Prošlo je 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. U tom vremenskom trajanju ovaj mirovni akt koji je zaustavio građanski rat u BiH prošao je kroz razne faze tumačenja i primjene domaćih, a pogotovo stranih političkih aktera. U Udruženju boraca 43. prijedorske motorizovane brigade naglašavaju da se Republika Srpska, poštujući međunarodno pravo, od momenta potpisivanja opredjelila za poštovanje Dejtnoskog sporazuma. Predsjednik Udruženja Brane Vasilić ne vidi mogućnost za kvalitetnu nadogradnju Dejtonskog sporazuma koja će biti u opštem interesu.
– Druga strana u Bosni i Hercegovini kaže da je Dejtonski mirovni sporazum ludačka košulja koju treba skinuti što je prije moguće. Mi tako ne mislimo. Mi mislimo da Dejtonski mirovni sporazum treba poštovati. Mi se tako i ponašamo. Institucije Republike Srpske svakako su na tragu poštovanja tog sporazuma. Čitavih ovih 30 godina od potpisivanja mi smo svjedoci jednog brutalnog nasrtanja na mirovni sporazum, što od strane dijelova međunarodne zajednice, što od strane unutrašnjih aktera sa političke scene u BiH. Republika Srpska u svakom slučaju će i u narednom periodu težiti da se vratimo izvornom Dejtonskom mirovnom sporazumu, da nam se vrate brutalno otete nadležnosti koje nam taj sporazum garantuje kao državotvornom entitetu – kaže Brane Vasilić, predsjednik Udruženja.
Potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma donijelo je mir u BiH. Nakon skoro četvorogodišnjeg ratnog krvarenja, dejtonskom miru obradovali su se svi narodi u BiH. Ratni komandant 43. prijedorkse motorizovane brigade Draško Vujić prisjetio se kako je to izgledalo na prvoj borbenoj liniji.
– Želim da vam kažem da je on prihvaćen sa velikim oduševljenjem. Naravno, kako s naše strane, identično je bilo i sa protivničke strane. Mi smo znali da se vode pregovori u Dejtomu, znali smo da se priprema neki sporazum koji bi trebao da pomiri te naše jednu i drugu stranu. Međutim, nismo znali ni kada će doći ni kako će izgledati. Kada je objavljen, prihvaćen je sa velikim uduševljenjem. Nažalost, poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma, naša protivnička strana sa svim svojim elementima neke državnosti Bosne i Hercegovine je počela da proganja naše borce. Kroz razne sudove se povlačimo i dokazujemo da smo bili patriote, da smo branili svoj narod i da nismo ništa učinili što nisu i drugi prema nama učinili – kategoričan je Vujić.
Osvrćući se na tri decenije trajanja Dejtonskog sporazuma, sekretar Udruženja Čedo Šipovac kaže da je nesreća ovih prostora što prošlost nikada ne ostavlja iza sebe, dodajući da se danas borba protiv Republike Srpske i srpskog naroda vodi drugim, a ne ratnim sredstvima.
– Svaki mirovni sporazum podrazumijeva usagrašavanje, prihvatanje uslova. Takav je bio i Dejtonski mirovni sporazum. Za narode sa ovih prostora mir znači puno. Kad gledamo vremensku distancu od 30 godina, trebalo bi da kažemo da je to prošlost. Međutim, imajući u vidu i danas i dešavanja prije Dejtona, dešavanja u Drugom svjetskom ratu i tako dalje, prošlost za ovo područje ne važi. Zašto? Zato što i danas prošlost može lako da postane sadašnjost i da bude realnost jedna. Činjenica je da je to samo u drugom obliku, nije u oružanom. I takav način i pristup osvježava sjećanja ljudi na nešto što je bilo prije 30 godina, a u stvari i danas se dešava, samo se dešava administrativnim putem, ekonomskim putem i drugim načinima i pritiscima na narode sa ovog područja. To je pritisak na sve narode na ovim područjima, pogotovo na srpski narod koji je podnio ogromne žrtve – rekao je Šipovac.
Iz Udruženja boraca 43. prijedorske brigade poručuju da podržavaju institucije Republike Srpske u nastojanjima da se sačuva Dejtonski mirovni sporazum i nadležnosti koje su dobijene tim sporazumom. Upućen je i apel srpskim političarima da se ujedine i izbjegnu podjele kada je u pitanju odbrana Republike Srpske i vitalnih nacionalnih interesa.
Zoran Sovilj/Kozarski Vjesnik
