Nikad veća potražnja za polovnom odjećom

0

Pri kupovini odjevnih komada bh. građani sve češće se odlučuju da će to obaviti upravo u prodavnicama polovne odjeće ili “odjeće iz druge ruke”, što se jasno vidi i na osnovu uvoza ove robe, koji iz godine u godinu vrtoglavo raste. Osim prodavnica širom BiH koje nam ovo potvrđuju, najjasniji pokazatelj su i podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO), koji nam ukazuju na sve veći uvoz korištene odjeće.

Naime, u prvih devet mjeseci ove godine u BiH je uvezena ova robe u vrijednosti od čak 7,4 miliona KM, dok je u istom periodu prethodne godine vrijednost uvezene robe bila 5,7 miliona KM. Za cijelu 2021. godinu uvezli smo polovnu odjeću u vrijednosti od 7,9 miliona KM, što govori u prilog tome da će ova godina, kao do sada, nadmašiti njenu prethodnu.

Isti podaci nam govore da je u posljednjih deset godina svaka naredna godina bilježila rast u tonama ove uvezene robe, što se odražava i u njenoj vrijednosti.

Tako je, poređenja radi, 2010. godine uvezena ova roba u vrijednosti 4,1 milion KM, dok je ta vrijednost u 2020. godine skočila na 6,4 miliona KM.

Najviše uvozimo korištenu odjeću iz Njemačke, i to u vrijednosti preko tri miliona KM, dok je iza nje Slovačka, a značajan uvoz je bio iz Mađarske, Austrije i Švajcarske.

Povećan uvoz ove odjeće, prema riječima Murise Marić, direktorice Udruženja građana DON iz Prijedora, govori nam da je sve veći broj ovih radnji i sve više ljudi koji se okreću ovakvoj kupovini.

“Kada je našim građanima potreban neki komad odjeće, razmišljaju zašto ga ne bi kupili za manje novca”, kazala je Marićeva za “Nezavisne”, dodavši da je roba koja nam sada dolazi dosta kvalitetnija nego ranije.

Prema njenim riječima, svjedoci smo da ovu robu kupuju svi te da se sada teško može naći osoba koja nikad nije kupila sebi nešto u prodavnicama polovne odjeće.

Sa druge strane, povećan uvoz ove odjeće nam je svakako indikacija da živimo u siromašnom društvu te da smo na ovo i primorani.

Murisa Marić, direktorica Udruženja građana DON

“Iako i ova odjeća nije više jeftina kao što je prije bila, ona je opet značajno pristupačnija od one koja se trenutno nalazi na našem tržištu”, zaključuje Marićeva.

Povećana potražnja za ovom odjećom potvrđuje i “second hand” prodavnice koje bilježe sve veću gužvu. Naime, kako su nam kazali, imaju svoje standardne kupce koji dolaze, ne samo da kupuju, nego kao jedan vid terapije.

“Oko 95 odsto naših kupaca su naše stalne mušterije. Već znaju kada dolazi nova roba, pa se trude da dođu prvi da za sebe nešto proberu”, kazali su iz jedne “second hand” prodavnice.

Naime, nova roba u ove prodavnice često stiže jednom sedmično, a kupci znaju i koji će to biti dan te gledaju da na taj dan i dođu.

Kako nam je kazala mlada Ivana M., već godinama kupuje u prodavnicama polovne odjeće te dodaje da je primijetila kroz godine veći i bolji izbor, ali u skladu s tim i više cijene.

“Kada šetam sa drugaricama, odemo iz zabave da vidimo kakva je ponuda. Nekad ne nađemo ništa, a ima dana i kada ostanemo da razgledamo i kupujemo satima”, kazala je Ivana.

Prema njenim riječima, kada su joj potrebne obične majice ili džemperi, radije će se odlučiti na ovaj vid kupovine s obzirom na to da je nalazila isti kvalitet robe za duplo manje novca.

“Sada, kako idem godinama, tačno znam šta tražim i znam da procijenim šta je vrijedno novca, a šta ne. Često kupim i za svoje prijatelje i članove porodice, te sam im na taj način srušila predrasude o ovakvim prodavnicama”, kazala je ona.

“Dotjerali smo ih do zida” Na dnevnom redu ponovo UKIDANJE AKCIZA

0

Prema odredbama Poslovnika o radu Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, predsjedavajući tih tijela, Nikola Špirić i Nebojša Radmanović, trebalo bi da do kraja ove sedmice sazovu održavanje sjednica oba doma kako bi se raspravljalo o ukidanju akciza na gorivo i uvođenju diferencirane stope PDV.

Naime, sazivanje hitne sjednice Predstavničkog doma, po poslovniku, tražili su poslanici Saša Magazinović, Zukan Helez, Denis Zvizdić, Branislav Borenović, Edita Đapo, Predrag Kojović, Mirjana Marinković Lepić, Dragan Mektić, Nada Miladina, Nermin Nikšić, Jasmin Emrić, Aida Baručija, Damir Arnatut, Mirko Šarović i Mira Pekić.

Kad je riječ o Domu naroda, zahtjev za sazivanje hitne sjednice podnio je Mladen Bosić, a uz njega potpisali su još i delegati Munib Jusufović, Denis Bećirović, Zlatko Miletić i Asim Sarajlić.

Ukoliko Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, i Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda, sazovu sjednice, na njima će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, odnosno izvještaj Zajedničke komisije oba doma za usaglašavanje teksta Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o akcizama. Ova komisija još ranije je usaglasila da akcize budu ukinute na šest mjeseci, uz mogućnost da se ta mjera produži za još tri mjeseca, a ukoliko oba doma parlamenta BiH to potvrde, gorivo u BiH trebalo bi da bude jeftinije za 30 do 40 feninga.

Osim ukidanja akciza na gorivo, delegati Doma naroda u svom zahtjevu za sazivanje hitne sjednice predložili su i tačku dnevnog reda koja se odnosi na usvajanje Zakona o PDV, odnosno uvođenju diferencirane stope.

Poslanik PDP u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Mira Pekić, za Srpskainfo kaže da očekuje da će u naredna tri dana biti sazvane sjednice oba doma, te da je, prema njenim riječima, došlo krajnje vrijeme da se navedeni prijedlozi usvoje u parlamentarnoj proceduri.

– Mora doći do suspenzije akciza na gorivo, jer je to priča na kojoj radimo još od marta ove godine. Javnost je zainteresovana da do toga dođe i više nema prostora za bilo kakvo izbjegavanje od strane SNSD i HDZ. Mislim da smo ih dotjerali do zida i da će sada morati da sazovu sjednicu i glasaju za suspenziju akciza. To je jedino ispravno rješenje. Sve zemlje u okruženju već su riješile to pitanje, a mjere koje su preduzele pokazale su se kao dobre. U Predstavničkom domu te inicijative će vjerovatno proći, dok u Domu naroda bez glasova SNSD i HDZ nema šanse da prođu – ističe Pekićeva.

MAJKIĆ: SNSD POŠTUJE ODLUKE NARODNE SKUPŠTINE

Delegat SNSD u Domu naroda parlamenta BiH, Dušanka Majkić, za Srpskainfo kaže da su predstavnici te stranke u zajedničkim institucijama BiH, što se tiče zahtjeva opozicije za ukidanje akciza na gorivo i uvođenja diferencirane stope PDV, uvijek postupali u skladu s nalozima Narodne skupštine RS.

– Sve što je bilo u skladu s tim odlukama, poslanici i delegati SNSD u zajedničkim institucijama su poštovali. Sad je došla ova inicijativa, ali nisam sigurna da ću prisustvovati sjednici zbog objektivnih razloga – kaže Majkićeva.

Srpskainfo

Profesionalni vozači u BiH više ne moraju imati završenu školu

0

Profesionalni vozači u Federaciji BiH više neće morati imati završenu stručnu školu za zvanje vozača, piše Večernji list BiH. Nema ljudi i zanimanja Zbog svakodnevnih komplikacija i nemogućnosti pronalaženja dovoljnog broja profesionalnih vozača izmijenjen je Zakon o cestovnom prijevozu FBiH. Usvajanje ovog amandmana podrazumijeva brisanje dosadašnjeg obaveznog uslova koji su morali da ispunjavaju profesionalni vozači autobusa i teretnih vozila – obaveza završenog trećeg stepena obrazovanja za zanimanje vozač motornih vozila.

Prema obrazloženju i razlozima izmjene i dopune Zakona o cestovnom saobraćaju FBiH, veliki broj preduzeća koja se bave prevozom putnika i robe u FBiH suočava se sa problemom nedostatka vozača autobusa i teretnih vozila C i D. Problem nedostatka kadra je zbog povećanog obima posla u transportnoj industriji, kao i velike potražnje za vozačkim kadrom i sve većeg broja putovanja na posao u zemlje Evropske unije.

– S druge strane, u FBiH osoba, pored VSS ili bilo koje srednje škole, mora imati i treći stepen stručne spreme za zvanje vozač motornog vozila jer bez njega ne može dobiti potvrdu za rad kao vozač autobusa ili vozač kamiona. Nametanje ove obaveze doprinosi nedostatku vozačkog kadra – navodi se u obrazloženju.

Navodi se i da obrazovanje i priliv novih vozača motornih vozila iz srednjih škola nisu ni približno dovoljni da zadovolje potrebe privrede. Zbog navedenog većina prevoznika u FBiH suočava se sa sve izraženijim problemom popune radnih mjesta vozača autobusa i kamiona. Mnogi gradovi i opštine u FBiH nemaju srednjoškolske ustanove za ovu vrstu kadrova, što takođe doprinosi njihovom deficitu na tržištu rada. Prema obrazloženju navedenog zakonskog rješenja, RS je već donijela uredbu o zatvaranju djelatnosti pojedinih preduzeća.

S druge strane, zatvaranje preduzeća bi izazvalo ogromnu štetu, kako u procesu proizvodnje robe, tako i u sferi javnog prevoza putnika. U obrazloženju se navodi i da analiza regulative zemalja u okruženju i EU pokazuje da u većini zemalja kao vozač može raditi svako lice koje završi srednju školu i ima odgovarajuću kategoriju za vožnju autobusa ili kamiona. U nekim zemljama ne moraju ni imati završenu srednju školu.

Republika Srpska je već donijela propis prema kojem je dovoljno da lice ima završenu srednju školu i položen vozački ispit za kategoriju autobusa ili teretnog vozila da bi se bavilo poslovima profesionalnog vozača.

Predsjednik Udruženja saobraćaja RS tvrdi da je od 2019. godine BiH napustilo više od 5.000 profesionalnih vozača. Takođe, preregistrovano je između 1.200 i 1.300 transportnih kompanija iz BiH u Sloveniju. Svakom transportnom preduzeću u BiH, zavisno od veličine, nedostaje jedan, dva, pet, deset, pa čak i 50 vozača.

Na primjer, u Banjoj Luci nema nijednog profesionalnog vozača na Zavodu za zapošljavanje. Tenderi se stalno raspisuju, međutim, nema vozača koji može da uđe u kamion i ode na put u Evropsku uniju – Holandiju, Nemačku…

izvor: Večernji list

Dodatne snage EUFOR-a u BiH biće raspoređene u kasarnama u Prijedoru i Bijeljini

0
foto: I. Š./Klix.ba

Nakon što je kontingent snaga EUFOR-a u BiH prije nekoliko dana postao bogatiji za 500 pripadnika rezervnih snaga ove organizacije, donesena je i odluka o konačnom raspoređivanju ovih trupa na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Kako nezvanično saznaje Klix.ba, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine potpisalo je odluku kojom će se EUFOR-u na raspolaganje dati kasarne Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Prijedoru i Bijeljini.
Tako će 500 pripadnika rezervnog sastava EUFOR-a, biti raspoređeno na sjeveroistok i sjever Bosne i Hercegovine.

Podsjetimo, posljednjih nekoliko dana je zabilježen kontinuirani dolazak vojnika i oklopnih vozila EUFOR-a u BiH. Prije četiri dana, oglasili su se i iz EUFOR-a te su saopćili kako je svih 500 pripadnika ove organizacije stiglo u BiH te da će raditi na jačanju sigurnosti u državi.

“Raspoređivanje vojnika i njihove opreme, uključujući laka oklopna vozila, je mjera predostrožnosti i proporcionalna mjera koja pokazuje odlučnost EUFOR-a da podrži naše partnere u BiH u održavanju sigurnog okruženja”, stoji u objavi EUFOR-a.
Podsjetimo, nakon što je Rusija napala Ukrajinu vojne snage i u Evropi se reorganizuju kako bi održale sigurnost svih država. EUFOR je u skladu s tim poslao dodatne vojnike u Bosnu i Hercegovinu iz Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke, a s njima pristižu i motorizovani vodovi.

Sigurnosna situacija u Evropi se smatra narušenom, ali se navodi da nema otvorenih prijetnji u BiH. Iz EUFOR-a su kazali da osim ovoga što je do sada stiglo u BiH, još 3.500 vojnika rezervnih snaga je u pripavnosti i mogu biti angažovani u bilo kojem trenutku.

izvor: Klix

Državljanima BiH do 10 godina robije za eventualno uplitanje u sukobe u Ukrajini

0

Ako bi se neko od bh. državljana pridružio ili na drugi način učestvovao u krvavim sukobima na području Ukrajine, izložio bi se riziku da za to ide na robiju, jer to predviđa naše zakonodavstvo.

Dužina zatvora zavisi od toga na koji način se neko o zakon ogriješio, a doseže i do 10 godina, koliko je predviđeno za one koji druge vrbuju da idu do rat, a najmanje tri godine je kazna za one koji se sukobu pridruže.

U Krivičnom zakonu BiH, naime, navodi se, ko se na bilo koji način pridruži vojnoj snazi organizovanoj, obučenoj, opremljenoj ili mobilizovanoj protivno Zakonu o odbrani BiH ili Zakonu o službi u Oružanim snagama (OS) BiH, da će biti kažnjen kaznom zatvora najmanje tri godine. I to nije sve.

“Ko organizuje, rukovodi, obučava, oprema ili mobiliše pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju van BiH, biće kažnjen kaznom zatvora u trajanju od najmanje osam godina”, navedeno je u Krivičnom zakonu BiH.

Osim toga, kako se navodi, ko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, ide u zatvor najmanje tri godine.

Međutim, ko nabavlja ili osposobljava sredstva, uklanja prepreke, stvara plan ili se dogovara sa drugima ili vrbuje drugoga ili preduzme bilo koju drugu radnju kojom se stvaraju uslovi za direktno počinjenje ovog krivičnog djela, zaprijećena mu je robija do deset godina.

Iskusni advokat Senad Dupovac, koji je zastupao optužene za ova krivična djela, ističe da su odredbe ovog zakona primjenjive i za dešavanja u Ukrajini.

“Član 162. Krivičnog zakona BiH, koji predviđa kaznu do deset godine, primjenjiv je za dešavanja u Ukrajini, ali nije i član koji se odnosi na terorizam, kao što je to bio slučaj sa nekim optuženima koje sam ja zastupao”, rekao je Dupovac za “Nezavisne novine”.

Slično ističe i advokat Adil Lozo, koji je zastupao Huseina Bilala Bosnića, nekadašnjeg vehabijskog lidera koji je, podsjetimo, “odležao” sedam godina zatvora zbog javnog podsticanja i vrbovanja na terorističke aktivnosti i organizovanje terorističke grupe.

“Te zakonske odredbe su primjenjive za sve građane BiH i nije isključeno bilo koje ratište. Sve što je van teritorije BiH je zabranjeno. Tu imate sad niz radnji, ne samo odlazak na strana ratišta, već, recimo pripremanje građana BiH za odlaske na strana ratišta, pomaganje i tako dalje. Imali ste slučajeva gdje su osuđivane osobe koje su na neki način doprinijele da neko ode na strano ratište. Dakle, mogu da budu odgovorni ne samo oni koji odu već i oni koji pripremaju drugog da ode na strano ratište”, pojasnio je Lozo za “Nezavisne novine”.

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, pojašnjava da su intencije zakonodavca bile da društveno opasnim definišu odlazak bilo kojeg građanina BiH na bilo koje strano ratište ili pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

“Kažnjiv je svaki odlazak svakog građanina BiH na bilo koje strano ratište, bilo gdje u svijetu, bez obzira na to da li se radi o Ukrajini, bliskoistočnim zemljama ili nekom drugom području”, pojasnio je Kržalić.

Da li raspolažu informacijama da se neko od bh. državljana eventualno pridužio aktuelnim sukobima na području Ukrajine, pitanje je koje smo poslali Ministarstvu bezbjednosti BiH i Ministarstvu inostranih poslova BiH, ali odgovore nismo dobili do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina“.