BIZNIS Stranica 3

BIZNIS

ELEKTRIČNI MOPEDI IZ PRIJEDORA SPREMNI OSVAJATI TRŽIŠTA

0

Kompanija Cromex iz Prijedora bavi se obradom metala, kako od običnog željeza, tako i od inoxa i aluminija. Djelatnosti kompanije obuhvataju lasersko rezanje najnovijom Fiber Laser tehnologijom, savijanje limova i cijevi, 3D savijanje cijevi, praškasto farbanje, CO2 i argonsko varenje, planiranje, razvoj, montaža i provjera metalnih konstrukcija, inox ograda i ostalih proizvoda od inoxa. Kompanija je osnovana 2004. godine kao zanatska radnja, da bi se 2010. godine preregistrirali u društvo sa ograničenom odgovornošću.

Na početku su imali tri uposlena, a danas broje 70 zaposlenika. Uprava i tehnički projektni biro sastavljen je od kvalificiranih stručnjaka, sa višegodišnjim industrijskim iskustvom, naročito u oblasti metalne industrije. Cromex-ovi CNC-operatori, bravari, tokari i varioci su kvalificirani uposlenici s potrebnim stručnim znanjem.

Ono po čemu se ova kompanija izdvaja jeste njena inovativnost. Naime, iz ove kompanije na tržište su stigli prvi bosanskohercegovački benzinski i električni mopedi, nazvani Torini.
“Riječ je o mopedima do 50 kubika, kada su u pitanju benzinski mopedi. Slijedeći nove trendove i potražnju na svjetskom tržištu proizveli smo i električne mopede.

Inače smo firma koja uvijek traga za novim idejama, za nečim novim tako da smo uvidjeli da postoji potreba za električnim mopedima koji su ustvari mopedi budućnosti. U bližem okruženju nema proizvođača mopeda, što nam je bio dodatni poticaj da idemo u tom pravcu.

Moped smo patentirali, registrirali u EU, uradili homologaciju i pribavili sve potrebne certifikate”, za Business Magazine kaže Enes Pehlić, direktor Cromex doo. Upravo je električni moped ove kompanije izazvao posebnu pažnju javnosti, zbog ekološke prihvatljivosti, ali i jeftinog održavanja.

“Baterija koju ugrađujemo je litijumska, 35Ah i sa jednim punjenjem može se preći od 70 do 100 kilometara. Punjenje električnog mopeda traje dva sata i puni se na običnu utičnicu” dodaje Pehlić.
Potražnja za električnim mopedima je velika, a distribuiraju ih na domaće i inozemno tržište. Prednosti ovog mopeda, prema riječima Pehlića, su njegova jednostavnost i robusnost, izdržljivost i praktična primjena u više segmenata, kako kod pošta, dostavnih preduzeća, gradske kurirske dostave i sl.
Prodaja se za sada vrši isključivo preko Cromex doo, a cijene su tvorničke i iznose za benzinski 2.280KM sa PDV-om i električni 4.100 KM sa PDV-om. S obzirom na ekonomsku situaciju izazvanu pandemijom koronavirusa prodaja je otežana. No, Pehlić ističe da ove godine svakako očekuju veću prisutnost na tržištu. Također, napravljeni su preliminarni ugovori za izvoz sa Austrijom, Švedskom, Njemačkom, Hrvatskom i Holandijom, ali je trenutna situacija uveliko usporila projekat.

Prvi električni moped bh. proizvodnje predstavljen je prošle godine na sajmu Hannover Messe. To je ujedno bio i jedini gotov proizvod iz Bosne i Hercegovine koji je predstavljen na ovom međunarodnom sajmu. Tamo su predstavnici kompanije ostvarili mnoge kontakte, predstavili svoju kompaniju i tehnološku opremljenost. Sa nekim od kontakata već su potpisani načelni ugovori o saradnji. 

Cromex je kompanija koja puno ulaže u inovacije. Međutim, njihov potencijal nije prepoznat od strane države. “Pomoć države je minorna. Oslanjamo se na vlastite resurse”, ističe Pehlić.
Uprkos svemu, ova kompanija prepoznaje potencijal mladih, obrazovanih ljudi kojima rado pruža šansu za dokazivanjem te se mogu pohvaliti sa mladim timom.
“Rekao bih da tu prednjačimo. Prosjek godina u našem projektnom birou je 23. To je dovoljan dokaz da dajemo šansu mladim ljudima da se školuju, obrazuju naknadno, usavršavaju i praktično rade”, naglašava Pehlić.
Kao i većina ostalih kompanija iz raznih oblasti u BiH, ali i svijetu, Cromex trpi gubitke zbog situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa.
“Jako puno trpimo zbog cijele situacije. Šteta će se tek manifestirati u narednom periodu. Sada je trenutno jako teško dati tačnu procjenu”, kaže Pehlić.
Zbog svega ovoga, planovi za budućnost usmjereni su prije svega na prevazilaženje krize, a onda kompanija planira nastaviti tamo gdje je stala.
“Prva želja nam je da što bezbolnije prebrodimo ovu krizu. Nakon toga, u planu je proširenje proizvodnih kapaciteta i proizvodnja i plasman novih proizvoda. Nastojimo u svakom pogledu tehnološki, kadrovski, ali i asortimanom proizvoda pratiti svjetske firme iz naše branše”, dodaje Pehlić.

Još jedan inovativni projekat iz kompanije Cromex je i anti-vandal javni toilet. Riječ je o javnom toaletu od inoxa koji je predstavljen prošle godine, pogodan za domaće i strano tržište. Radi se o modelu javnog toaleta otpornom na oštećenja. Rađen je od najkvalitetnijeg inoxa. Prodavat će se pojedinačno kao muški, ženski i unisex za invalide ili kao cjelina. U slučaju cjeline, uz toalete dolazi i manja prostorija u koju se može odložiti pribor za čišćenje.
“Riječ je o toaletima koji imaju primjenu u gradovima, ali i na autoputevima, nacionalnim parkovima. Ovo je 100 posto naš proizvod, rađen od inoxa i sa mogućnošću prilagođavanja zahtjevima kupca”, dodaje Pehlić.

izvor: business-magazine

Potražnja za Tijaninim sezonskim povrćem konstantno raste

0

Evropska unija u saradnji s Međunarodnom organizacijom rada (ILO) podržava uspješne preduzetnike, s posebnim fokusom na mlade i na žene, a jedna od onih koji su dobili pomoć je i Tijana Babić iz Prijedora.

Tijanina porodica godinama se bavi poljoprivredom, a ona je željela pokrenuti biznis kako bi radila neki posao koji će joj osigurati egzistenciju, ali je htjela da to bude i nešto u čemu će uživati. Odluku o vrsti djelatnosti kojom će se baviti donijela je nakon programa osposobljavanja za plasteničku proizvodnju, koji je pohađala u sklopu lokalnog partnerstva za zapošljavanje u Prijedoru.

“Zahvaljujući podršci Evropske unije i Lokalnog partnerstva Prijedor upustila sam se u preduzetničku avanturu i sada sam vlasnica poljoprivrednog gazdinstva koje se bavi plasteničkom proizvodnjom sezonskog povrća. Proizvode plasiram na lokalno tržište, djelimično i direktno korisnicima, a ostalo u saradnji s maloprodajnim objektima u gradu. Broj kupaca konstantno raste, naročito se to primijetilo tokom pandemije zbog izražene potražnje za domaćim poljoprivrednim proizvodima”, kazala je Tijana.

Shvativši potrebu boljeg organizovanja malih proizvođača, Tijana je preuzela vodeću ulogu u procesu osnivanja lokalne zadruge poljoprivrednih proizvođača Agro – Prijedor, koja će uskoro početi raditi.

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje u Prijedoru, koje je nastalo zahvaljujući podršci EU i ILO-a, pruža podršku različitim ranjivim grupama nezaposlenih osoba na lokalnom tržištu rada. U centru pažnje su formalni programi osposobljavanja za deficitarna zanimanja i poslove gdje je nedostatak vještina u lokalnoj privredi najočigledniji. Učešće u programima osposobljavanja je svojevrsna nova šansa za nezaposlene osobe.

“U posljednjih deset godina Lokalno partnerstvo iz Prijedora izgradilo je jaku bazu referenci u koje ubraja brojne projekte koje su proveli Agencija PREDA, Grad Prijedor, Zavod za zapošljavanje RS-a te druge institucije i organizacije. Glavni stub partnerstva je Savjet za obrazovanje i zapošljavanje Grada Prijedora, koji čine ključne institucije i donosioci odluka vezanih za tržište rada”, saopšteno je iz ILO-a.

Lokalno partnerstvo Prijedor je jedno od 19 lokalnih partnerstava koja su uspostavljena u sklopu prve faze projekta Lokalna partnerstva za zapošljavanje, a koji je proveden u cijeloj BiH i koje je EU finansirala sa četiri miliona eura. Nova faza ovog projekta, za koju je Evropska unija izdvojila dodatnih 4 miliona eura, otvara mogućnosti za nove ideje i prilagodbu ovog mehanizma djelovanja na lokalitetima gdje ne postoji ozvaničena alijansa ključnih aktera na tržištu rada. Osnovni cilj podrške je aktivacija i integracija nezaposlenih osoba na tržište rada u skladu sa specifičnim potrebama poslodavaca.

izvor: klix.ba

Prihod Rudnika “Ljubija” veći za 932%, dobit premašila 17 miliona KM

0

Rudnici željezne rude “Ljubija” a.d. Prijedor u prošloj godini ostvarili su ukupan zacrtani prihod u iznosu od 19.319.568 KM, što je u odnosu na ostvarene ukupne prihode u 2020. godini više za čak 932 odsto.

Kako se pojašnjava u izvještaju o poslovanju ovog akcionarskog društva objavljenom na Banjalučkoj berzi, ovako veliko ostvarenje je rezultat raspodjele neraspoređene dobiti u “ArcelorMittalu” Prijedor.

Finansijski  prihodi za 2021. godinu planirani su u iznosu od 1.500.200  KM,  a ostvareni u iznosu od čak 18.183.193  KM.  Drugim riječima, u odnosu na finansijske prihode u 2020. godini, ostvareni finansijski prihodi u 2021. godini su veći za 16.682.993  KM.

Ostvarena neto dobit perioda dostigla je cifru od 17.040.583 KM, dok je godinu ranije bila 75.322. U 2019. godini preduzeće je poslovalo sa gubitkom od 262.743 marke. U 2021. godini ukupni rashodi su ostvareni u iznosu od 2.278.985 KM.

Poslovni prihodi lani su ostvareni u iznosu od 1.132.062  KM i u odnosu na ostvarene prihode u 2020. godini  navedeni prihodi su veći 200%. U odnosu na planirane poslovne prihode (680.000 KM) ostvareni poslovni prihodi u 2020. godini bili su veći za 66%.

U izvještaju o poslovanju za prošlu godinu se, između ostalog navodi da su prihodi od prodaje robe (bio mase) iznosili 477.021 KM i veći su od planiranih za 91%.

“Prihodi od prodaje  usluga  na domaćem  tržištu ostvareni su u 2021. godini u iznosu  585.830 KM i veći su za 68%, a odnose se na pružanje usluga ‘ArcelorMittalu’ Prijedor”, piše u izvještaju u kome se može iščitati da su i ostali poslovni prihodi (prihodi od zakupa i slično) u 2021. godini ostvareni u iznosu od 69.211  KM te su od ostvarenih ostalih poslovnih prihoda u 2020. godini veći za 139%.

Troškovi goriva i energije u 2021. godini ostvareni su u iznosu od 55.716 KM, dok je godinu ranije u ove svrhe potrošeno 33.943 KM. Najveći rast troškova zabilježen je kod nafte i benzina, za koje je dato oko 40.000  maraka, dok je u 2020. u tu svrhu utrošeno 15.000 KM.

Rasli su i troškovi bruto zarada i ostala lična primanja te je lani za to izdvojeno 1.127.225 KM, umjesto 981.281 u 2020. godini.

Prema dostupnim podacima, kako se ističe, može se zaključiti da je preduzeće u 2019.  godini ostvarilo negativan poslovni rezultat, dok je u 2020. i 2021. godini ostvarilo pozitivan finansijski rezultat, što u najvećem dijelu zavisi od isplate dividende od strane povezanog preduzeća “ArcelorMittal” d.o.o. Prijedor.

Rudnici željezne rude “Ljubija” Prijedor registrovani su kao akcionarsko društvo sa osnovnim kapitalom od 50.777.428,00 KM, koji je podijeljen na 50.777.428 akcija nominalne vrijednosti 1,00 KM za jednu akciju.

U osnovnom kapitalu  državni kapital učestvuje sa 70%  (Akcijski fond Republike Srpske 65% i Fond za restituciju Republike Srpske 5%), dok ostali akcionari učestvuju sa 30% (PREF učestvuje u osnovnom kapitalu sa 10%, Kristal invest fond Banjaluka sa 6,06%, dok je učešće ostalih akcionara 13,94%).

Nezavisne

Prezentacija dugoročnog projekta italijanske kompanije “Bosankar”

0

Predstavnici italijanske kompanije “Bosankar”, uz izgradnju postojeće hale od 6.400 kvadrata u naselju Aerodrom što je investicija vrijedna pet miliona evra, danas su prezentovali dugoročni projekat iz oblasti društveno-socijalne odgovornosti i namjere ulaganja u Prijedor.

Prezentaciji su pored gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora i vlasnika preduzeća “Bosankar” Đuzepea Frankija prisustvovali i predstavnici firme “Enerplan SPA” te Zavoda za izgradnju grada i Razvojne agencije grada “PREDA”.
Kompanija “Bosankar” bavi se proizvodnjom kabina za specijalizovana vozila i drugim vrstama usluga u mašinskoj industriji, a u početnoj fazi rada u fabrici u Prijedoru biće zaposleno 50 radnika. Sve informacije o potrebnim profilima zanimanja koja će biti neophodna novom investitoru, zainteresovani mogu da dobiju u Agenciji za ekonomski razvoj grada “PREDA”.

prijedorgrad.org

IRB PLANIRA DA UKLJUČI RAZLIČITE FONDOVE U INVESTICIONE PROJEKTE

0

Investiciono-razvojna banka /IRB/ Republike Srpske kao imperativ je sebi zadala aktivnije uključivanje sredstava iz različitih fondova, poput pretpristupnih fondova EU ili raznih fondova drugih institucija u investicione projekte, izjavio je danas direktor sektora za međunarodnu saradnju IRB-a Mirko Bošnjak.
“Postoje određeni fondovi dostupni privredi koji nisu dovoljno iskorišteni, za šta postoji niz prepreka. Namjera je da stvorimo što više projekata koje onda možemo ponuditi investitorima. Pritom, moramo uzeti u obzir najnovije trendove u skladu sa agendom 2030, odnosno ciljevima održivog razvoja”, rekao je Bošnjak u panel diskusiji “Razvojne banke – investicioni promoteri” u okviru konferencije “Invest Srpska 2022”.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH Siniša Adžić rekao je da je nekad u početku postojao strah od saradnje privatnog i javnog bankarskog sektora, ali da je iskustvo pokazalo da mjesta tom strahu nije bilo.

“Kada pogledamo kreditni portfolio, 22 odsto kredita je plasirano u trgovinu, 17 odsto u preradu, a 11 odsto u građevinarstvo. Razvojnom strategijom predvidjeli smo energetiku, ali u taj sektor ide četiri odsto kredita, a u turizam i poljoprivredu po dva odsto”, naveo je Adžić, koji je i predsjednik uprave Nove banke Banjaluka, govoreći o slici privrede u zemlji.

Zoran Savković iz Banke Poštanske štedionice Banjaluka rekao je da je zadatak banaka stabilnost finansijskog sistema, da im je uloga da budu servis investitorima da sredstva brzo teku i da investitor ne bude uskraćen za bilo šta što bi mu na nekom drugom mjestu bilo dostpuno.

“Projekti nailaze na prepreke, mijenjaju se okolnosti i banke treba da daju odgovore i brzo i adekvatno da reaguju kako bi investitori mogli da zatvore finansijske konstrukcije. Za investitora je nabolja reklama preporuka i u tom smislu banke treba da rade na edukaciji svojih kadrova, da konstantno ulažu u obrazovanje svojih kadrova, posebno projekt menadžmenta”, dodao je Savković.

On je pozvao IRB da “ima razumijevanja za komercijalne banke u situacijama kada nam nisu isti prioriteti, iako, generalno, imamo slična viđenja”.

Direktor Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza Srbije Dejan Vukotić rekao je da Srbija iz godine u godinu privlači sve veći broj stranih investitora i pokušava da bude što više domaćih, za šta je kreiran i poseban proizvod – kredit kupcu, namijenjen kupcu sa ino tržišta zainteresovanom za proizvod iz Srbije.

“Nažalost, i u Srbiji je trgovina dominantna aktivnost, a više se treba fokusirati na energiju i na proizvodnju”, ocijenio je Vukotić.

On je najavio da će Srbija nastaviti istim tempom i intenzitetom predstavljati investicione prednosti koje ima u odnosu na region.

“U planu su i neke zajedničke investicije sa Republikom Srpskom i mislim da će fokus biti na energetskom sektoru. Mi smo na pravom putu da obezbijedimo energetsku sigurnost i što se tiče struje i što se tiče gasa, a pored toga nastavljamo sa investicijama u putnu infrastrukturu da i oni dijelovi Srbije koji nisu bili uključeni u direktne strane investicije dobiju na potencijalu”, dodao je Vukotić.

Konferencija “Invest Srpska 2022” okupila je oko 200 učesnika iz više zemalja koji danas i sutra u Prijedoru u okviru sedam panela razgovaraju o aktuelnim ekonomskim izazovima.

Kozarski