Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra obilježavaju Vozdviženje Časnog krsta – Krstovdan, jedan od najvećih i najznačajnijih hrišćanskih praznika. Dan kada se sjećamo pronalaska krsta na kojem je raspet Isus Hristos, u narodu je obavijen vjerom, običajima i snažnim simbolizmom. Krstovdan je uvijek u znaku posta i crvenim slovom obilježen u kalendaru. Sa njim se vežu mnogobrojna vjerovanja: narod kaže da se od ovog dana zmije povlače na počinak, a postoji i stari običaj da se baš na jesenji Krstovdan sadi voće – jer ono posađeno na ovaj dan najbolje rađa i najljepše se grana. Posebno predanje kaže da se u ovoj noći ispunjavaju želje: tačno u ponoć pogledajte u nebo, izgovorite želju jasno i glasno, a ako je bogougodna – vjeruje se da će se ostvariti. Praznik nas vraća u IV vijek i podsjeća na jednu od najvećih potraga u istoriji hrišćanstva. Sveti car Konstantin Veliki i njegova majka, sveta carica Jelena, nakon preuzimanja vlasti nad cijelim Rimskim carstvom, željeli su da obnove hrišćanske svetinje u Svetoj zemlji. Carica Jelena je u Jerusalimu, uz mnogo truda i molitvi, pronašla mjesto na kojem je bio skriven Krst Gospodnji. Kopači su tada otkrili tri krsta, klinove i tablicu sa natpisom „Isus Nazarećanin, car Judejski“. Ne znajući koji je Hristov, odlučili su da ih prislone na tijelo pokojnika čija je povorka prolazila. Kada je Časni krst dodirnuo mrtvaca – on je ustao iz groba. Taj trenutak označio je pronalazak najveće hrišćanske svetinje, a Krst je zatim uzdignut na Golgoti. Od tada se ovaj dan proslavlja kao Krstovdan – praznik vjere, nade i podsjećanja da je Krst simbol pobjede života nad smrću.
infoprijedor.ba
