Pravoslavni vjernici u petak, 28. novembra, započinju Božićni post, četrdesetodnevni period duhovne i tjelesne pripreme koji traje sve do 7. januara 2026. godine, kada se proslavlja Rođenje Hristovo. Ovaj post, koji je po strogoći blaži od Uskršnjeg, u sebi objedinjuje dva nerazdvojiva aspekta – tjelesni i duhovni. Crkva ističe da uzdržavanje od hrane životinjskog porijekla nema pravu vrijednost ako ga ne prati unutrašnja promjena, smirenje i dobra djela. To je jasno naglašavao i Sveti Jovan Zlatousti, čije riječi vjernicima i danas predstavljaju putokaz:
“Ne govori mi: toliko dana sam postio, nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vina… nego kaži nam, jesi li od gnjevnog čovjeka postao tih, od žestokog – blag. Ako si iznutra pun zlobe, zašto si tijelo mučio?“
DUHOVNI SMISAO I PORIJEKLO POSTA
Božićni post je ustanovljen po uzoru na samog Isusa Hrista, koji je prema predanju proveo 40 dana u pustinji, posteći i moleći se. Zanimljivo je da je ovaj post u početku trajao samo sedam dana, ali je na Svehrišćanskom saboru 1166. godine produžen na današnjih 40. Za vjernike koji zbog zdravstvenih razloga ne mogu da poste u punom obimu, Crkva predviđa mogućnost tzv. „malog posta“, koji traje sedam dana.
KAKO TREBA POSTITI?
Božićni post podrazumijeva uzdržavanje od mesa, mlijeka, jaja i svih namirnica životinjskog porijekla. Riba, ulje i vino dozvoljeni su u određenim danima, u skladu s crkvenim tipikom. Raspored izgleda ovako:
Srijeda i petak – strogi post na vodi
Ponedjeljak, utorak i četvrtak – post na ulju
Subota i nedjelja – post na ulju, uz dozvoljenu ribu
Najstroži je Badnji dan, kada se tradicionalno posti do večere isključivo na vodi, uz pojačanu molitvu i pripremu za najradosniji hrišćanski praznik. Božićni post tako postaje put ka smirenju, unutrašnjem miru i duhovnoj radosti – priprema za dolazak Spasitelja, koja uči vjernike skromnosti, ljubavi i zahvalnosti.
infoprijedor.ba
