Peta međunarodna naučna konferencija “Znanjem do zdravlja”, koju je u Prijedoru organizovala Visoka medicinska škola okupila je 170 učesnika iz 13 zemalja svijeta.
Jedan od predavača bio je akademik Novo Pržulj. On je govorio o nutritivnim i zdravstvenim koristima prosa i drugih vrsta žita. Pržulj ističe da je veliki zagovornik da se troši integralni hljeb umjesto rafinisanog hljeba.
– U rafinisanom hljebu dobijamo samo glukozu i nešto malo nekih proteina, a sve ono što vrijedi ostaje u mekinjama i klici i to se odbacuje. Danas kada sam prikazao slajd jednog integralnog hljeba i jednog rafinisanog vidio sam da je svima pogled otišao na integralni hljeb. Mi kao društvo, počev od ministarstava za obrazovanje, zdravstvo, finansije, ekologiju, poljoprivredu, moramo da promijenimo navike djeci. Danas se borimo protiv novih tehnologija pa kažemo da djeca ne znaju da pričaju i ne znaju da pišu, a mnogo opasnije je što djeca počinju da gube zdravlje jer jedu tu rafinisanu hranu. Da smo u Americi oni bi nama sada izračunali koliko Amerika dobija novca time što uvodi novu hranu – izjavio je Pržulj.
Dodao je da se uvođenjem integralnog hljeba u ishranu stvaraju nove navike koje doprinose na više načina.
– Te nove navike čine srećnu porodicu. Manje je bolesti, porodica je zadovoljnija, ljudi više idu na posao, više doprinose na poslu. Time stvaramo uslove za razvoj turizma i stvaramo uslove za opstanak našeg sela. Svi znamo kada nestane sela nema ni Republike Srpske. Moramo mnogo više uticati na ljude da djeca u vrtiću počnu da jedu integralni hljeb i da ga zavole. Da zavole u mladosti taj ukus i da ne požele da jedu ostalo što je rafinisano i što nema nutritivne vrijednosti. To rafinisano ima energetsku vrijednost, ali nedostaju minerali, vitamini, dijetalna vlaka i sve ostalo što čini naše zdravlje. Ne čini ga bijeli hljeb, zdravlju doprinosi hljeb od integralnog brašna – ističe Pržulj.
Profesor doktor na JU Visoka medicinska škola Prijedor Tanja Čolić govorila je o terapijskoj igri kao vidu podrše djeci sa teškoćama u razvoju.
– Tema je uvijek aktuelna i inspirativna pogotovo u vremenu brzog života kada nam djeca sa posebnim potrebama sve više bivaju izložena različitim oblicima nasilja, a nažalost to nam prolazi kao neka vijet ili informacija, a terapijski pristup ostaje zapostavljen – kaže ona.
Dodaje da je terapijska igra sve više zastupljena u svijetu kao vid podrške djeci sa posebnim potrebama.
– To je jedna posebna metodologija koja se izučava, ali nama je jako važno da terapijska igra bude alat u igrama psihologa, defektologa, radnih terapeuta, da u slučaju doživljene traume dijete može da prosto proživi tu situaciju, da na neki način iskustvo traume koje ima ne ostane u njemu već da ga jednostavno riješi uz pomoć terapeuta. Isto tako je jako važno roditelje uključiti u to da se igraju sa svojom djecom. Danas nije važna cijena i kvalitet igračke nego vrijeme koje provodimo sa djetetom u igri – ističe Čolićeva.
Direktor JU Visoka medicinska škola Prijedor Ilija Stijepić kaže da je jedan od ciljeva naučne konferencije govoriti o o temama bitnim za ljudsko zdravlje.
– Cilj je da se afirmišu radovi i istraživanja medicinskih radnika, prije svega medicinara, fizioterapetua, radnih terapeuta, sanitaraca, ali naravno i ljekara i svih ostalih. Uvijek se trudimo da budemo interdisciplinarni, da se cjelokupno ljudsko zdravlje sagleda sa više strana pa prema tome i biramo naše predavače. Danas se svijet mijenja brzo, tehnologija i nauka brzo napreduju, ovo je prilika da vidimo gdje smo u odnosu na svijet i Evropu i sagledamo neka istraživanja koja su nama značajna – naveo je Stijepić.
Pored predavača iz regiona koji su prisustvovali, organizovana su onlajn predavanja stručnjaka iz Tunisa i Turske. Suorganizatori trodnevne naučne konferencije su fakulteti iz Beograda i Ljubljane, Institut iz Makedonije i strukovna udruženja svih profila koje obrazuje prijedorska Visoka medicinska škola.
