Kozara bogatija za još jednu uređenu planinarsku stazu (video)

0

Planina Kozara bogatija je za još jednu uređenu planinarsku stazu. Izgradili su je vodiči Planinarskog saveza Republike Srpske uz finansijsku pomoć Ministarstva trgovine i turizma.

Sedma uređena i obilježena planinarska staza na Kozari duga je šest kilometara. Proteže se od sela Gornja Lamovita, ide do Eko-centra Kanjon, a završava kod Planinarskog doma Previja.

Ljubiša Aramanda, predsjednik Planinarskog saveza Republike Srpske

– Staza je ukupne dužine, odnosno trajanja dva i po sata, šest kilometara je ukupna dužina staze. Vrlo je rekreatovna,  pogodna za sve ljude, ljubitelje prirode. Ovo su većinom radili vodiči u sastavu našeg saveza, atraktivna, tri mosta su urađena preko jedne rijeke – rekao je Ljubiša Aramanda predsjednik Planinarskog saveza Republike Srpske.

Predsjednik Planinarsko-skijaškog društvo Previja iz Lamovite Duško Blažić dodao je da je teren raznolik.

– Ima mnogo vode, mnogo šume, još uvijek očuvane šume, tako da je stvarno uživanje. Ne znate da li je ljepše ići prema gore ili prema dolje – rekao je Blažić.

U vrijeme pandemije virusa korona, jedna od rijetkih svijetlih tačaka je povratak prirodi, poručuju u Planinarskom savezu.

Duško Blažić, predsjednik Planinarsko-skijaškog društvo Previja iz Lamovite

 – Staze se, kažu, najbolje održavaju, ako se što češće i stalno obilaze. Mislim da ćemo steći naviku da obilazimo ovu, ali ostale staze na Kozari, kojih ima već sada preko 300 kilometara i misli da ne trebamo daleko da idemo od ove naše Kozare, jer na njoj imamo sve i mnogo više nego što recimo imaju na drugim planinama – smatra Blažić.

Aramanda naglašava da je prevashodno zdravo da se dođe na Kozaru, da se prođe, da se vidi ne samo druženje ljudi, nego i ljekovito bilje, gljive.

– Sve što nađemo, znali u prirodi, sve je to zdravo i kvalitetno za naše zdravlje – dodao je on.

Uređenje staze trajalo je mjesec i po dana, a finansiralo ga je Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, grantom od četiri hiljade KM.

– Vidimo i sredstva koja su data uložena su na odličan način. Prije svega planine i prirodne ljepote su nešto što i Ministarstvo i Vlada Republike Srpske podržava, čiji razvoj podržavamo i zaista smatramo da je to nešto što je vrijedno ulaganja. To su naši potencijali, ljepote Srpske, nešto što moramo iskoristiti u narednom periodu – naglasila je Suzana Gašić ministarka trgovine i turizma Republike Srpske.

Planinaranje je sport kojim mogu da se bave svi uzrasti. Potrebna je relativno dobra kondicija i zdravstveno stanje, a dobrobiti su višestruke. U Planinarskom savezu Srpske poručuju da dolazak proljeća i ljepših vremenskih uslova omogućava dugotrajniji boravak u prirodi, koji oporavlja i tijelo i duh.

izvor: RTRS

Stigli turistički vaučeri i za 2021.godinu

0

U Republici Srpskoj je od 15. juna prošle godine do danas izdato 30.000 turističkih vaučera za subvencionisanje smještaja u ugostiteljskim objektima na području Srpske, a građani Srpske su u prethodnom zimskom periodu turističke vaučere u najvećem broju koristili za odmor i boravak na olimpijskoj planini Jahorini i u banjskim centrima u Srpskoj.
Građani Republike Srpske turističke vaučere mogu koristiti do 30. juna ove godine, a oni koji su turistički vaučer iskoristili u prošloj godini mogu ostvariti pravo na korištenje vaučera i u 2021. godini.
Turističke vaučere moguće je koristiti u 95 ugostiteljskih objekata za smještaj širom Srpske, kao i u 28 turističkih agencija posredstvom kojih je moguće odabrati turistički paket aranžman za boravak na destinacijama u Republici Srpskoj, a evidencija ugostiteljskih objekata i turističkih agencija dostupna je na veb stranici ministarstva u sekciji “Turistički vaučeri”.
Pravo na dodjelu turističkog vaučera u vrijednosti od 100 KM ostvaruju svi punoljetni građani Republike Srpske, a jedan korisnik može iskoristiti turistički vaučer za plaćanje troškova usluge smještaja u minimalnom trajanju od dva noćenja zaredom, dok dva korisnika mogu iskoristiti turističke vaučere za plaćanje troškova usluge smještaja u minimalnom trajanju od tri noćenja zaredom. Vaučer se može koristiti samo radi plaćanja usluga smještaja koja uključuje noćenje sa doručkom kod ugostitelja koji pruža usluge u ugostiteljskom objektu za smještaj, a koji je van mjesta prebivališta korisnika vaučera.

izvor: Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske

NEZAOBILAZAN DIO PRAVE TURISTIČKE PONUDE, APARTMANI “MILLAN”

0

Apartman “MILLAN”, u vlasništvu Milana Stojića, koji se nalazi u neposredenoj blizini centra Prijedora, u izrazito mirnom naselju. Smatraju da je mir naselja nešto što krasi njihov apartman, a tu je i toplina doma koja se u ovom prostoru može osjetiti na najbolji mogući način.  

Sve što Vam je neophodno nalazi se u blizini ovog apartmana, poručuju iz Apartmana “Millan”. Onim koje se odluče na boravak ovdje informacije ali i potrebnu pomoć, poput preporuke gdje otići, šta vidjeti, gdje naručiti najbolju hranu, ili u krajnjem dobiti pomoć mogu se obratiti vlasniku apartmana i domaćinu Milanu Stojiću koji stanuje preko puta apartmana.

Milan je mirna, komunikativna, prijatna i porodična osoba. On  je, što je za goste apartmana izuzetno bitna informacija, i vrlo odgovorna osoba, tako da mu se možete obratiti u bilo koje doba dana ili noći ukoliko Vam nešto zatreba.

U blizini aprtmana je i mnogo zanimljivih sadržaja. Tu su teniski tereni, preko puta je rijeka Sana u čijoj su blizini sportski tereni, za tenis, odbojku na pijesku. Tu je i šetalište, restoran, kafići i slični ugostiteljski sadržaji. Takođe u blizini apartmana nalaze se marketi, apoteke, pekare, roštiljnice. Ukoliko želite turističke sadržaje, obiđite Spomen kuću “Dr Mladena Stojanovića”, a obavezno i gradsko šetalište, pješačku zonu i centar grada sa  buticima, zlatarama, prodavnicama, marketima, kozmetičkim salonima, drogerijama.

Na 25 kilometara od Prijedora je pravi turistički biser, Nacionalni park “Kozara”, čuvena vazdušna banja s nedirnutom i prekrasnom prirodom. Na ovom mjestu možete istraživati preko 900 biljnih vrsta, koje rastu uz lijepo uređene i obilježene šumske staze, tu je i park “Avantura sa adrenalinskim sadržajima na visini do devet metara.  

U zimskom periodu ljubiteljima skijanja na raspolganju stoje tri ski staze, oprema za iznajmljivanje, ski sanke, ugodni restorani, motel “Bijele vode” sa čuvenom potkozarskom kuhinjom. Ljubitelji istorije mogu pogledati i spomen muzej koji se nalazi u memorijalnoj zoni spomenika na Kozari. Apartmani “Millan“ na raspolganju imaju pavaću sobu, kuhinju s mikrovalnom pećnicom i hladnjakom, TV ravnog ekrana, prostor za sjedenje i kupaonicu s tušem, balkon, terasu, popločano dvorište, besplatan WiFi i besplatan parking. 

Apartman “MILLAN” pruža dobrodošlicu Booking.com gostima od 21. kol. 2019. Prosječna ocjena domaćina 9,8

Kome je hladna Sanica može se okupati na bazenu “Oaze mira” (foto i video)

0

Na nekoliko kilometra od Sanice, nakon vožnje po uskom makadamu i kratkog pješačenja stižete do drvenog mosta na čijoj sredini  klupa za odmor izgleda nestvarno.

Potom presiječete travnatu dolinu i onda uskom šumskom i uređenom stazom, uz kanjon rječice Sanice, nekoliko stotina metara dalje, stižete ravno do njenog izvora. Prebogata je bistrom vodom, koja se na samom izvorištu, u podnožju Grmeča, može piti. Ima i ribe, pastrmke lipljena pa i riječne grabljivice štuke.

I Sanica, kao i ostale manje rijeke, koje je ranije obilazila naša turistička patrola, poput Krušnice, pa i Bastašice, ovdje u samom izvoru, nad kojim se nadvijaju visoke stijene, pravi kaskade i omanje sedrene barijere preko kojih se u slapovima prelijeva ogromna količina vode čija temperatura ni za vrelih dana nije viša od deset stepeni. Hladna jeste, ali mami na kupanje. Bar one najodvažnije, poput Vehida Fetića iz Zenice koji je s djevojkom stigao kod prijatelja u gradić Sanicu. I u njihovoj pratnji spustio se do izvorišta gdje smo se i upoznali. Pravnik po struci koji posljednje dvije godine živi u Kini i tamo na Fakultetu predaje engleski jezik, nije odolio.

Pred našim očima, nakon kraćih priprema i privikavanja na hladnu vodu, a to ćete vidjeti i u video snimku, uskočio je u rječicu, otplivao nekoliko metara nizvodno i izašao van. Ugođaj savršen i moramo priznati da bi rado osim gledanja bili na njegovom mjestu, ali uvijek postoji to ali koje se u našem slučaju pravda baš hladnom vodom.

Zanimljivo je da su uz stazu postavljene i drvene klupe za odmor, dvije su i kod izvora, a uz put su i korpe za smeće. To što su rječica i staza potpuno uredne i čiste znači i da posjetioci, a sreli smo ih podosta, poštuju i čuvaju ovu ljepotu. I mjestašce Sanica je posebna priča.  Po novim i lijepo uređenim kućama vidljivo je da su ljudi imućni ali i vrijedni. Iznad samog mjesta, nedaleko od jezera koje je prije sedam godina bukvalo „propalo“ u zemlju i za sobom povuklo jednu vikendicu na obali i nekoliko stabala visokih preko 20-tak metara, a onda se iznenada s prvim kišama misteriozno zavratilo, je i čudesno lijep eko centar „Oaza mira“ vlasnika Jadranka Zolaka.

Centar ima bukvalno sve za kvaitetan odmor. Nedaleko od ulaza su dva bazena, za odrasle i djecu, potom restoran, iza kojeg se u omanjem slapu slijeva rječica Trebunj koja se potom grana i pravi adu na kojoj je još jedan restoran s etno kuhinjom.

Trebunj je hladan, ali idealan za jato od 30-tak  pataka koje su prije slapa ovdje napravile svoje utočište za odmor i plivanje. Jadranko Zolak, vlasnik ovog “raja”, priča da Centar radi već 13 godina.

– Cijela moja porodica bavila se ugostiteljstvom, otac, djed, ja, a tradiciju nastavlja moja kćerka. Izgradnjom centra htio sam nastaviti ovu porodičnu tradiciju ugostiteljstva u Sanici koja je početkom 80-tih godina proglašena za prvo turističko mjesto u bivšoj Jugoslaviji. Pred rat se ovdje zagovarala ideja o ruralnom, seoskom turizmu. Tragom tog želio sam nastaviti tu priču – kaže nam Jadranko koji je Centar etapno gradio.

Danas „Oaza mira“ ima 32 kreveta, u jednokrevetnim i dvokreventnim sobama a boravak na ovom mjestu uz besplatan parking, sjajnu uslugu, kupanje u bazenu koji ima ležaljke, suncobrane, tuševe s hladnom i toplom vodom, košta 18 eura s doručkom. Po osobi.

– Gotovo cijela Sanica je dijaspora koja ljeti boravi ovdje. Ovdje je i jako dobar revir za ribolov. Ovdje smo imali i evropsko i svjetsko prvenstvo u „fly fishing-u“ tako da nam dosta stranaca dolazi u ribolov. Imali smo goste od Amerike do Australije – kaže Zolak koji je nedavno počeo još jednu turističku priču.

Ova je prema izvoru Sanice gdje gradi restoran. Kaže da je prva faza radova gotova,  a da bi bašta restorana kad sve bude završeno trebala biti duga 50 metara i okrenuta prema rječici Sanici. Inače i na bazenu i na samom ulazu u eko centar primjenjuju se sve naložene higijensko-epidemiološke mjere. Korona je nažalost i na ovom mjestu gdje kupanje podno brežuljaka i guste šume liči na san, ostavila traga.

Neka od ranije dogovorenih takmičenja u fly fishing-u su odgođena, pa sami tim i dolazak 62 strastvena ribolovca iz cijelog svijeta. No zato ovdje ima domaćih posjetilaca. Eko centar su otkrili Prijedorčani i Banjalučani. Njih je i najviše, a tople preporuke da dođete dala je i Banjalučanka Nada Ljubojević.

– Prvi put sam u Sanici, ljudi s  predivni, gostoljubivi… Već dogovaram naredni  vikend, jer ko jednom ovdje dođe 100 odsto se ponovo vraća – kaže Nada koja radi kao medicinska sestra u UKC RS u Banjaluci.

Tople preporuke da dođete u „Oazu mira“ imate i od naše turističke patrole koja je nekoliko sati uživala na tamošnjem bazenu. Po povratku u Prijedor svratite obavezno na neki od štandova gdje se uz regionalni put Prijedor – Sanski Most prodaje domaća lubenica, dinja, vrganji, lisičarke.. Mi smo bili na štandu kod Muniba, a ljubazna vlasnica poklonila nam je i lubenice koje se ovdje po komadu prodaju za samo jednu marku… Uživajte.

Preporuka za naredni vikend: Doživite Bosansku Krupu i Krušnicu čiju vodu možete piti

0

Ako Vam neko spontano predloži da bi vikend trebalo iskoristi da skoknete do Bosanske Krupe, njenih ada, da tamo vidite Unu u punoj ljepoti, a potom da obiđete i izvor čuvene Krušnice koji je na oko šest kilometara od gradića nemojte puno razmišljati. Učinite to, jer to je i preporuka turističke patrole Info Prijedora.

Šta u Bosanskoj Krupi vrijedi vidjeti?

Naravno Stari Grad, do kojeg se penje solidno uređenom kamenom stazom i s dobrom kondicijom.

Pogled odozgo je prelijep i vrijedi truda, mada bi unutrašnjost trebalo bar pokositi. No, klupa za odmor ne manjka. Ima ih nekoliko i na našu žalost samo jedna koja je bila u hladu i uvijek zauzeta. U neposrednoj blizini Starog grada, kad se spustite niz čaršiju u kojoj se pred jednim kafićem opušteno pušila nargila, pa dalje preko sjajno očuvanog drvenog mosta put vas vodi do atrakcije od još šest drvenih mostova preko Une koji u nizu povezuju riječna ostrva.

Izgleda zaista fascinantno. Mjesta za odmor koliko želite, uz samu rijeku čije su obale poput oplate ukroćene drvetom. Tu je i mnogo kafića, ugodnih mjesta za odmor uz samu Unu, dječija i lijepo uređena igrališta, klupe na svaka tri metra i tabla na kojoj je neko šeretski napisao; ovdje korone nema, ima Karlovačko, Tuborg, Preminger, Heineken… i nevjerovatno čista i bistra rijeka koja mami.

Budite oprezni, jer je ova ljepotica prilično hladna i mada su se neki hrabriji kupali idealna je za umiti se i skvasiti noge. Pohvala opštinskim vlastima koji su sačuvali ljepotu rijeke, ostrva i cijeli prostor prilagodili idealnom izletištu na koje valja doći i iz daljine i uživati.

Po volji i cijeli dan, jer sadržaja ne manjka… 

U centru Bosanske Krupe je još jedan turistički biser. Tri bogomolje jedna do druge, redom katolička, pa na suprotnoj strani pravoslavna crkva i onda između nih dvije džamija.

Svaka na tom neobičnom trgu, u krugu od samo stotinjak metara ima svoje mjesto i ni jedna drugoj, odnosno trećoj ne smeta. Lijepo za vidjeti i budi nadu da može i ovako.  

A rijeka Krušnica i njen izvor, pod Grmečom, su opet priča za sebe.

Rijeka je cijelom dužim nevjerovatno bistra, smaragdno zelena u čijem se toku kao u ogledalu oslikava šuma na pristupačnim obalama. Od izvora, rijeka koja je navodno dobila ime po kruhu se može piti i sa svojih desetak stepeni još je hladnija od Une u koju se ulijeva.

U izvorište su svojvremen ulazili i ronioci. Jedna dvorana duga je preko 120 metara, a onda ih je otkriveno još nekoliko, zahvljujući ekipama iz Francuske i Poljske. Tako se došlo da zaključka da je u tom dijelu Grmeč smješten na velikom jezeru. U jednoj od tih dvorana ronioci su izmjerili 127 metara dubine, ali dalje nisu mogli, mada se pretpostavlja da je na tom mjestu dubina i do 300 metara.

U rijeci ima lipljana, pastrmke, moderan je sportki ribolov, a karaketristična je i po čovječijoj ribici koja je u bistroj i čistoj vodi našla utočište. Turisti nam pričaju da je prije rata ovdje bio restoran, no sad ga nema, ali zato ima dosta onih koje mami ova nedirnuta ljepota. Mi smo imali sreće, jer smo nedaleko od izvorišta sreli grupu Prijedorčana, radnika „Konzuma“. Došli su na jednodnevni izlet i zaista su uživali. A neka svoga i u gori vuka jer su i našu ekipu počastili sokom i pivom, najboljom baklavom i medenom tortom.

I da ne zaboravimo Krušnica se može gledati i iz lađe. Plovi rijekom oko 75 minuta i onim koji lađare na ovom mjestu pruža zaista nevjerovatan doživljaj. A po povratku u Prijedor, negdje na potezu prema Novom Gradu obavezno svratite na ćepave. U neki od restorana koji su se ugnijezdili uz samu obalu i iznad rijeke. Hladovina, dobar roštilj i vrlo pristojne cijene. Treba li nam više?