Prema ‘nevjerovatnoj’ tvrdnji Özgür Gevrekoğlu (32) je sa prijateljem otišao u lov na gorje Kızlan u okrugu Alasam u Samsunu u Turskoj i tamo je ubijen, ali kada su ljudi čuli ko ga je upucao, ostali su šokirani.
Özgür Gevrekoğlu je umro kada je pas šapom dodirnuo okidač njegove napunjene puške. Nesreća se dogodila nakon lova, kada se Gevrekoğlu pakovao da krene kući. Mladić je izgubio život na licu mesta od posledica ispaljenog metka iz lovačke puške, piše cumhuriyet.
Veruje se da je mladić želeo da ubaci oružje u gepek, ali je u tom trenutku pas skočio u vozilo i šapa mu se našla na okidaču. Nakon istrage koju je sproveo javni tužilac, leš je odvezen u mrtvačnicu Državne bolnice Alačam. Posle tamošnjih procedura, telo je poslato u Samsun na obdukciju.
ISTRAGA POČELA Saznaje se da je Gevrekoğlu, koji je izgubio život, prije 10 dana postao otac. Istraga o ovom slučaju je još u toku.
Gotovo nemoguć događaj sugerira da je Gevrekoğlu možda bio žrtva ubistva.
Učesnik ovogodišnjeg maratona u Njujorku, inače jednog od šest najpopularnijih maratona na svijetu, bio je Novljanin Saša Milić.
Milić ističe da je juče trčalo preko 50.000 trkača, a ono što ga je fasciniralo je više od milion navijača, gledalaca, odnosno ljudi koji su pratili ovaj događaj.
„Organizacija je bila fantastična, start je na Staten Islandu (do kojeg je bio organizovan prevoz trajektom, pa onda žutim školskim autobusima do samog starta). Da ne bi bila prevelika gužva, trkači su bili podijeljeni u 5 talasa, tako da je na svakih pola sata startovao jedan talas.
Nakon starta, odmah se prelazi ogromni most koji spaja Staten Island i Brooklyn, dug 4 km. Zatim se trči kroz Brooklyn, pa kroq Queens, pa se prelazi na Manhattan, ide u Bronx, i vraća niz Manhattan do južnog dijela Central Parka, gdje je cilj.“
Posljednjih 4-5 km se trči u parku i takmičari prolaze kroz pet naselja Njujorka.
„Najfascinantnije od svega su posmatrači i navijači kojih je bilo duž cijele staze, koji su navijali, mahali raznim transparentima, puštali muziku, svirali, pjevali. Staza je prilično teška jer se često prelazi preko velikih mostova gdje su, iako blage, uzbrdice i po 1-2 kilometra, a i sama konfiguracija terena je blago neravna. Ipak, najveću poteškoću je predstavljalo vrijeme jer je, iako je novembar, bilo oko 25°C što niko nije očekivao, tako da su mnogi kolabirali negdje na stazi. Medicinska pomoć je bila na svakih par kilometara i imali su pune ruke posla“, kaže Milić.
Pobjednik maratona je kenijski atletičar Evans Čebet.
Čebet je ostvario vrijeme od dva sata, osam minuta i 41 sekundu.
Drugo mjesto pripalo je Šuri Kitati iz Etiopije, dok je treći bio Holanđanin Abdi Nageje (2:10.31).
Sunce, Mjesec i Zemlja danas će se naći na istoj ravni, pa će iz i cijelog svijeta biti moguće da se posmatra djelimično pomračenje Sunca, pa tako i iz Banjaluke.
Mjesec će pokriti jednu trećinu Sunčevog prečnika, a pomračenje će biti najvidljivije oko 12.30.
Maksimum pomračenja prvo će biti najvidljiviji u Banjaluci u 12.25, potom će Novosađani moći da vide “zenit” pomračenja u 12.29, a minut kasnije Beograđani. Iako ovo privlači veliku pažnju, važno je da napomenemo da posmatrači vode računa kako će danas posmatrati Sunce.
Zbog bezbjednosti očiju, pomračenje treba gledati kroz specijalne naočare koje su namijenjene za ovo, kroz zaštitno staklo aparata za zavarivanje koje ima gustinu preko 14 ili kroz staklo koje je sa obje strane dobro nagaravljeno svijećom. Najbezbjednije je posmatrati projekciju Sunčevog lika na bijelom papiru kroz neki optički instrument, ili direktno kroz njega ako posjeduje odgovarajuće filtere.
Astronomija razlikuje tri vrste pomračenja: potpuno, koje je u Srbiji bilo vidljivo 1999. godine, prstenasto i ono koje će se danas dogoditi – djelimično.
Kada se Mjesec nađe između Zemlje i Sunca, dolazi do zaklanjanja jednog dijela zvijezde. U toku godine može se desiti od dva do pet pomračenja Sunca, ali se ona ne vide uvijek sa istog mjesta, prenosi Kurir.
Iako će kod nas pomračenje biti delimično i vidljivo samo 40 odsto pokrivenosti Sunca, u Rusiji će ova pojava biti najvidljivija, jer će Mjesec prekriti 71 odsto Sunčevog diska. Sljedeći je Iran, a stanovnici Teherana biće u prilici da vide 64 odsto pokrivenosti ove zvijezde.
Letjelica Dart koju je NASA lansirala danas sudarila se sinoć direktno sa asteroidom, čime je misija “spasavanja” Zemlje uspješno okončana.
Nesvakidašnji događaj odigrao se na oko 11 miliona kilometara od Zemlje, na nebeskom tijelu poznatom kao Dimorfos, prenosi Bi-Bi-Si.
To je prvi pokušaj čovječanstva da pomjeri još jedno nebesko telo, a cilj je da se vidi da li bi veliki asteroid koji juri ka Zemlji mogao da bude preusmjeren.
Letelica je bila oko 100 puta manja od Dimorfosa, tako da nije uništila asteroid.
Umjesto toga, Dart se nada da je sudar promijenio brzinu i putanju asteroida u svemiru.
Naučnici očekuju da će guranje malo pomeriti Dimorfos i učiniti ga gravitaciono vezanim za Didimos, veći asteroid u sistemu.
– Krećemo u novu eru čovječanstva, eru u kojoj potencijalno imamo sposobnost da se zaštitimo od opasnog udara asteroida. Kakva nevjerovatna stvar. Nikada ranije nismo imali tu sposobnost – rekla je Lori Glejz, direktorka NASA odeljenja za planetarnu nauku ubrzo nakon potvrde da je svemirska letjelica Dart uspješno uticala na Dimorfos u prvoj “misiji planetarne odbrane”.
Zemaljske opservatorije širom svijeta, uključujući i svemirski teleskop Džejms Veb, posmatraće sistem asteroida u narednom periodu kako bi potvrdili da li je DART uspješno promenio kretanje asteroida.
Agencija napominje da kamen nije bio na putu da udari u Zemlju.
Dart je slao slike na Zemlju brzinom od jedne slike u sekundi dok se kretao ka svom cilju, a ono što će se u početku pojavilo kao svjetlosna tačka na slikama, brzo je naraslo i ispunilo cijelo vidno polje, pre nego što se napajanje iznenada prekinulo i pošto je svemirska letjelica uništena.
Tu, međutim, nije kraj priče, jer Dart sa sobom nosi italijanski kockasti sat od 14 kilograma, a njegov posao je da zabiljeleži šta će se događati kada Dart iskopa krater.
Njegove slike snimljene sa bezbedne udaljenosti od 50 kilometara biće emitovane na Zemlju u narednim danima.
Dr Tomas Zurbušen, pomoćnik NASA direktorata za naučne misije, kaže da je “optimista” da će sinoćnja misija biti uspješnam, prenosi Gardijan. Postoje stvari koje znamo da možemo da koristimo i veliki prostor stvari koje su nepoznate.
– U tom velikom prostoru su rješenja za probleme budućnosti – rekao je Zarbušen.
Prema njegovim riječima, postoje nova istraživanja i novo razumijevanje prirode. Mi u NASA želimo da pomjerimo tu granicu da bismo učinili više stvari korisnih za nas, kao što je Dart, ali i da razumijemo prirodu na novi način. Ovo je korak u tom pravcu. Veoma smo optimistični – dodao je on.
– U međuvremenu, mala bijela tačka u centru ekrana na prenosu misije postajala je sve veća dok se Dart približavao Dimorfosu brzinom četiri milje u sekundi. Sada čekamo istoriju – kaže komentator JPL-a Samson Reini.
Filmovi kao što su “Velki udar” (Deep Impact to Armagedon) i “Ne gledaj gore” (Don’t Look Up) natjerali bi nas da vjerujemo da je uništenje najbolji način da se nosimo sa asteroidom koji juri ka Zemlji.
– Naučnici sa Univerziteta Džons Hopkins kažu da je to ono što ne bi trebalo da radimo. Endi Rivkin, iz JPL laboratorije za primjenjenu fiziku, i vođa istraživačkog tima Dart, objasnio je razloge koji stoje iza takve teorije. Ako ga raznesete na milion komada, onda bi se neki od njih i dalje mogli [sudariti] sa Zemljom – objasnio je Rikvin, prenosi Blic.
Posao doktora svakodnevni je izazov. To potvrđuje i nesvakidašnji slučaj, nedavno zabilježen u Bolnici “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru, kada je doktor Dario Dodoš, specijalista opšte hirurgije, iz stomaka pacijentice operativnim putem odstranio tumor težak oko deset kilograma. Dodoš pojašnjava da se radilo o benignom tumoru i da je pacijentkinja nakon ove operacije potpuno izliječena.
“Pacijentkinja se javila u kasnim popodnevnim satima. Bolovi su bili u trbuhu. Trbuh je bio izuzetno napiren. Primili smo ženu na odjel, uradili smo kompletnu dijagnostičku obradu, ultrazvuk, CT i u opštoj anesteziji urađena je operacija. Izvadili smo tumor težak skoro 10 kilograma. Nakon histološkog nalaza utvrđeno je da se radi o benignom tumoru, što je vrlo dobro i što znači da je pacijentkinja potpuno izliječena”, priča Dodoš.
Operacije poput vađenja tumora od 10 kilograma ne bilježe se često. U ovom slučaju operacija je trajala 40 minuta, a prema procjenama stručnjaka potrebno je nekoliko godina kako bi se dostigla tolika težina tumora i osjetile određene tegobe.
“Meni je ovo šesta operacija sa ovakvim tumorom. Moram reći da su ostali bili nešto manji, ali ne mnogo. Najmanji je imao preko pet kilograma. To su promjene koje relativno dugo rastu, po nekim procjenama i nekoliko godina da bi pacijenti osjetili neke tegobe”, dodaje Dodoš.
Ljekari savjetuju što češće preventivne preglede. Naročito kod osoba preko 40 godina. Njima preporučuju jednom godišnje ultrazvuk stomaka, a svakih pet godina kolonoskopiju i gastroskopiju.
