Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas, 14. oktobra, obilježavaju Pokrov Presvete Bogorodice – veliki praznik posvećen Majci Božijoj, njenoj zaštiti i zastupništvu pred Bogom. Ovaj dan u pravoslavnom narodu prati snažna tradicija, ali i brojna vjerovanja koja su se kroz generacije prenosila sa koljena na koljeno.
Pokrov Presvete Bogorodice jedan je od praznika koji posebno mjesto zauzima u narodnoj pobožnosti. Sam naziv praznika – Pokrov, odnosno pokrivanje – simbolično podsjeća na vjerovanje da Presveta Bogorodica svojim molitvama štiti ljude, porodice i domove od nevolja i zla.
Praznik je ustanovljen u znak sjećanja na događaj koji se, prema crkvenom predanju, dogodio u Vlahernskoj crkvi u Carigradu. Tokom molitve, Sveti Andrej Jurodivi i njegov učenik Epifanije ugledali su Presvetu Bogorodicu kako se, okružena svetiteljima i anđelima, moli za hrišćanski narod, a zatim svojim omoforom – pokrovom – zaklanja okupljene vjernike.
Upravo zbog toga Pokrov se do danas doživljava kao praznik zaštite, molitve i nade, posebno važan za porodicu i dom.
ŠTA KAŽU OBIČAJI I VJEROVANJA?
U narodu se vjeruje da je Pokrov dan kada posebno treba biti okrenut molitvi, miru i porodici. Mnogi vjernici na ovaj praznik odlaze u crkvu, prisustvuju liturgiji i mole se Presvetoj Bogorodici za zdravlje svojih najbližih, slogu u domu i zaštitu od nevolja.
Prema tradicionalnim vjerovanjima, na Pokrov nije dobro ulaziti u svađe, činiti nepravdu ili nekome nanositi zlo. Dan je, prije svega, namijenjen miru, praštanju i dobroti.
U pojedinim krajevima postojao je običaj da se na ovaj dan posebno poštuje žena i majka, kao čuvar porodice i doma. Djevojke i žene molile su se Presvetoj Bogorodici za zdravlje, sreću i dobar porodični život.
Pokrov je u narodnoj tradiciji vezan i za dolazak hladnijeg dijela godine. Nekada se smatralo da ovaj praznik označava svojevrsnu granicu između toplih i hladnih dana, pa su se poslovi na otvorenom privodili kraju, a domaćinstva pripremala za zimu.
Postojalo je i vjerovanje da vrijeme na Pokrov može nagovijestiti kakva će biti zima. Iako ova narodna predanja nemaju naučnu potvrdu, ona predstavljaju dio bogatog običajnog nasljeđa srpskog naroda.
DAN ZA MOLITVU, A NE ZA PREDVIĐANJA
Važno je razlikovati crkveno učenje od narodnih običaja i vjerovanja koja su se vremenom razvijala. Za pravoslavnog vjernika suština Pokrova nije u proricanju vremena ili budućnosti, već u molitvi i povjerenju u Božiju pomoć i zaštitu Presvete Bogorodice.
Zato se na ovaj praznik posebno naglašavaju vjera, ljubav, praštanje, zajedništvo i briga o bližnjima.
Pokrov Presvete Bogorodice podsjeća da čovjek, čak i kada se suočava sa neizvjesnošću i životnim teškoćama, ne treba da izgubi vjeru i nadu. U tišini molitve mnogi danas traže ono što se ne može kupiti niti izmjeriti – zdravlje, mir u porodici, slogu i Božiji blagoslov.
I možda upravo u tome leži najdublja poruka ovog praznika: najveća zaštita nije u onome što čovjek ima, već u vjeri, ljubavi i dobroti koju nosi u sebi i dijeli sa drugima.
Pokrov Presvete Bogorodice zato i danas ostaje praznik koji okuplja porodicu, vraća čovjeka molitvi i podsjeća da nijedan dom nije bogatiji od onog u kojem ima mira, ljubavi i međusobnog poštovanja.
infoprijedor.ba
