PRIJEDORSKI SUD ODLUČIO: Policijski sat je nezakonit, građanima vratiti novac od kazni!

0

Sudsko vijeće je odlučilo da Republički štab za vanredne situacije, koji je donio odluku o uvođenju policijskog časa, nije imao nadležnost da je donese, iz prostog razloga što nije državni organ.

Osnovni sud u Prijedoru donio je pravosnažnu odluku kojom je D.S. iz tog grada oslobođen optužbi Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske da je prekršio Zakon o javnom redu i miru, jer je prekršio policijski čas koji je zbog epidemije korona virusa bio na snazi u vrijeme trajanja vanrednog stanja. 

Policija je za vrijeme vanrednog stanja, koje je u RS bilo na snazi od 16. marta do 22. maja, i tokom kojeg je bio uveden policijski sat od 20.00 časova do 5.00 sati ujutro, pisala prekršajne prijave svima onima koje je u to vrijeme zatekli na ulici, bez obzira na razlog. D.S. je 13. aprila za vrijeme policijskog časa išao u Hitnu pomoć, ali mu je policija napisala prekršajni nalog. 

„Uhvaćeni“ građani bili su dužni da plate kazne koje su se kretale od 500 do hiljadu konvertibilnih maraka. 

Mnogi od njih, poput D.S., pokrenuli su sudske postupke u vezi sa tim pitanjem i, nema sumje, svi će, kao i on, dobiti sporove protiv MUP RS. 

NEKA SUDIJA LIJEČI

U slučaju D.S., koji će, sasvim sigurno, postati obrazac u odlučivanju i u ostalim predmetima, Sudsko vijeće je odlučilo da Republički štab za vanredne situacije, koji je donio odluku o uvođenju policijskog časa, nije imao nadležnost da donese odluku o uvođenju policijskog sata, iz prostog razloga što nije državni organ. 

Zapravo, Republički štab za vanredne situacije, na čijem čelu je premijer RS Radovan Višković, samo je operativno-stručno tjelo Vlade RS. Dakle, zaključci Republičkog štaba za vanredne situacije nemaju karakter rješenja ili naredbe na koje upućuje član 22. Zakona o javnom redu i miru. 

Dakle, policijski čas u RS je donesen od strane tijela koje za to nije imalo nadležnost, odnosno nije postojao pravni osnov da se u periodu od marta do kraja maja ograniči sloboda kretanja građanima u RS. Da je vlast u Republici Srpskoj ozbiljna, a nije, ne bi donosila ad hoc odluke koje namaju pravno uporište. Republički štab za vanredne situacije mogao je samo da predloži uvođenje policijskog časa, ali je tu odluku trebalo da donese Vlada RS. 

O kakvom šarlatanstvu se radi potvrđuje i činjenica da odluka o uvođenju policijskog časa nikada nije objavljena u Službenom glasniku RS, što je obavezna radnja. 

Premijer RS Radovan Višković, koji je više puta potvrdio da niti ima kapacitet niti znanje da obavlja funkciju na kojoj se nalazi, sada odgovornost pokušava da svali na Sud, osipajući drvljem i kamenjem po sudiji Osnovnog suda u Prijedoru Predragu Tepiću, koji je potpisao prvostepenu presudu. 

Pozvao je Osnovni sud u Prijedoru da preuzme odgovornost za zdravlje građana ukoliko smatra da Republički štab za vanredne situacije ne radi dobro svoj posao. Presudu je ocijenio kao „proizvoljnu odluku jednog sudije“, dodavši kako ne priznaje rad pojedinih sudija i tužilaca. 

„Neka dotični sudija onda preuzme odgovornost za zdravlje ljudi i građana Srpske, pa neka on propisuje mjere i kaže kako da se radi. Poslaćemo naše zdravstvene radnike na godišnje odmore, jer su to zaslužili, pa neka taj sudija onda liječi oboljele od korona virusa“, kazao je Višković.

VIRUS JE IZMIŠLJEN

Umišljeni premijer, očigledno nije bio obaviješten da je prvostepenu odluku, potvrdilo i tročlano Sudsko vijeće Osnovnog suda u Prijedoru, čime je odluka postala pravosnažna. Svi troškovi postupka idu na teret budžeta RS-a, ako i ostali građani koji su kažnjeni drakonskim kaznama za kršenje nelegalno uvedenog policijskog časa krenu stopama D.S., biće to novi udar na ionako prazan entitetski budžet. 

Izvršna vlast u RS tako je pokazala, ne samo da ne poznaje zakone na osnovu kojih treba da donosi određene odluke, već selektivno prihvata odluke sudova. One koje joj idu u prilog svesrdno podržava, one koje ukažu na propuste izvršne vlasti odbacuje, što je već veoma ozbiljna stvar.  

Potpuno negiranje sudskih odluka i Viškovićeva arogancija je zaista vrhunac licemjerja. 

„Neka oni donose odluke. Korona virus je pogodio cijeli svijet. Svi se bore s tim, samo izgleda da taj sudija još nije čuo da je korona virus u Srpskoj“, rekao je Višković. 

Onaj isti Višković koji je samo dva dana prije nego što se pojavio prvi slučaj korona virusa u RS rekao da kako je korona virus „izmišljen“. 

„Možda ne bi trebalo kao predsjednik Vlade da to kažem, ali hoću kao čovjek da kažem da je korona virus izmišljen da bi se zaustavio privredni rast, pogotovo nekih zemalja koje su u određenom momentu pojavile tamo gdje neki drugi smatraju da ne bi trebalo da se nađu”, rekao je on 4. marta. 

Višković je, izgleda, konačno shvatio da je korona virus ozbiljna stvar, ali je notorno da Vlada na čijem je čelu radi neozbiljno, površno i donosi odluke koje nemaju zakonsko uporište. Troškove sudskih postupaka koji će se voditi u sličnim predmetima neće platiti Višković iz svog džepa, već će oni biti namireni iz budžeta, odnosno platiće ih građani RS.

izvor

Od danas akcija “Niti jedna čaša prije vožnje”

0
Foto: Ilustracija

U Republici Srpskoj danas će početi republička preventivna kampanja pod nazivom “Niti jedna čaša prije vožnje”, a cilj je da se poveća bezbjednost smanjenjem broja vozača koji učestvuju u saobraćaju pod dejstvom alkohola.

Početak kampanje biće ozvaničen konferencijom za novinare u Banjaluci od 11.00 časova u objektu “Staklenac” u Parku Petar Kočić, najavljeno je iz Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske.

Kampanju će realizovati Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Republička uprava za inspekcijske poslove, Agencija za bezbjednost saobraćaja, Auto-moto savez Republike Srpske, te jedinice lokalne samouprave.

Kampanja “Niti jedna čaša prije vožnje” trajaće do 31. januara.

izvor: RTRS

Našem Dragi srce kao Kozara: Nigdje nema ljepših sela

0

“Boje Balkana” naziv je izložbe fotografija kojom Drago Stojnić Giga iz Prijedora obilježava četvrt vijeka profesionalne karijere. Na njima su motivi sela koji definitivno mogu parirati ruralnim kadrovima najboljih svjetskih reklama.

“Ovo je jedna od najbolјih izložbi ove godine”, komentarisala je Mirjana Drlјača, dokumentarist novogradske galerije. 

Prenoseći utiske sa obilježavanja 25 godina karijere, autor nam kazuje kako je dobio informaciju i da je ovo do sada najposjećenija izložba u toj galeriji, a posebno su ga obradovali dolasci prijatelja iz cijele BiH, s lokacija udaljenih nekoliko desetina kilometara, pa izusti: “Srce mi je kao moja Kozara, zaista.”

Podsjetimo, svojom fotografijom seoske idile, Drago je na našem ovogodišnjem izboru RuralFoto osvojio nagradu u kategoriji #selo, a koju je preuzeo prije nepuna dva mjeseca na AgroRocks konferenciji. Ona se također našla na izložbi u Novom Gradu, a prema riječima autora pokupila je simpatije posjetilaca koji su se ispred nje prilično dugo zadržavali.

Pobjednička fotografija u izboru RiralFoto izložena i u Novom Gradu (Foto: Igor Jauz)

“Mogu reći da mi je postala jedna od najdražih. Nisam je tako doživljavao dok nisam osvojio tu nagradu, odnosno dok je nisu prepoznale tri države kao najbolju. Imao sam mnogo internacionalnih nagrada za moj rad, ali ta mi je nekako posebna jer je na mom jezičkom području“, rekao je Stojnić za Agroklub.

Čarobna seoska jutra

Drago se prisjetio da je u poduhvat „hvatanja“ idiličnih seoskih prizora krenuo sa Bjelašnice, odnosno iz Lukomira, autentičnog, sačuvanog bosanskog sela.

“To mjesto je čarobno, vraća vas jedno 150 godina unazad, kuće su kamene, krov je od lima ili drveni. Jednog jutra probudilo me je blejanje ovaca, pogledam kroz prozor, čoban ih vodi na ispašu, sunce palo po njima, istrčim i napravim par tih fotografija”, dodaje, pojašnjavajući pozadinu jedne od fotografija.

Rano jutro u Lukomiru

Zatim se uputio u Crnu Goru, gdje je na preko dvije hiljade metara nadmorske visine boravio u katunima. Stanovnici tu budu do septembra ili oktobra, odnosno do prvog većeg snijega i onda se povlače u niže krajeve, dakle, slično kao i na Lukomiru.

“Sa fotografije u junu vidi se da je još tu bilo snijega. Gore sam probao jedan od najljepših sireva, kažu da na okus utiče posebna ispaša”, priča nam Stojnić.

Iz biografije

Ovaj rođeni Prijedorčanin je prve fotografije napravio sa 14 godina, a profesionalno se fotografijom bavi od 1998. godine. Kao snimatelj i fotoreporter radio je do penzionisanja 2019., za RTV Prijedor i nekoliko najtiražnijih listova u BiH i Srbiji, a autor je i nekoliko dokumentarnih filmova.

Izložba fotografija otvorena do 29. novembra

U zadnjih desetak godina njegove fotografije su na različitim konkursima širom svijeta osvajale preko stotinu priznanja i diploma. Bile su na mnogim svjetskim portalima kao foto dana, sedmice ili mjeseca.

Izložba koju čini 21 fotografija u Novom Gradu je postavlјena 9. novembra i ostaje otvorena do 29. novembra.

Selma Mujić/Agroklub

Obilna kiša pravi velike probleme prijedorskim naseljima (foto i video)

0

Obilne padavine tokom prošle noći i danas prouzrokovale su velike probleme. Iz AMS posebnu pažnju skreću na magistralni put Banjaluka – Prijedor, kod skretanja prema Kozarcu i Kamičanima, gdje je voda prekrila magistralni put, kao i na dionici od Prijedora prema Sanskom mostu u mjestu Čarakovo. Kiša je stvorila probleme i na putu Prijedor – Novi Grad.

Miroslav Krneta, šef gradskog Odsjeka civilne zaštite

Šef gradskog Odsjeka civilne zaštite Miroslav Krneta novinarima je potvrdio da je vodostaj rijeke Sane u Prijedoru trenutno 261 centimetar, a Gomjenice 311.
” Uzvodno, vodostaj rijeke Sane je u porastu dok u Ključu opada”, izjavio je Krneta.
On je dodao da u Prijedoru tretnutno problem predstavljaju površinske vode.
” Površinska kanalizaciona mreža ne može primiti povećan dotok vode budući da kiša od sinoć neprekidno pada i do sada je palo 30 litara kiše po kvadratnom metru”, rekao je Krneta.

On je dodao da su na terenu svi subjekti koji učestvuju u odbrani građana i njihove imovine od porasta vode i eventualnih izlijevanja vode iz vodotokova.
“Teritorijalna vatrogasno-spasilačka jedinica Prijedor angažovala je pumpe na terenu i voda se ispumpava iz podrumskih prostorija više stambenih zgrada, ali i Doma penzionera, u Razvojnoj banci gdje je javljeno da je voda ušla u prostorije”, rekao je Krneta.
On je naglasio da se voda nalazi na ulicama grada i da je ušla u dvorišta, ali nije ušla u stambene objekte.

U prijedorskom naseljimu Svale izlile su se podzemne vode, dok se u naselju Topolik izlila rijeka Miloševica, a voda je ušla u dvorišta kuća.

Teška situacija je i u Donjoj Puharskoj. U dvorištu Age Ramića voda je stigla skoro pred vrata.

Ago Ramić, Donja Puharska

– Poplavljena mi je šupa u kojoj mi je pet tona pšenice i četiri tone zobi i pune kuruzane su mi pod vodom. Voda mi je ušla i u garažu a ako kiša nastavi padati ući će mi i u kuću. Ovo nije prvi put jer mi od 2014. godine strijepimo nakon svake obilnije kiše – priča za naš portal Ago Ramić i moli nadležne da ga obiđu i da vide koliku štetu su mu napravile bujične vode jer je on poljoprivrednik i živi od poljoprivrede.

Na području grada Prijedora, saobraćaj se na brojnim ulicama odvija veoma otežano.

OBILJEŽEN DAN RUDARSKOG FAKULTETA

0

Povodom 12. maja, Dana Rudarskog fakulteta i 25 godina rada ove visokoškolske ustanove, danas je organizovana svečana dodjela diploma svršenim studentima prvog i drugog ciklusa studija. Među sedam studenata koji su dobili diplome bili su Dejana Aničić i Stefan Usorac. Kako kažu, mnogo truda i rada uloženo je tokom studiranja, ali zvanje koje su stekli na ovom fakultetu, biće im od velikog značaja u narednom periodu.

Gostujući profesor na Rudarskom fakultetu, Aleksandar Ganić iz Beograda, istakao je da su prijedorski studenti jedni od boljih, a to pokazuju i u praksi.

”Studenti ovdje su i kao studenti u Beogradu. U principu se ne razlikuju. To su divna djeca i dobri ljudi. Povratna informacija jeste da su oni koji su se zaposlili u struci vrlo uspješni inženjeri, što znači da se ovdje školuju kvalitetni kadrovi koji će sutra nositi rudarstvo i geologiju i u BiH i u RS”, dodao je Ganić.

Za četvrt vijeka, Rudarski fakultet upisalo je oko 450 studenata, a njih 165 je diplomiralo. Rudarstvo i geologija su struke budućnosti, smatra dekan ove ustanove.

“Globalna kretanja posljednjih mjeseci praktično ukazuju na to da mineralna sredstva i sirovine mogu samo dobiti na značaju i da će taj rastući trend biti uočljiv za minimum narednih tri do pet godina”, istakao je dekan Vladimir Malbašić.

Rudarski fakultet u Prijedoru osnovan je 1997. godine kao Odsjek Tehnološkog fakulteta, a od 2009. godine je posebna organizaciona jedinica Univerziteta u Banjoj Luci.

izvor: Kozarski