Navršilo se 29 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan građanski rat u BiH. Sporazum je donio mir ali i različita tumačenja onoga što u njemu piše. BH entiteti koji su stvoreni u Dejtonu podijelili su se i po pitanju obilježavanja godišnjice potpisivanja sporazuma pa je u Republici Srpskoj 21. novembar neradni, a u Federaciji radni dan. U prijedorskoj Boračkoj organizaciji ističu da je nakon potpisivanja počelo i razgrađivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
– Kao što nam je svima poznato, Republika Srpska poštuje taj datum. Što se tiče Boračke organizacije i grada Prijedra, normalno i Republike Srpske, to nije datum koji mi veličamo, ali ga izuzetno poštujemo jer su stale stradanje i patnje. Dali smo svi zadovoljni, nismo, ali to je jedna u to vrijeme najidealnija vrsta kompromisa. Što se tiče perioda nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog porazuma, svjedoci smo da međunarodna zajednica i pojedine strane u BiH pokušavaju svakodnevno da razgrade taj mirovni sporazum. Ono što mi kao borci poručujemo, to je da nećemo dozvolliti i pristati na ništa manje od onoga što je potpisano mirovnim sporozumom, jer srpski narod je kompromisnim rješenjem dao mnogo toga. Sačuvati načela i ono što je napisano u Dejtonskom mirovnom sporazumu i ne ići ništa ispod toga. To je ono što očekujemo od naših predstavnika vlasti koji predstavljaju srpski narod i Republiku Srpsku da se na taj način bore. Ne treba da sumnjaju da će srpski narod stati u zaštitu i odbranu njihovih stavova – kaže Vojislav Kondić, predsjednik gradske Boračke organizacije.
U prijerdorskoj Organizaciji porodica poginulih boraca, zarobljenih i nestalih civila naglašavaju da je riječ mir danas najtraženija u svijetu i da za nju ne postoji alternativa. U ovoj organizaciji ističu da je Dejtonski mirovni sporazum zaustavio krvoproliće i omogućio da se u BiH planira život i budućnost. Potpredsjednik Organizacije Slaviša Knjeginjić kaže da su problemi nastali kada su oni kojima to odgovara počeli podjelu na slovo i duh Dejtona.
– Živjeli smo 29 godina, evo živimo i danas sa Dejtonskim sporazumom, koji je u svom prvobidnom obliku bio dobar. Nije nikom ništa falilo u ovoj državi. U sporazumu postoje razni aneksi, recimo aneks 7, povratak izbjeglica. Republika Srpska je tu uradila veliki posao za razliku od Federacije gdje su se ljudi vratili, a poznato je u kakvim teškim uslovima žive. Postoji ta razlika koja takođe govotri o poštivanju dejtona. Nije Dejton samo povratak, Dejton je život i on bi odlično funkcionisao u BiH da ne postoje neke snage koje ga ne žele. I onda se pojavila jedna rečenica koju mnogi koriste i koja kaže da postoji slovo i duh Dejtona. Neki duh Dejtona se pojavio, pa valjda je važno ono što piše, a ne ono što se u mislima želi. I onda u tom duhu Dejtona pojavi se jedan PIK koji stvara i ustavni i neustavni sud, pa se onda sudi našem predsjedniku što apsolutno nije u redu, što je neustavno. Udara se na imovinu Republike Srpske iz tog duha Dejtona. To ništa nije bilo u izvornom mirovnom sporazumu – ističe Knjeginjić.
U Boračkoj organizaciji Prijedora napominju da Dejtonskim mirovnim sporazumom nijedna od zaraćenih strana u BiH nije bila zadovoljna i dodaju da je rješenje bilo kompromisno i podjednakog uspjeha i neuspjeha u planovima i očekivanjima. U Organizaciji porodica poginulih boraca, zarobljenih i nestalih civila naglašavaju da se sve promjene moraju dešavati upravo onako kako je mirovnim sporazumom i predviđeno, a to je uz saglasnost dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Zoran Sovilj/Kozarski
