U borbi protiv nevidljivih neprijatelja zdravlja, mikrobiologija je prva linija odbrane, a brzina i tačna dijagnoza prelamaju tok liječenja. O tehnološkoj revoluciji u prijedorskoj bolnici, zaustavljanju prekomjerne upotrebe antibiotika i iskušenjima struke, razgovarali smo sa dr Gordanom Kralj, specijalistom medicinske mikrobiologije i parazitologije u JZU Bolnica „Dr Mladen Stojanović“.
Nova era dijagnostike i borba protiv rezistencije
Nedavno je Služba za mikrobiologiju dobila novi aparat koji predstavlja značajan iskorak u dijagnostici. O kakvoj je tehnologiji riječ i šta ona donosi?
Riječ je o aparatu „Vajtek” najmodernije tehnologije, koji obezbjeđuje preciznu bakteriološku i mikološku identifikaciju, kao što utvrđuje i minimalnu inhibitornu koncentraciju lijekova koji djeluju na izolovane sojeve.
Koliko će ovaj aparat uticati na svakodnevni rad Službe, ali i na jedan od najvećih globalnih problema – prekomjernu upotrebu antibiotika?
Ovakav tip aparata će upotpuniti rad Službe za mikrobiologiju i, nadam se, svojim učinkom smanjiti pretjeranu upotrebu antibiotika, koja je izrazito prisutna, ali i svesti na minimum rezistenciju, odnosno otpornost na antibiotike.
Širok spektar analiza i svakodnevni izazovi
Koliko je zapravo širok spektar analiza koje Vaša Služba svakodnevno obavlja za bolničke i ambulantne pacijente?
Mikrobiologija je služba u okviru sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite te obezbjeđuje veoma veliki broj pretraga koje olakšavaju liječenje bolničkih pacijenata, ali i pacijenata ambulantnog tipa, upućenih od strane porodične medicine. Ova služba obrađuje veliki broj uzoraka (od briseva do analiza urina, fecesa, strugotina, krvnog seruma), tako da se pretrage mogu svrstati u bakteriološke, virusološke, parazitološke i mikološke.
Iako se mikrobiološke analize tradicionalno ne smatraju urgentnim, koliko je važna ta brza komunikacija sa ljekarima u klinici za adekvatno liječenje pacijenata?
Mikrobiološke analize se ne mogu nazvati „hitnim“, ali je ljekar specijalista, u ovom slučaju mikrobiolog-dijagnostičar, u stalnom kontaktu sa ljekarom u klinici, pa se bilo kakva informacija u toku analize prosljeđuje kao preliminarna i obezbjeđuje brži i kvalitetniji tretman pacijenata.
Postoje li analize koje se rade rijetko ili su, posebno nakon pandemije, sve vrste pretraga postale svakodnevica u dijagnostici?
Nijedna analiza se ne može podvesti kao analiza koju rijetko radimo. Sve analize su aktuelne, posebno poslije pandemije – kliničke slike bolesnika su komplikovanije. Specijalista mikrobiologije i sam predlaže analize koje ljekar u klinici nije tražio, ali sve u svrhu dobijanja tačne dijagnoze, a samim tim i adekvatnog tretmana oboljelog.
Entuzijazam, edukacija i evropski standardi
Poznato je da dugo nije bilo značajnijih ulaganja u opremu. Kako ste uspijevali održati visok nivo rada i koje su to nove analize koje sada radite u Prijedoru, a ranije su išle za Banju Luku?
Služba za mikrobiologiju nije unapređivana, što se tiče aparature, skoro 40 godina. Naš rad se svodio na sticanje znanja i unapređenje analiza bez pomoći aparata. Koristili smo i uvodili procedure u skladu sa evropskim standardima, koje su se isključivo sprovodile od strane ljekara specijalista i laboratorijskih tehničara, a bile su zasnovane na manuelnoj tehnici. Analize koje su u posljednje vrijeme posebno prisutne u našem radu, a ranije su se radile na nivou UKC Banja Luka, jesu virusološke pretrage, posebno određivanje antitijela na Epštajn-Barov virus i Citomegalo virus.
Koliko su kontinuirana edukacija i entuzijazam zdravstvenih radnika presudni za praćenje svjetskih trendova i unapređenje kvaliteta rada u našoj regiji?
Naglasila bih da su za našu profesiju usavršavanja veoma bitna. Koliko god da smo mala zemlja, imamo vrijedne zdravstvene radnike koji imaju entuzijazma i želje da se nose sa izazovima u ovakvim uslovima. Po povratku sa edukacija želimo mnogo toga promijeniti i ostvariti. Nadam se da će nam u skorijoj budućnosti mnogo toga biti i omogućeno. Pokrećemo već sad mnoge analize i, kada ih uporedimo sa radom u laboratorijama susjednih, pa čak i visoko razvijenih zemalja, vidimo da su naši rezultati u sklopu dijagnostike na zavidnom nivou i da uopšte ne zaostajemo za njima.
Vizija razvoja prijedorske mikrobiologije
Kao načelnik Službe i jedini specijalista ove grane u prijedorskoj regiji, kakva su Vaša očekivanja i vizija za razvoj mikrobiologije u narednom periodu?
Kao načelnik Službe za mikrobiologiju i parazitologiju, te kao jedini specijalista ove grane medicine u prijedorskoj regiji, mogu reći da se, zahvaljujući radu i želji za postizanjem što boljih i širokospektralnih pretraga, nadam da će ova služba mnogo toga postići i ostvariti u narednih nekoliko godina. Dijagnostika je svakodnevna potreba za različite kliničke manifestacije, pa se prema tome i nadam da ćemo u svakom pogledu pružiti odgovor na bilo koji klinički izazov za sve građane prijedorske regije.
infoprijedor.ba
