Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju praznik posvećen Svetom Vartolomeju, jednom od dvanaest Hristovih apostola, čije se ime kroz vijekove vezivalo za propovijedanje Jevanđelja, stradanje za vjeru, ali i brojna narodna vjerovanja koja su sačuvana do današnjih dana.
Prema crkvenom predanju, Sveti Vartolomej je zajedno sa apostolom Filipom i svetim Jovanom Bogoslovom širio hrišćansku vjeru u Aziji, Indiji i Jermeniji. Legenda kaže da su njih trojica uništila ogromnu zmiju koju su neznabošci obožavali u jednom hramu, zbog čega su Filip i Vartolomej osuđeni na raspeće.
Dok je Vartolomej visio na krstu okrenut naopako, dogodio se snažan zemljotres. Uplašeni narod povjerovao je da ih Bog kažnjava, pa su apostole skinuli sa krsta. Filip je tada već bio preminuo, dok je Vartolomej preživio i nastavio svoju misiju.
Nakon toga otišao je u Indiju, gdje je, prema predanju, preveo Matejevo jevanđelje na tamošnji jezik. Kasnije je stigao u Jermeniju, gdje je izliječio carevu kćerku od teške bolesti. Međutim, carev brat Astijag naredio je njegovo hapšenje i mučeničku smrt. Vartolomej je razapet, potom mu je odrana koža i odsječena glava.
Njegove mošti položene su u olovni sanduk koji su mnogobošci bacili u more, želeći da spriječe okupljanje hrišćana koji su vjerovali da se na njegovom grobu događaju čuda. Prema predanju, more je sanduk donijelo do Liparskih ostrva, gdje ga je episkop Agaton sahranio u hramu. Mošti su kasnije prenesene u Benevento, a potom u Rim.
VARTOLOMEJ I NARODNA VJEROVANJA
U srpskom narodu Sveti Vartolomej poznat je i kao Vratoloma ili Vrtoloma. Smatra se strogim, ali pravičnim svetiteljem koji štiti usjeve i polja, zbog čega su se kroz generacije prenosila vjerovanja da se na njegov praznik ne smiju obavljati teški poljoprivredni poslovi, naročito oranje.
Narodno predanje upozorava da bi oni koji rade na ovaj dan mogli navući nevrijeme na svoje njive, pa se vjerovalo da prijete grad, oluja ili poplave koje mogu uništiti ljetinu.
Posebno je zanimljivo vjerovanje da se na Vratolomije ne treba penjati na visoka mjesta niti obavljati rizične poslove, kako se ne bi „slomio vrat“. Upravo zbog toga je među narodom ostala izreka da je to dan kada je „lako slomiti vrat“, pa se preporučivalo oprezno ponašanje i odmor od težih poslova.
Iako su ova vjerovanja dio narodne tradicije i običaja, praznik Svetog Vartolomeja za pravoslavne vjernike prije svega predstavlja sjećanje na apostola koji je život posvetio širenju hrišćanske vjere i podnio veliko stradanje zbog svojih uvjerenja.
infoprijedor.ba
