Profesionalni vozači u BiH više ne moraju imati završenu školu

0

Profesionalni vozači u Federaciji BiH više neće morati imati završenu stručnu školu za zvanje vozača, piše Večernji list BiH. Nema ljudi i zanimanja Zbog svakodnevnih komplikacija i nemogućnosti pronalaženja dovoljnog broja profesionalnih vozača izmijenjen je Zakon o cestovnom prijevozu FBiH. Usvajanje ovog amandmana podrazumijeva brisanje dosadašnjeg obaveznog uslova koji su morali da ispunjavaju profesionalni vozači autobusa i teretnih vozila – obaveza završenog trećeg stepena obrazovanja za zanimanje vozač motornih vozila.

Prema obrazloženju i razlozima izmjene i dopune Zakona o cestovnom saobraćaju FBiH, veliki broj preduzeća koja se bave prevozom putnika i robe u FBiH suočava se sa problemom nedostatka vozača autobusa i teretnih vozila C i D. Problem nedostatka kadra je zbog povećanog obima posla u transportnoj industriji, kao i velike potražnje za vozačkim kadrom i sve većeg broja putovanja na posao u zemlje Evropske unije.

– S druge strane, u FBiH osoba, pored VSS ili bilo koje srednje škole, mora imati i treći stepen stručne spreme za zvanje vozač motornog vozila jer bez njega ne može dobiti potvrdu za rad kao vozač autobusa ili vozač kamiona. Nametanje ove obaveze doprinosi nedostatku vozačkog kadra – navodi se u obrazloženju.

Navodi se i da obrazovanje i priliv novih vozača motornih vozila iz srednjih škola nisu ni približno dovoljni da zadovolje potrebe privrede. Zbog navedenog većina prevoznika u FBiH suočava se sa sve izraženijim problemom popune radnih mjesta vozača autobusa i kamiona. Mnogi gradovi i opštine u FBiH nemaju srednjoškolske ustanove za ovu vrstu kadrova, što takođe doprinosi njihovom deficitu na tržištu rada. Prema obrazloženju navedenog zakonskog rješenja, RS je već donijela uredbu o zatvaranju djelatnosti pojedinih preduzeća.

S druge strane, zatvaranje preduzeća bi izazvalo ogromnu štetu, kako u procesu proizvodnje robe, tako i u sferi javnog prevoza putnika. U obrazloženju se navodi i da analiza regulative zemalja u okruženju i EU pokazuje da u većini zemalja kao vozač može raditi svako lice koje završi srednju školu i ima odgovarajuću kategoriju za vožnju autobusa ili kamiona. U nekim zemljama ne moraju ni imati završenu srednju školu.

Republika Srpska je već donijela propis prema kojem je dovoljno da lice ima završenu srednju školu i položen vozački ispit za kategoriju autobusa ili teretnog vozila da bi se bavilo poslovima profesionalnog vozača.

Predsjednik Udruženja saobraćaja RS tvrdi da je od 2019. godine BiH napustilo više od 5.000 profesionalnih vozača. Takođe, preregistrovano je između 1.200 i 1.300 transportnih kompanija iz BiH u Sloveniju. Svakom transportnom preduzeću u BiH, zavisno od veličine, nedostaje jedan, dva, pet, deset, pa čak i 50 vozača.

Na primjer, u Banjoj Luci nema nijednog profesionalnog vozača na Zavodu za zapošljavanje. Tenderi se stalno raspisuju, međutim, nema vozača koji može da uđe u kamion i ode na put u Evropsku uniju – Holandiju, Nemačku…

izvor: Večernji list

Dodatne snage EUFOR-a u BiH biće raspoređene u kasarnama u Prijedoru i Bijeljini

0
foto: I. Š./Klix.ba

Nakon što je kontingent snaga EUFOR-a u BiH prije nekoliko dana postao bogatiji za 500 pripadnika rezervnih snaga ove organizacije, donesena je i odluka o konačnom raspoređivanju ovih trupa na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Kako nezvanično saznaje Klix.ba, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine potpisalo je odluku kojom će se EUFOR-u na raspolaganje dati kasarne Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Prijedoru i Bijeljini.
Tako će 500 pripadnika rezervnog sastava EUFOR-a, biti raspoređeno na sjeveroistok i sjever Bosne i Hercegovine.

Podsjetimo, posljednjih nekoliko dana je zabilježen kontinuirani dolazak vojnika i oklopnih vozila EUFOR-a u BiH. Prije četiri dana, oglasili su se i iz EUFOR-a te su saopćili kako je svih 500 pripadnika ove organizacije stiglo u BiH te da će raditi na jačanju sigurnosti u državi.

“Raspoređivanje vojnika i njihove opreme, uključujući laka oklopna vozila, je mjera predostrožnosti i proporcionalna mjera koja pokazuje odlučnost EUFOR-a da podrži naše partnere u BiH u održavanju sigurnog okruženja”, stoji u objavi EUFOR-a.
Podsjetimo, nakon što je Rusija napala Ukrajinu vojne snage i u Evropi se reorganizuju kako bi održale sigurnost svih država. EUFOR je u skladu s tim poslao dodatne vojnike u Bosnu i Hercegovinu iz Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke, a s njima pristižu i motorizovani vodovi.

Sigurnosna situacija u Evropi se smatra narušenom, ali se navodi da nema otvorenih prijetnji u BiH. Iz EUFOR-a su kazali da osim ovoga što je do sada stiglo u BiH, još 3.500 vojnika rezervnih snaga je u pripavnosti i mogu biti angažovani u bilo kojem trenutku.

izvor: Klix

Državljanima BiH do 10 godina robije za eventualno uplitanje u sukobe u Ukrajini

0

Ako bi se neko od bh. državljana pridružio ili na drugi način učestvovao u krvavim sukobima na području Ukrajine, izložio bi se riziku da za to ide na robiju, jer to predviđa naše zakonodavstvo.

Dužina zatvora zavisi od toga na koji način se neko o zakon ogriješio, a doseže i do 10 godina, koliko je predviđeno za one koji druge vrbuju da idu do rat, a najmanje tri godine je kazna za one koji se sukobu pridruže.

U Krivičnom zakonu BiH, naime, navodi se, ko se na bilo koji način pridruži vojnoj snazi organizovanoj, obučenoj, opremljenoj ili mobilizovanoj protivno Zakonu o odbrani BiH ili Zakonu o službi u Oružanim snagama (OS) BiH, da će biti kažnjen kaznom zatvora najmanje tri godine. I to nije sve.

“Ko organizuje, rukovodi, obučava, oprema ili mobiliše pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju van BiH, biće kažnjen kaznom zatvora u trajanju od najmanje osam godina”, navedeno je u Krivičnom zakonu BiH.

Osim toga, kako se navodi, ko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, ide u zatvor najmanje tri godine.

Međutim, ko nabavlja ili osposobljava sredstva, uklanja prepreke, stvara plan ili se dogovara sa drugima ili vrbuje drugoga ili preduzme bilo koju drugu radnju kojom se stvaraju uslovi za direktno počinjenje ovog krivičnog djela, zaprijećena mu je robija do deset godina.

Iskusni advokat Senad Dupovac, koji je zastupao optužene za ova krivična djela, ističe da su odredbe ovog zakona primjenjive i za dešavanja u Ukrajini.

“Član 162. Krivičnog zakona BiH, koji predviđa kaznu do deset godine, primjenjiv je za dešavanja u Ukrajini, ali nije i član koji se odnosi na terorizam, kao što je to bio slučaj sa nekim optuženima koje sam ja zastupao”, rekao je Dupovac za “Nezavisne novine”.

Slično ističe i advokat Adil Lozo, koji je zastupao Huseina Bilala Bosnića, nekadašnjeg vehabijskog lidera koji je, podsjetimo, “odležao” sedam godina zatvora zbog javnog podsticanja i vrbovanja na terorističke aktivnosti i organizovanje terorističke grupe.

“Te zakonske odredbe su primjenjive za sve građane BiH i nije isključeno bilo koje ratište. Sve što je van teritorije BiH je zabranjeno. Tu imate sad niz radnji, ne samo odlazak na strana ratišta, već, recimo pripremanje građana BiH za odlaske na strana ratišta, pomaganje i tako dalje. Imali ste slučajeva gdje su osuđivane osobe koje su na neki način doprinijele da neko ode na strano ratište. Dakle, mogu da budu odgovorni ne samo oni koji odu već i oni koji pripremaju drugog da ode na strano ratište”, pojasnio je Lozo za “Nezavisne novine”.

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, pojašnjava da su intencije zakonodavca bile da društveno opasnim definišu odlazak bilo kojeg građanina BiH na bilo koje strano ratište ili pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

“Kažnjiv je svaki odlazak svakog građanina BiH na bilo koje strano ratište, bilo gdje u svijetu, bez obzira na to da li se radi o Ukrajini, bliskoistočnim zemljama ili nekom drugom području”, pojasnio je Kržalić.

Da li raspolažu informacijama da se neko od bh. državljana eventualno pridužio aktuelnim sukobima na području Ukrajine, pitanje je koje smo poslali Ministarstvu bezbjednosti BiH i Ministarstvu inostranih poslova BiH, ali odgovore nismo dobili do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina“. 

Za smanjenje PDV-a i ukidanje akcize potrebno najmanje pola godine

0
foto: Ilustracija

Građani Bosne i Hercegovine efekte manje stope PDV-a i ukidanja akciza na gorivo mogu da očekuju najranije za šest mjeseci i to pod uslovom da ga hitno usvoji Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i da narednih dana stupi na snagu.

Samo Upravi za indirektno oporezivanje treba najmanje pola godine da se prilagodi novoj poreskoj politici koja je definisana kroz dopune Zakona o PDV-u koji je juče usvojen u Parlamentu BiH.

Međutim, riječ je o najoptimističnijoj mogućoj prognozi koja podrazumijeva da nema političke opstrukcije i bilo kakvog usporavanje tehničkog procesa uvođenja tri umjesto postojeće jedne stope PDV-a.

Načelnik odjeljenja za komunikacije u UIO Ratko Kovačević pojašnjava za portal CAPITAL kako će se zbog ukidanja jedinstvene stope PDV-a morati mijenjati softver koji ju je obračunavao.

“Jedan softver prati carinu, jer se tu oporezuju svi proizvodi koji ulaze u BiH, a drugi prati sistem PDV-a u unutrašnjem prometu. Svi proizvodni su klasifikovani i moraju se analizirati kako bi im se odredila stopa”, kaže Kovačević.

Ipak, prema njegovim riječima, za tako nešto nema novca i potrebno je hitno djelovati.

“Institucije Bosne i Hercegovine su na privremenom finansiranju već treću godinu zaredom, a u privremenom finansiranju nema sredstava za izmjene softverskih rješenja. Znači, morao bi se usvojiti budžet da bi Uprava dobila novac za tako nešto i da bi pokrenula proceduru oko cijele nadogradnje softvera”, kaže on.

Pojašnjava kako će pune ruke posla imati i poreski obveznici koji su u sistemu PDV-a. Naime, prema njegovoj ocjeni oni će morati angažovati softverske kuće koje prate njihov rad kako bi to sve primjenili, kako u maloprodaji tako i u knjigovodstvu.

Kaže kako će prije primjene novih stopa, sve morati biti jasno i precizno definisano.

“Moraćemo odrediti koji su to proizvodi koji će biti oporezovani stopom od pet odsto, koji su to proizvodi luksuzni na koje se primjenjuje stopa od 22 odsto i da li će i na koje proizvode ostati standardna stopa od 17 odsto”, kazao je Kovačević za CAPITAL.

Inače, političari su zadatak klasifikacije prebacili u ruke UIO BiH koja bi kako se očekuje trebala da formira radnu grupu koja bi se bavila ovom problematikom.

„U sistemu ne smije biti prostora za manipulacije i nejasnoće”, zaključio je Kovačević.

Podsjećamo, na jučerašnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojen je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost (PDV).

Zakon je razmatran po hitnom postupku, a podržalo ga je 27 parlamentaraca, protiv nije glasao niko, suzdržana su bila četiri parlamentaraca.

Zastupnici SDS-a predložili su da se po sniženoj stopi PDV-a od pet odsto oporezuje promet dobara i usluga i uvoz dobara, i to lijekova, brašna, hljeb dobijen od svih vrsta brašna, mlijeko i mliječni proizvodi, jestiva ulja, jestive masnoće životinjskog i biljnog porijekla, so, šećer i homogenizovana dječija hrana.

S druge strane ovim zakonom predviđeno je da se po višoj stopi PDV-a od 22 odsto oporezuju visokokvalitetna vina i alkoholna pića, visokokvalitetne cigarete i cigarilosi, luksuzni parfemi, odjeća i obuća od krzna, nakit i srodni proizvodi, satovi vrhunski električni ili optički aparati, luksuzna vozila, umjetnička djela, oružje itd.

Trenutna stopa PDV-a u BiH je 17 odsto na sve proizvode bez obzira na to da li su osnovni ili luksuzni.

Capital

Dogodine iz BiH u EU samo s online potvrdom

0

Građani BiH će od januara naredne godine u EU moći putovati samo ako prije polaska popune elektronski obrazac i plate jednokratnu naknadu od sedam evra, dok su ove naknade oslobođeni stariji od 70 ili mlađi od 18 godina.

Naime, tada na snagu stupa ETIAS, Evropski sistem za putovanja i autorizaciju, koji je već nekoliko godina u pripremi i više puta je odgađana njegova primjena, ali u EU tvrde da su konačno završeni svi postupci i da sistem može početi da funkcioniše bez smetnje.

Osim što će biti plaćanja taksa od sedam evra, važno je znati da će popunjeni obrazac biti validan tri godine ili do isteka važećeg putnog dokumenta, pa će ga građani morati popunjavati samo jednom u tom periodu. 

S obzirom na to da od tada sistem počinje da važi, građani će vjerovatno nekoliko mjeseci ranije moći početi da se prijavljuju jer u nekim slučajevima postupak dobijanja odobrenja za ulazak može da potraje i do mjesec dana. 

U Evropskoj komisiji kažu za “Nezavisne novine” da je cilj ovog sistema olakšati putovanje svakome ko nije državljanin EU ili neke od zemalja Evropskog ekonomskog prostora, a za putovanje u EU im ne treba viza. Oni tvrde da će novi sistem ubrzati i prelazak granica jer će granični službenici u sistemu imati sve ključne informacije kada se putnik pojavi na granici. 

“Informacije koje prikupljamo će omogućiti da uz pomoć ETIAS-a unaprijed verifikujemo potencijalne bezbjednosne rizike, ilegalne migrante i moguće zaraze, a da pritom u potpunosti poštujemo principe ličnih prava i zaštite informacija”, kažu oni. Ističu da će građanin koji bude htio da putuje u EU morati da popuni online obrazac, a sistem će automatski uporediti podatke s evropskim bazama.

“Odobrenje će u najvećem broju slučajeva biti izdato unutar nekoliko minuta, a u rijetkim slučajevima, kada su potrebne dodatne provjere, izdavanje dozvole može potrajati do 30 dana”, kažu oni. 

Inače, ETIAS je samo nastavak, odnosno jačanje sistema prikupljanja informacija o svim osobama koje ulaze u EU, koji je započet uvođenjem biometrijskih pasoša. Podsjećanja radi, kada su građanima BiH ukinute vize 2010. godine, uslov je bio da građani nabave biometrijske pasoše, bez kojih bi i dalje morali podnositi zahtjeve za vize u ambasadama zemalja EU u Sarajevu. S ETIAS-om sistem će u potpunosti biti zaokružen jer će nadležni organi EU povezati podatke biometrijskih pasoša sa novim sistemom. 

EU ima bezvizni režim sa 61 državom na svijetu i sve one će, bez izuzetka, morati da popune obrazac. Što se tiče zemalja zapadnog Balkana, one imaju još jedan mehanizam koji im je uvela EU nakon masovnih prijava za azil iz naših zemalja usljed ukidanja viza. Brojni građani iz ovih zemalja su bezvizni režim iskoristili da pređu u EU i onda u nekoj od zemalja podnesu zahtjev za azil za koji su znali da je bezuspješan, ali su period do odluke koristili za dobijanje finansijskih beneficija. Zbog toga je Evropska komisija predložila, a EU usvojila, mehanizam za suspenziju bezviznog režima ako se utvrdi da zemlja korisnica ne čini dovoljno da spriječi svoje državljane da zloupotrebljavaju slobodu putovanja za lažne zahtjeve za azil. Posljednji izvještaj objavljen je u avgustu prošle godine, u kojem je konstatovano da BiH izvršava svoje obaveze, ali da još ima manjkavosti.

izvor: Nezavisne