Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Svetog Kirjaka Otšelnika, koji je u narodu poznat kao Miholjdan.
Ovaj praznik, posvećen velikom podvižniku hrišćanske vjere, povezuje se za smjenu ljeta i jeseni jer, prema narodnom vjerovanju, poslije Miholjdana nastupa prava jesen koja je kalendarski već uveliko počela. Oktobarski topli dani poznati su kao “Miholjsko leto”. Sveti Kirjak rođen je u Korintu krajem četvrtog vijeka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina. Čitajući Sveto pismo, veoma rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Јerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu. Boravio je u više manastira gdje se borio protiv jeresi. Kirijaka su monasi poštovali kao iscjelitelja i utješitelja bolesnih i nevoljnih. Živio je 109 godina i upokojio se 557. u pustinji, gdje je proveo starost i posljednje godine života. Sveti Kirjak je zaštitnik i slava mnogih srpskih domova, a u Boki Kotorskoj proslavlja se kao zaštitnik pomoraca. U pojedinim srpskim selima na ovaj dan održavaju se zavjetine i organizuju litije.
Običaj je da se tog dana ne radi u kući, ali su dozvoljeni svi poslovi u dvorištu i bašti. Topli dani koje u narodu zovu i “sirotinjsko ljeto” namenjeni su onima koji od rada kod bogatih nisu uspeli da završe svoje poslove pred zimu. Zato sada mogu da unose i pakuju drva, sređuju dvorište i čiste baštu.
