34.8 C
Prijedor
Nedjelja, 25 Jula, 2021

„VUK„ SKLOPLJEN OD FIĆE I DIJELOVA ČAK SEDAM AUTA (foto)

Ratko Vukmirica (64) iz Prijedora vozački je položio prije tačno 46 godina. Tada je, kako priča provozao i svoje prvo auto, slatku malu i u to vrijeme popularnu „peglicu“.

– Potpuno novu. kad sam pošao u vojku prodao sam je, a po povratku sa služenja vojnog roka kupio sam sebi “ladu”. Tad su je zvali „žiguli“. Bila je 71. godište i ja sam je baš momački vozao – prisjeća se Ratko svojih prvih ljubimaca, četverotočkaša. 

U to vrijeme imao je samo jedno auto, a danas u svojoj 64-oj ima tri. Donedavno je imao i pet, ali odlučio je da ova tri ostavi. Kaže, zavolio sam ih.

Riječ je o pravim oldtajmerima, “opel rekordu” olimpija iz 58. godine, BMW Isetta 60-to godište i jednom auto koje je njegov ručni rad.

– Od “fiće” sam napravio auto koje sam želio. Slično je staroj “Olimpiji”, pa i starom “Mercedesu”, uglavnom retro u potpunosti – kaže Ratko. U “fiću” je ugradio dijelove sedam-osam vrsta automobila.

– Po auto otpadima sam tragao za dijelovima. Pitaju me, šta tražim, a ne mogu im objasniti. Znam samo da tek kad ugledam to nešto što sam zamislio, da je to, to. Uglavnom „špijao“ sam, tražio i nalazio ono što mi treba. Kako bi se sve ukomponovalo u tu moju viziju kako bi volio da taj moj automobil izgleda. Imao sam i crtež tog mog zamišljenog auta. Sjedio sam u kafiću i nacrtao ga. I tako sam ga i napravio, u originalu – objašnjava Ratko nastanak svog „ljubimca“.

Original je dobio i originalno ime „Vuk“. Ratko kaže da je trebalo vremena, da Vuk „prohoda“, pa je cijela priča potrajala skoro dvije godine.

– Toliko sam hodao po otpadima i tražio te moje u glavi zamišljene dijelove. I sklapao ih. Nekad sam malo i pauzirao, po dva dana, a onda treći, opet u potragu za dijelovima. Sastavljao sam ih u garaži kod kuće – priča Ratko.

Dodaje da je manje problema imao da napravi oldtajmera, nego da ga registruje. Danas jednostavno nema nikakve zakonske klauzule o samogradnjama, nekim preradama. Imao je sreću da ga prije novih zakonskih rješenja registruje i to kao modifikvanu  školjku.  

– Malo sam razmicao točkove, malo pomicao štelove, da to mogu zaklopiti, da sve ima neki sklad. U tom je bio sav fazon. Kad sam ga prvi put provozao po gradu bilo je kao da je cirkus došao u Prijedor.  Svi bi da ga bolje vide, pitaju me „ljudino šta je to?“ a ja odgovoram  to je „RR“. Pitaju opet da li je “Rols Rojs”. Kažem nije, već ručni rad. To je sedam automobila u jednom. Odvezao sam se s tim mojim oldtajamerom i u Banjaluku – s osmijehom priča Ratko.

Imao je i ponuda da ga proda.

– Jedan je želio da ga kupi kćerki, koja nije željela ni jedno drugo auto, osim ovog. Mislili su da ga mogu uzeti za 300 maraka, a kažem im da treba najmanje 2.000 maraka kapare, pa tek onda da razgovaramo o cijeni. Ako ništa drugo, pod njim sam ležao dvije godine. Navalio i neki djed da mu prodam jedan od svojih oldatjmera, nudi mi kao 800 maraka, a ja ga pošaljem da dobro pogleda po pijaci, pa da za te pare sebi nešto nađe. Nešto što mu priliči – kaže Ratko.

Njegovi oldatajmeri imaju svoju cijenu.

– Oni koji vole stara i ovakva auta mogu da dođu. Lako ćemo se dogovoriti i popraviti što treba. Najviše volim kad te automobile sam sredim, a oni koji se razumiju u oldatajmere, pogotovo ljudi sa Zapada, znaju koliko vrijede – kaže Ratko.

U Zagrebu ga je dok je vozio jednu bubu, napravljenu po „starinski“ zaustavio policajac koji ga je pitao o kakvom je automobilu riječ.

– Objasnio sam mu da zaista vozim „bubu“ koja je izgledala kao Fap 13 s onom svojom „njuškom“, a on je nakon zagledanja samo konstatovao“ „svaka ti čast“. Tako i s ovim mojim fićom, na njemu ima svakakvih dijelova. Od „bube“ su blatobrani, prednja „njuška“ je od Fapa 13, zadnja od dajca, kamiona, točkovi od citroena i svaki je po sedam centimetara izbačen vani, prednja osovina je pomaknuta i dodano još prednjeg dijela od drugog fiće, volan sam produžio s nekim kardanima, stavljao i neke dijelove od juge, ravnao krov, grijanje od renoa 4, ima i dijelova od citroena… I sve odlično ide, nema greške. Osnova je najobičniji fićo, a s vana to niko ne bi pogodio – kaže Ratko.

Svojevremeno je pravio i fiću kabrioleta. Priča da je njegov drugar u tom autu držao kokoši.

– Pitao sam ga za tog fiću da mi ga proda, a on kaže da će mi ga dati za turu šljunka. To sam ispričao jednom novinaru koji je stavio naslov „Od kokošinjca do fiće kabrioleta.“- kaže Ratko koji auta dopravlja, mada je po struci građevinac, već 40–tak godina.       

DA LI POSTOJI ZLO?

0

Jednog dana profesor na fakultetu je odlučio da sa studentima započne raspravu.

Pitao je: “Da li je Bog stvorio sve što postoji?”
Studenti su u glas rekli da jeste.
“Baš sve?”, pitao je profesor.
“Da, sve.”, bio je odgovor studenata.
“U tom slučaju, stvorio je i zlo, zar ne? Jer, zlo postoji.”, rekao je profesor.
Studenti su zaćutali, nisu imali odgovor na to pitanje.
Profesor je bio oduševljen jer je pokazao da je vjera samo mit.
Odjednom, jedan student je podigao ruku i pitao:
“Mogu li ja nešto Vas da pitam, profesore?”
“Naravno”, odgovorio je profesor.

„Da li postoji hladnoća?”
“Naravno, kolega. Zar nikad niste osjetili hladnoću?”
“Zapravo, profesore, hladnoća ne postoji! Prema onome što smo učili iz fizike, hladnoća je odsustvo toplote. Može se samo posmatrati da li objekat ima i da li predaje energiju i svoju toplotu na druge objekte. Bez toplote, predmeti su inertni, ne reaguju. Znači hladnoća ne postoji. Mi smo stvorili termin HLADNO da bismo objasnili odsustvo toplote.”
“A tama?”, nastavio je student.
“Ona isto postoji.”, rekao je profesor.

“Opet griješite, gospodine. Tama je potpuno odsustvo svetlosti. Možemo proučavati svetlost i osvjetljenje, ali ne i tamu. Nikolsova prizma pokazuje mnoštvo različitih boja na koje se svijetlost razlaže u zavisnosti od talasne dužine.TAMA je termin koji smo mi stvorili da objasnimo potpuno odsustvo svjetlosti.”

I konačno, student je pitao: ”A zlo, profesore, da li postoji zlo?”
Profesor je ćutao.
Student nastavi: ”Bog nije stvorio zlo! Zlo je odsustvo Boga u čovekovom srcu, ono je odsustvo ljubavi, čovječnosti i vjere.

Ljubav i vjera su kao toplota i svetlost. Oni postoje. Njihovo odsustvo dovodi do zla.”
Sada je profesor zaćutao.

Student se zvao Albert Ajnštajn.

Velika eksplozija u svemiru, mogući problemi sa telefonima

0

Velika eksplozija dogodila se u našoj galaksiji, ogroman bljesak protutnjao je Sunčevim sistemom, a naučnici vjeruju da je eksploziju izazvala neobična, vrlo moćna neutronska zvijezda poznata kao magnetar, ali je isto tako moguće da će danas doći do problema u mobilnoj mreži širom planete.

Otkriće ove eksplozije može pomoći u razumijevanju gama-zraka, koji su dio najmoćnijih eksplozija u svemiru, prenio je Independent, pozivajući se na naučni magazin Nejčr Astronomi.

Zemlju povremeno pogađaju slabi i kratki gama-zraci, ali velike eksplozije su rijetke, kao novootkrivena GRB200415A, koja je emitovala više energije nego Sunce.

Tanjug

Pod budnim okom znanstvenika: Prema Zemlji leti asteroid koji bi mogao izazvati udar jačine 150 atomskih bombi iz Hirošime

0

Asteroid 2009 JF1 tako se, prema posljednjim podacima nalazi na udaljenosti većoj od 375 tisuća kilometara od Zemlje, ali joj se približava brzinom od 18 kilometara u sekundi i do nje bi trebao doći u ožujku 2022. godine.

Znanstvenici godinama promatraju asteroide koji prolaze u blizini Zemlje, a posebno prate one kojima bi se naš planet, eventualno, mogao naći na putu. I dok svake godine Zemlju pogode deseci sitnih asteroida i ne izazovu nikakve probleme, veći asteroid mogao bi pokrenuti kataklizmičke događaje.

Jedan takav, nazvan 2009 JF1, otkriven je 2009. godine, a znanstvenici se sad boje da bi u ožujku 2022. mogao biti neugodno blizu Zemlje, a možda ju čak i pogoditi. Kako pojašnjavaju iz NASA-e, točnu putanju asteroida izuzetno je teško predvidjeti jer na nju mogu utjecati brojni faktori. No, unatoč tome, ističu kako su šanse da 2009 JF1 udari Zemlju 1:3800 odnosno 0,026 posto.

Iako se takvi omjeri prosječnom promatraču mogu činiti zanemarivima, znanstvenici ih smatraju ozbiljnom potencijalnom prijetnjom.

Neki asteroidi i kometi prate orbitalne putove koji ih dovode bliže Suncu, a onda i Zemlji, objašnjavaju iz NASA-e te dodaju kako upravo zbog toga asteroid pažljivo prate u svom Jet Propulsion Laboratory pomoću automatiziranog sustava Sentry. Inače, Sentry automatski i kontinuirano skenira najnovije kataloge asteroida ne bi li uočio neki koji bi mogao biti opasan za Zemlju u sljedećih 100 godina.

Asteroid 2009 JF1 tako se, prema posljednjim podacima nalazi na udaljenosti većoj od 375 milijuna kilometara od Zemlje, ali joj se približava brzinom od 18 kilometara u sekundi. Predviđa se da će pored Zemlje proletjeti brzinom od 65.293 kilometra na sat.

Kad su ga uočili 2009. godine, asteroid je imao otprilike 13 metara u promjeru. Iako zvuči malo, u kombinaciji s brzinom kojom se kreće, njegov udarac u Zemlju mogao bi uzrokovati eksploziju jednaku eksploziji 230 kilotona dinamita odnosno poput 150 atomskih bombi koje su eksplodirale iznad Hiroshime.

Znanstvenici ipak ističu kako su šanse da 2009 JF1 udari u Zemlju malene, ali da kamenje koje se obično odlomi od asteroida može ući u atmosferu i napraviti spektakularnu meteorsku predstavu na nebu.

Ako se pak, zbog bilo čega, putanja ovog asteroida promijeni, svemirske agencije diljem svijeta rade na zajedničkom “planu B” kojim bi presrele asteroid i preusmjerile ga dalje od Zemlje. No zasad ga samo pomno prate. Nadamo se da će na tome i ostati.

IzvorThe News Trace

PRVI put u 800 godina, “Božićna zvezda” obasjaće nebo zahvaljujući Jupiteru i Saturnu.

0

Naime, dvije najveće planete Sunčevog sistema, gledano sa Zemlje, približiće se večeras toliko blizu da će izgledati poput “dvostruke planete”, spoja koji će na Zemlji izgledati kao jedna jarka svetlosna tačka, što će prema najavama astronoma, izgledati spektakularno.

Zadnji put ovakva konjukcija zabeležena je 4. marta. 1226. godine. Poređenja radi, to je bilo vrijeme kada je mongolski car Džingis-kan osvajao velike delove Azije, a Evropa je još uvek bila generacijama daleko od renesanse.

Ovakvo približavanje Jupitera i Saturna prilično je rijetko. Slijedeća takva konjukcija, predviđaju astronomi, biće tek 2080. godine. Konjukcija zvezda moguće je i objašnjenje “Božićne” ili “Vitlajemske zvezde”. Naime, prema Evanđelju po Mateju zvijezda je Sveta tri kralja dovela u Vitlajem gde se rodio Isus. Neki naučnici vjeruju da je ta pojava mogla biti rijetka trostruka konjunkcija Jupitera, Saturna i Venere, prenosi portal RTL.
Stručnjaci kažu kako će se ovaj redak događaj moći pratiti na vedrom nebu oko sat vremena nakon zalaska sunca 21. decembra, zimskog solsticija. Tako bliska pojava na nebu neće se ponoviti sve do 15. marta 2080. godine.

(Blic)

Prijedor
scattered clouds
34.8 ° C
34.8 °
34.8 °
18 %
5.8kmh
25 %
ned
37 °
pon
33 °
uto
36 °
sri
39 °
čet
35 °