spot_img
Utorak, 29 Jula, 2025
20.8 C
Prijedor

SUTRA JE VIDOVDAN, A OVO SU OBIČAJI

Vidovdan je praznik koji ima veliki značaj u srpskoj istoriji. Smatra se da je 1892. godine Srpska pravoslavna crkva Vidovdan prvi put unela kao praznik u svoje kalendare, a obiležava se u znak sećanja na Kneza Lazara i junake koji su poginuli u Kosovskom boju na Vidovdan 1389. godine. Spomenik na Gazimestanu podignut je 1953. godine.

Naziv je, prema jednoj verziji, potekao od Svetog Vida, mučenika sa Sicilije koji je još kao dječak stekao isceliteljsku moć, a po drugoj i verovatnijoj od boga Svetovida koji se smatra i vrhovnim božanstvom stare srpske vjere. U nekim krajevima Srbije i danas postoje vjerovanja i običaji koji se vezuju za Svetog Vida, ali je ipak u kolektivnoj svijesti ovaj datum urezan kao sećanje na Kosovski boj.

Vidovdan je praznik koji je nastao u čast starog slavenskog boga Svetovida, u kog su naši preci vjerovali prije primanja hrišćanstva. U narodnim predanjima, Svetovid liječi od očnih bolesti i omogućava slijepima da progledaju, pa se Vidovdan smatra i praznikom koji “otvara oči”.

Običaji na Vidovdan

Na Vidovdan se, kaže predanje, može vidjeti i budućnost. Toga dana se mnogo gatalo i proricalo. Kao i u nekim drugim prilikama, činile su to najčešće djevojke nadajući se da će vidjeti budućeg izabranika. U pojedinim krajevima djevojke na ovaj praznik beru crveno cvijeće vid, kao i modru vidu. To ubrano cvijeće pred spavanje stavljaju pod jastuk i govore: “O moj Vide, viđeni, o moj dragi suđeni, ako misliš jesenas (da me prosiš), dođi večeras, u prvi sanak na sastanak.”

Na Vidovdan se, prema knjigama i vjerovanjima ne radi u polju – da kukuruz zametne klipove, ni u vinogradu, da se grožđe ne sasuši i otpadne.

VEZANI ČLANCI
- Advertisment -

Most Popular

Recent Comments