verige, poznate i pod nazivima Verižice, Verižnjaci, Kuke i verige, svetkuju se prvenstveno radi zaštite od vatre i nepogoda – da ne bije grom u stoku i domove, da se ne zapali ljetina i da djeca ne stradaju od vatre. Prema narodnom običajnom kalendaru, na ovaj dan se „vežu“ kućne verige kako bi se, simbolično, zvijerima svezale čeljusti. Ne obavljaju se teški poslovi, a naročito se izbjegavaju radnje s iglama, makazama i drugim predmetima koji se povezuju s vezivanjem. Praznik se, prema vjerovanju, praznuje i radi zaštite od kuge i bolesti. Stočari prije zore zahvataju nenačetu vodu s izvora i njome prskaju stoku, kako bi napredovala, dok ratari isto čine sa žitom u koševima. Takođe, ne šije se odjeća, jer se vjeruje da bi onaj ko je nosi mogao stradati od groma. U narodu je rasprostranjeno i vjerovanje da od Časnih veriga počinje blaže i stabilnije vrijeme.
infoprijedor.ba
