Na Mrakovici se obilježene 83 godine od Bitke na Kozari, simbola stradanja i otpora srpskog naroda u borbi protiv nacista i ustaša u Drugom svjetskom ratu, tokom koje je ubijeno oko 40.000 civila, a 68.000 je odvedeno u logore, među kojima više od 23.000 djece.
Kozara je mjesto koje se branilo i Kozara je postala sinonim uspješne borbe srpskog naroda, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na obilježavanju 83 godine od Bitke na Kozari. Dodik je rekao da Kozara nije samo geografski pojam, već i mjesto identiteta i mjesto stradanja zbog tog identiteta.
– Kozara je mjesto u kojem Srbi nisu htjeli da dopuste da budu svedeni, prekršteni ili raseljeni. Mi smo narod koji nije dozvolio da mu se zatre ime i prezime. Istorija nam nikad nije dala pauzu i kad smo mislili da smo dosegli dugoočekivani mir mi smo ulazili u nove probleme, ne zato što smo ih mi izazivali i zato što smo negdje otišli, nego zato što su ti problemi došli nama – rekao je Dodik.
Državni sekretar Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i soijalna pitanja u Vladi Republike Srbije Nikola Vukelić istakao je da je Republika Srpska garancija opstanka Srba na ovim prostorima.
– Republika Srpska je plod borbe protiv genocida, da nam se ne ponovi genocid kojem smo kao narod srpski bili izloženi u Drugom svjetskom ratu – rekao je Vukelić novinarima na Mrakovici.
Predsjednik SUBNOR-a Republike Srpske Slobodan Šobić istakao je da je Kozara pojam i simbol herojske epopeje. On je napomenuo da su 1942. partizani i narod na Kozari nadvisili fašizam, te naglasio da je ovo danas svetilište i otvorena učionica istorije.
– Čini se da je stradanje sraslo sa srpskim narodom, ali izgleda da bez stradanja nema junaka i vojevanja – rekao je Šobić u obraćanju na obilježavanju 83 godine od Bitke na Kozari.
On je istakao da je stradanje cijena prema ljubavi, slobodi, otadžbini, istini.
– Kozara u nama živi i živjeće – istakao je Šobić.
Obilježavanju su prisustvovali i predsjednik Skupštine grada Prijedora Igor Knjeginić i v.d. načelnika za boračko-invalidsku zaštitu grada Prijedora Ranko Kolar.
U okviru manifestacije, kod Spomen-krsta sveštenstvo arhijerejskog namjesništva Prijedor služilo je parastos za stradale. Na Spomen-obilježju na Mrakovici položeni su vijenci.
Njemačko-ustaška operacija “Zapadna Bosna” izvedena je od 10. do 15. jula 1942. godine, a plan je bio potpuno uništenje partizanskog pokreta na području Kozare i Potkozarja. Tokom njemačko-ustaške ofanzive ispražnjeno i opustošeno 140 srpskih sela Kozare i Potkozarja.
Njemačke i ustaške jedinice sa oko 35.000 vojnika zatvorile su obruč oko slobodne teritorije kozarske oblasti, a u opkoljenom području 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda branilo je zbjeg sa oko 80.000 srpskih civila.
Iz neprijateljskog obruča uspjelo se probiti oko 800 boraca i 10.000 civila, zarobljeno je 68.600 srpskih civila, među kojima više od 23.000 djece, koji su odvedeni u logore Jasenovac i Staru Gradišku, gdje su podvrgnuti mučenju i najsurovijim metodama usmrćivanja.
prijedorgrad.org
