2.2 C
Prijedor
Subota, 17 Aprila, 2021

Od starog novinskog papira pravi kuće, satove, cipele…

0

Nisvet Semanić (65) iz Nove Orlovače bavi se neobičnim hobijem u kojem od papira, ljepila i boje pravi raznorazne ukrasne predmete do replika starih kuća. Hobi nije skup, jer kao materijal koristi papir, stari novinski, ali traži dosta strpljenja i preciznosti kako bi ono što radi bilo što vjernije originalu. Hobijem krati vrijeme u dugim zimskim noćima, a posebno mu je drag “Lovac”, jedna od najstarijih prijedorskih građevina koja se i danas nalazi u Starom Gradu. Za izradu ove makete Nisvetu je trebalo 15 dana.

–Unutra je i sijalica pa moj “Lovac” noću svijetli. Ovo je bila prilično zahtijevna maketa, za ostalo što radim obično mi treba manje vremena, dva do tri dana najviše – objašnjava Semanić.

Dugogodišnji vozač po zanimanju ne zna odakle mu tolika ljubav prema papiru, koji mota u rolice od kojih nastaju okviri za satove, tanjiri, košare za voće, pa čak i cipele…

– Ovom hobiju sam se posvetio slučajno, tako što sam htio da iskoristim novine koje moji ukućani pročitaju i nakon tog bace. Ideja ne manjka, nižu se jedna za drugom. Sve može biti lijep poklon i još ljepši ukras – kaže Nisvet i dodaje da su njemu lično najljepši  i oni najšareniji  predmeti koje je napravio.

Po profesiji je vozač, pa je navikao na preciznost i strpljenje što je preduslov za bavljenje jednim ovakvim hobijem.

– Spojio sam ugodno i korisno, ostvario želju da napravim nešto neobično i za sve to iskoristio materijal koji bi inače bacio. U mojim predmetima stari novinski papir živi svoj drugi “radni vijek”- kaže  Semanić.

U posljednje vrijeme zauzet je gradnjom mlina, istog onog koji se nalazi na rijeci Sani u naselju Čarakovo. Mlin nije od novinskog papira, već od grančica koje ovaj majstor reže, boji, lijepi i slaže jednu do druge. Replika mlina biće ubrzo gotova, a Nisvet otkriva da će je pokloniti jednom svom prijatelju.

U Miskoj Glavi pojavili se dabrovi (VIDEO)

0

Miska Glava odnedavno je postala stanište dabrova kojih na ovom prostoru nikad nije bilo. Na imanju Mladena Matijaša dabrovi su od malog potočića napravili jezero i u njemu svoja gnijezda.
Matijaš kaže da su se dabrovi na njegovo imanje doselili prije tri godine. Prvo su napravili branu kako bi potočić pretvorili u malo jezerce, a onda u njemu počeli da grade svoja gnijezda.

Ove male drvosječe Mladen nije imao priliku vidjeti, jer se vješto skrivaju. Iako mu nanose štetu, jer sijeku okolno rastinje, kaže da ih ne želi dirati.
– Štetu koju su mi dabrovi nanijeli nisam procjenjivao. Posječeno je možda desetak kubnih metara drveta – kaže Mladen.

Pokušaće potražiti odštetu, a i ako je ne dobije dabrove neće dirati. Priča nam da sve više ljudi koji saznaju za ovo dolaze da gledaju šta to i kako dabrovi rade na njegovim imanju. ” Ko zna možda nam dabrovi pomognu da razvijemo turizam “, kaže Mladen u šali.

izvor: Kozarski

NASA upozorila na asteroid veličine stadiona koji ide prema Zemlji

0

Američka svemirska agencija NASA upozorila je na “kišu” asteroida koja ide prema Zemlji, a njihov prečnik se kreće od 10 do 213 metara.

NASA konstantno prati situaciju u svemiru i otkriva asteroide koji su potencijalna prijetnja za Zemlju, a ova sedmica nije izuzetak jer se očekuje prolazak najmanje pet svemirskih stijena pored naše planete.

Pored Zemlje su u nedjelju prošla dva asteroida 2021 DD1 i 2021 DK1 prečnika 10 i 61 metar na udaljenosti od 1,6 i 6 miliona kilometara.

No, to je samo zagrijavanje jer se danas očekuje i prolazak asteroida 2020 XU6 veličine stadiona, odnosno prečnika 213 metara. Asteroid je dvostruko veći od londonskog Big Bena. Asteroid se kreće brzinom od 8,4 km po sekundi, odnosno 30.240 km/h. To znači da će mu biti potrebno nešto više od sat da napravi krug oko Zemlje. Asteroid će biti na udaljenosti od oko 4 miliona kilometara.

Nakon njega se očekuje asteroid 2020 BV9 prečnika 23 metra na udaljenosti od 5,6 miliona kilometara, a potom i asteroid 2020 CC5 promjera 40 metara na udaljenosti od 6,9 miliona kilometara.

(Klix, Mondo)

U martu ogroman asteroid prolazi blizu Zemlje

0

Asteroid nazvan 2001 FO32, otkriven je 2001. godine, pa, iako će proći na pet puta većoj razdaljini nego što se Mjesec nalazi od naše planete, i dalje se klasifikuje kao rizičan objekat, prenio je Dejli mejl.

Ovo nebesko tijelo obiđe oko Sunca za 2,22 godine, brzinom od 124.000 kilometara na čas što je 100 puta brže od zvuka.

Iako je NASA 2001. FO32 proglasila “potencijalno opasnim” asteroidom, ovaj put se neće sudariti sa Zemljom (ili u narednih pet prolaza, što će se dogoditi svake tri do pet decenija). Tokom ovog leta, biće udaljeno oko dva miliona kilometara od naše planete, ili otprilike pet puta do Mjeseca. Za usporedbu, najbliži asteroid koji je ikada prošao kraj Zemlje – ili barem najbliži koji smo vidjeli – učinio je to na nadmorskoj visini od samo 3.000 kilometara, u avgustu 2020.

Potencijalno opasnim asteroidom se smatra svaki objekat koji je na manje od 7,2 miliona kilometara od Zemlje, jer postoji mogućnost da u nekom trenutku skrene sa putanje i krene ka našoj planeti.

izvor: daily mail

Sa stabla limuna dr Elenkov ubrao plod težak 400 grama

U mini botaničkom vrtu, u kući poznatog prijedorskog ljekara, Tomislava Elenkova, na desetine raznoraznih biljaka, počev od limuna, mandarina, pa do nekoliko palmi od kojih je najviša i najstarija visoka preko tri metra. Ljekar koji se biljakama uz puno ljubavi bavi bezmalo cijeli svoj život, kaže da limun nije uopšte zahtijevna biljka.

– Vrlo lako se održava, samo mu treba određeni prostor sa dovoljno svjetlosti. Najviše mu godi temperatura od 4 do 10 stepeni celzijusa. Ljudi griješe, pa zagrijavaju prostor u kojem je limun, stavljaju ih blizu radijatora, pa onda mu opada lišće, a kad list otpadne tri godine nema cvijeta. U podlozi ne smije biti ni mnogo vode. Dakle morate biti blizu njih, nadgledati ih, a u ljetnom periodu, kada su vani, u običnim saksijama,  treba dobro pratiti količinu vode, pogotovo za kišnog perioda, i višak pokupiti spužvicama. Limun treba vodu, ali je ne voli previše. U roku od dva dana od viška vode u podlošci korijen može da počne da gnjije – savjetuje ovaj ljekar ljubitelje biljaka.  

Biljkama se bavi i uzgaja ih punih 40 godina. Ipak do sada, mada je sa svojih stabala ubrao na kilograme sočnih limunova nije imao „kapitalca“ koji je bio težak oko 400 grama.

– Iznenadio sam se kad sam ga izvagao. Mislio sam da je težak 150, najviše 160 grama, a ono 400 grama. Nisam mogao doći sebi kolika je to količina soka bila – kaže za Info Prijedor dr Elenkov i dodaje da njegov limun, a tako je bilo i ranijih godina, cvjeta u martu, a plodovima se kiti u februaru naredne godine.

Osim limuna u botaničkom vrtu ovog prijedorskog ljekara bilo je i mandarina i stabla ove voćke na kojoj je bilo više plodova nego listova.

– Prerodila je, a sada miruje, odsjekao sam joj vrh, da se ne zasuši. A izgledala je nevjerovatno, list se uopšte nije vidio od plodova – kaže dr Elenkov koji je ponosan i na svoje palme kojim prkosi vremenu i kontinenatalnim uslovima u kojim živimo.

– Često sam i kao psihijatar o tom razmišljao. I moram priznati nerijetko s pitanjem, kako to u Hercegovini ili primorju imaju smokvu, limun, palmu, a mi to nemamo. Prije 45 godina, vjerovatno sam prvi u Prijedoru, moguće i zbog tog nekog prkosa, zasadio smokve. Vidim sad ih svi imaju i ta stabla rađaju. Adaptirale su se na ovu klimu, ali su u prvih pet, šest godina u vrijeme zime bile izmrzle. Odsiječem je i pojavi se mladica, pa opet isto, no bio sam uporan. Sad ih imam dvije vrste. Tako i s palmom. Ova najviša stara je preko 14 godina i nikla je iz koštica urme koje sam ovdje posadio – priča dr Elenkov.

Njegova palma još uvijek nije rodila. No, i to će se vjerovatno desiti, moguće već za godinu ili dvije, pošto očito ne postoji biljka koju ovaj ljekar, samo ukoliko je to poželio, nije uzgojio.

infoprijedor.ba

Prijedor
overcast clouds
2.2 ° C
2.2 °
2.2 °
40 %
0.4kmh
99 %
sub
9 °
ned
5 °
pon
6 °
uto
14 °
sri
17 °