Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Usekovanje glave svetog Jovana Krstitelja, praznik koji podsjeća na mučeničku smrt proroka, Preteče i Krstitelja Gospodnjeg. Ovaj dan vjernici provode u molitvi, uzdržavanju i strogom postu, bez teških poslova. Po običaju, ne jede se i ne pije ništa crvene boje, jer podsjeća na prolivenu krv Svetog Jovana. Djeci se posebno ne daju crvene namirnice poput paradajza, jabuka i bresaka. U narodnoj tradiciji, žene se na ovaj dan bave pripremom zimnice i ostavljanjem sjemena za narednu godinu, dok se u Šumadiji vjeruje da je upravo danas najpogodnije brati ljekovite trave. Praznik Usekovanja spada u red velikih slava. U hrišćanskom svijetu obilježava se i kao dan osvećenja crkve koju su, na grobu svetog Jovana, podigli car Konstantin i carica Jelena. Prema predanju, Jovan je stradao po naređenju Iroda Antipe, kome je otvoreno ukazivao na nemoral. Njegova glava, odsječena i donesena na tanjiru pred Irodovu pastorku Salomu, postala je simbol nepravde, ali i vjere koja se ne pokolebava pred moći i prijetnjama. Legenda kaže da je Saloma, nakon plesa “Sedam velova”, tražila upravo glavu sveca, na nagovor svoje majke Irodijade. Ona je čak zahtijevala da se Jovanova glava sahrani odvojeno od tijela, u strahu da ne vaskrsne. Sveti Jovan Krstitelj poštovan je kao posljednji veliki prorok, Preteča Hristov i primjer nepokolebljive vjere, odvažnosti i istinoljubivosti. Njegova misija krštenja i pripreme ljudi za dolazak Hrista ostala je urezana u hrišćanskoj tradiciji kao temelj čiste i žive vjere.
infoprijedor.ba
