Prvi sistem vodosnabdijevanja za uže gradsko područje Prijedora realizovan je 1957. godine, sa veoma malim kapacitetom bunara. Nakon hidrogeoloških istraživanja i izgradnje novih bunara na izvorištu Tukovi, te potisno-distributivnih cjevovoda i rezervoara, u novembru 1962. godine zvanično je pušten u rad vodovodni sistem Prijedora. Na početku vodosnabdijevanja kapacitet bunara iznosio je 140 l/s, dok danas prelazi 430 l/s.
Kako se grad razvijao, tako se širila i vodovodna mreža. To je bio i povod za razgovor sa upravom preduzeća „Vodovod“ a.d. Prijedor o ulaganjima u distributivnu mrežu, cijeni vode i drugim temama koje se tiču vodosnabdijevanja.
Razvoj mreže i ulaganja
Razvoj grada pratio je i razvoj vodovodne mreže, ali godinama nije vršena adekvatna zamjena postojećih cjevovoda. Zbog toga i danas postoje naselja u kojima širenje broja domaćinstava nije pratila rekonstrukcija mreže.
Veća ulaganja započela su 2008. godine kroz projekat SIECO, kada su prošireni rezervoarski kapaciteti, izgrađeni transportni cjevovodi i unaprijeđeni kapaciteti izvorišta. Svake godine, uz podršku Grada Prijedora, realizuju se projekti rekonstrukcije i proširenja mreže. Od ukupno više od 1.000 kilometara vodovodne mreže, do sada je zamijenjeno oko 25%.
Gubici vode
Gubici vode predstavljaju izazov sa kojim se suočavaju vodovodna preduzeća širom svijeta. Usljed dotrajalosti cjevovoda imamo problema sa gubicima vode u sistemu.
Održavanje sistema
Održavanje i modernizacija sistema zahtijevaju značajna finansijska sredstva. Tokom prošle godine evidentirano je oko 4.500 naloga za različite vrste kvarova, što u prosjeku iznosi 17 intervencija dnevno.
Naplata i potraživanja
Procenat naplate zaključno sa 31.12.2025. godine iznosi 97,75%. Ipak, kao i kod drugih komunalnih preduzeća, postoje problemi u naplati potraživanja.
Ukupna potraživanja iznose 8.163.829 KM, od čega je za 7.537.969 KM pokrenut sudski postupak, dok 625.860 KM čine redovna potraživanja. U cilju efikasnijeg rješavanja, preduzeće je od 2020. godine uključeno u SOKOP sistem za elektronsku obradu predmeta male vrijednosti, čime je ubrzan proces naplate.
Da li je voda skupa?
Iako više od milijardu ljudi u svijetu nema pristup pitkoj vodi, u Prijedoru je ona dostupna i visokog kvaliteta. Građani često postanu svjesni njenog značaja tek u trenucima prekida vodosnabdijevanja.
Cijena vode zavisi od brojnih faktora, uključujući troškove održavanja sistema. Trenutna tarifa primjenjuje se od novembra 2023. godine, a u međuvremenu su značajno porasli troškovi — minimalna plata za 42,8%, električna energija za 18%, kao i cijene materijala.
Iako je preduzeće nastojalo izbjeći povećanje cijene kroz uštede i reorganizaciju, dalji rast troškova učinio je korekciju cijene neizbježnom kako bi sistem ostao održiv.
Poseban izazov predstavlja činjenica da je uknjiženo svega 17% imovine na koju se obračunava amortizacija, iako se održava cjelokupna infrastruktura. To znači da bi realna cijena vode trebala uključivati dodatna sredstva za amortizaciju.
Poruka građanima
„Čuvajmo našu vodu da bi je i naša djeca imala“ – slogan je koji najbolje oslikava važnost odgovornog odnosa prema ovom resursu.
Iz Vodovoda poručuju da je neophodno razvijati svijest o značaju redovnog izmirivanja obaveza, jer samo zajedničkim djelovanjem građana i preduzeća može biti obezbijeđeno stabilno i kvalitetno vodosnabdijevanje.
Zahvalnost je upućena svim redovnim platišama, uz obećanje da će preduzeće nastaviti da unapređuje kvalitet usluga i prati savremene standarde.
infoprijedor.ba
