Investiciono-razvojna banka Republike Srpske (IRBRS) i Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) spremne su i da zajednički rade na promociji potencijala za ulaganje u Republiku Srpsku čim se za to ukaže mogućnost.
Ovo je zaključak današnjeg sastanka dvije delegacije koje su predvodili v.d. direktora IRBRS Dražen Vrhovac i direktor FIPA Marko Kubatlija, na kojem se razgovaralo o dosadašnjim rezultatima i planovima za promociju investicionih potencijala.
Vrhovac je upoznao delegaciju FIPA sa dosadašnjim aktivnostima Investiciono-razvojne banke Republike Srpske na promociji potencijala za ulaganje u Republiku Srpsku, kao i sa planovima za ovu godinu.
On je rekao da je namjera da tokom ove godine budu održani investicioni sastanci u šest zemalja svijeta, te da investicione aktivnosti IRBRS u posljednjem kvartalu godine budu krunisane velikim događajem u Republici Srpskoj – investicionom konferencijom i investicionim forumom. Vrhovac je upoznao delegaciju FIPA sa investicionim profilima Republike Srpske i profilima naše 64 opštine, kao i sa bazom IRBRS od nekoliko stotina preduzeća iz zemlje i svijeta zainteresovanih za međusobnu saradnju.
FIPA je spremna da pruži podršku u promociji i privlačenju stranih investicija, kad god se za to ukaže mogućnost i potreba, a ostavljena je i mogućnost zajedničkog nastupa na događajima u BiH i u inostranstvu.
Zaključeno je da će saradnjom dvije institucije biti pojednostavljena komunikacija sa stranim ulagačima, čime se povećava šansa za uspješne investicije.
Moguća zajednička saradnja IRBRS i FIPA
DEBLOKADA ŽELJEZARE U ZENICI POKREĆE VAGONE ŽRS
Povratak radnika zeničkog “Arselor Mitala” u pogone je dobra vijest i za “Željeznice RS” koje zbog obustave rada u tamošnjoj kompaniji već više od mjesec ne prevoze rudu iz Omarske ka FBiH, zbog čega su, kako tvrde u javnom preduzeću, pretrpjeli štetu koja će se odraziti i na konačan finansijski rezultat poslovanja za ovu godinu.
Nakon što su radnici “Arselor Mitala” juče vraćeni u pogone, iz “Željeznica” su im odmah uputili dopis da im dostave plan svog poslovanja, ali i informaciju kada bi mogao ponovo početi transport rude iz Omarske ka Zenici.
– Od “Arselor Mitala” očekujemo da nam kroz nekoliko dana dostavi plan za iduću godinu kako bismo i mi naš plan poslovanja mogli prilagoditi njima, odnosno da vidimo gdje smo. Vidjećemo iz njihovog plana koliko će rude preraditi u svojoj željezari, odnosno koliko ćemo mi transportovati iz Omarske ka njima – rekao je “Glasu” direktor “Željeznica” Slađan Jović.
Naglasio je da, čim su radnici u Zenici počeli sa radom, i oni očekuju da uskoro počnu sa prevozom rude iz Omarske koji je obustavljen još 10. novembra.
– Ta obustava transporta rude ostaviće posljedice na poslovanje ŽRS ove godine i uticati na krajnji finansijski rezultat. Plan je bio da prevezemo 1,5 miliona tona rude iz Omarske, a do obustave je prevezeno svega 1,1 milion tona. “Arselor Mital” je naš najveći poslovni partner i od te saradnje ostvarujemo najviše prihoda, odnosno nešto više od 40 odsto – kazao je Jović.
Uprkos svim problemima koji su se pojavili zbog obustave transporta rude iz Omarske, Jović očekuje da do kraja godine izmire sve obaveze koje imaju prema dobavljačima i radnicima.
– Plata za novembar je isplaćena, a obezbijeđena je i za posljednji mjesec ove godine. Nadamo se da ovakvih i sličnih problema nećemo imati u idućoj godini – zaključio je Jović.
Zaposleni u “Arselor Mitalu” u Zenici bili su u generalnom štrajku od 20. novembra, a na sastanku u Vladi FBiH u petak menadžment i predstavnici sindikata radnika ove kompanije postigli su saglasnost za prekid štrajka, tako da su od juče ujutro svi radnici na radnim mjestima. Predstavnici sindikata “Arselor Mitala” su nakon povratka na posao, između ostalog, poručili i da željezne rude ima dovoljno, te da nisu sigurni da će dopremanje novih količina iz prijedorskog rudnika početi prije polovine januara iduće godine.
Poslovanje
“Željeznice RS” za devet mjeseci ove godine ostvarile su gubitak veći od 13 miliona maraka, dok je u istom periodu lani minus u poslovanju iznosio nešto više od šest miliona maraka. Ukupan akumulirani gubitak ovog javnog preduzeća na kraju septembra dostigao je 142,39 miliona maraka.
Gradonačelnik sa saradnicima obišao nekoliko privrednika (FOTO)
Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor obišao je danas sa saradnicima firme “Roundliner BH” d.o.o i “MM-PLASTIK” d.o.o. koje svoju djelatnost obavljaju u Industrijskoj zoni “Celpak” te firmu Metalna industrija / MIP/ d.o.o. Prijedor.
Povod posjete i razgovor sa ovim privrednicima je bio sagledavanje uslova u kojima posluju i ostvareni poslovni rezultati, kao i planovi za narednu godinu.
Firma MIP d.o.o. Prijedor je osnovana 1963. godine, a pretežna djelatnost je proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova. Danas zapošljava više od sto radnika, dok svoje proizvode izvoze širom EU. Ovo je jedna od rijetkih firmi u regionu prepoznata po kapacitetima za izradu visokogabaritnih metalnih konstrukcija i sklopova, a modernizaciju mašinskog parka rade kontinuirano i usklađuju sa potrebama tržišta.
Firma “Roundliner BH” d.o.o. je osnovana 2020. godine, i bavi se proizvodnjom ambalaže od plastičnih masa/industrijskih vreća/. Ovo preduzeće planira proširenje proizvodnje u narednoj godini, kada će biti zaposleno novih četrdesetak radnika.
“MM PLASTIK” d.o.o. Prijedor je poslovno preduzeće osnovano 2006. godine, bavi se preradom plastičnih masa brizganjem. Uz postojeću proizvodnju i kapacitet zaposlenih radnika, menadžment preduzeća planira u 2024. godini proširenje proizvodnih pogona, nabavku novih mašina i zapošljavanje novih radnika.
Gradonačelnik je istakao da je Gradska uprava, kada su u pitanju firme koje posluju u Industrijskoj zoni “Celpak” nastojao da realizuje projekte koje se odnose na infrastrukturu u ovoj zoni.
Grad Prijedor kroz različite vidove podrške podstiče privrednu proizvodnju i stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta, dok gradonačelnik Slobodan Javor u narednom periodu planira nastavak obilaska privrednika, radi sagledavanja situacije i unapređenja partnerskog odnosa sa prijedorskim privrednicima.
prijedorgrad.org
PLAKETE NAJISTAKNUTIJIM PREDUZETNICIMA
Povodom završetka poslovne godine, Područna zanatsko preduzetnička komora Prijedor organizovala je prijem za privrednike i predstavnike lokalnih zajednica prijedorske regije. Analizirani su postignuti rezultati, napravljeni planovi za narednu godinu i po prvi put, dodijeljene plakete istaknutim privrednicima. Među dobitnicima plakete je i Jelka Bundalo iz Novog Grada, koja se više od dvije decenije snalazi u prodaji tekstila. Ona ističe da je to niskoakumulativna grana privrede u kojoj je teško poslovati.
– U tekstilu je veoma problematičan nelegalan uvoz robe, tako da domaći proizvođači teško mogu da opstanu. Najmanje ima proizvođača, a najviše ljudi koji rade long usluge. Ja konkretno radim najviše uslugu i u tom dijelu dobro poslujem. Međutim, prodaja gotove robe je problematična, ne možemo biti konkurentni Kinezima, ne možemo biti konkurentni, recimo toj sivoj zoni, koja dolazi iz Turske, tako da je veoma teško – ističe Bundalo.
Poslovni ambijent u ovoj godini za sve privrednike bio je težak i izazovan, a za svaku privrednu granu bilo je i određenih specifičnosti. To najbolje zna prijedorski vunovlačar Milan Pilipović, koji je neka ograničenja u svojoj branši uporedio sa slanjem boksera u ring vezanih ruku.
– Čini mi se da je danas teže privređivati. Nema više nigdje ništa kupiti, nema dijelova, nema repromaterijala. Oko uvoza je mrka kapa, pogotovo što se tiče preduzetnika. preduzetnicima se mnoge stvari brane. Ja ne znam za ostale, ali znam da smo u svome poslu izgubili pravo za zbirni transport nekih naših potreba koje uvozimo. Jednostavno nam je to onemogućeno. Ne možemo to raditi i onda moramo tražiti posrednika, što podiže cijenu nabavke” – kaže Pilipović.
U Područnoj zanatsko preduzetničkoj komori nadaju se da će novi zakon o preduzetništvu u Republici Srpskoj omogućiti povoljniji privredni i poslovni ambijent i da će siva ekonomija biti svedena na minimum, što bi omogućilo i veću konkurentnost na domaćem i inostranom tržištu. – U pripremi je novi Zakon o samostalnom preduzetništvu koji bi u Narodnoj skupštini trebao biti usvojen početkom 2024. godine, koji će značajno doprinijeti boljoj organizaciji i profesionalizaciji Komore. Na taj način mogli bi što bolje odgovoriti novim izazovima u novom i budućem vremenu. U narednoj godini očekuje nas sporazum sa APIF–om, kako bi nam potrebni podaci u centralnom registru omogućili da radimo bolju analizu i napravimo kvalitetniju strategiju razvoja preduzetništva. Od februara iduće godine u svim lokalnim zajednicama prijedorske regije imaćemo predstavništvo – kazao je ranko Zgodić, predsjednik Upravnog odbora Područne komore.
Izazove sa kojima su se u ovoj poslovnoj godini susretali privrednici sumirao je predsjednik Područno preduzetničke komore Prijedor Darko Bosančić, napominjući da se očekuje i kompromis oko utvrđivanja najniže plate.
– Ove godine smo imali dosta izazova. Čitava godina je bila turbulentna. Dosta smo uradili na poboljšanju statusa privrednika. Trenutno imamo problema sa određivanjem minimalnog ličnog dohotka, gdje se privrednici i Vlada ne slažu. Pokušavamo da nađeno zajednički jezik i sa privrednicima i sa Vladom pa da vidimo šta ćemo u tom smislu napraviti – rekao je Bosančić.
Za dugogodišnji rad i unapređenje rada Područne zanatsko privredne komore, plakete su dobili – Jelka Bundalo iz Novog Grada, Željko Džajić iz Kostajnice, Saša Rokvić iz Kozarske Dubice i Milan Pilipović i Rade Trubarac iz Prijedora. Pilipović je bio prvi predsjednik Područne komore, a Trubarac je najstariji preduzetnik na ovim prostorima.
U “AUSTRONETU” PUŠTENA PRVA SOLARNA ELEKTRANA, USKORO JOŠ TRI
Firma Austronet juče je u rad pustila prvu od četiri solarne elektrane u firmi Austronet i BetaRealda u Kozarcu. Ova prva, instalisane snage 176 Kw, će služiti za vlastite potrebe firme a tri ostale koje će biti puštene u ponedjeljak će proizvoditi struju koja će ići na tržište.
Ukupna snaga sve četiri solarne elektrane u Austronetu je oko 800 kilovata.
– Radi se o 5650 metara kvadratnih površine najsavremenijih solarnih panela koji su instalirani na krovovima naših hala. Ugrađeno je 1850 panela težine oko 50 tona. Vrijednost ove investicije je oko dva miliona maraka. Radove po evropskim standardima izvodi domaća licencirana kompanija iz Banjaluke – rekao je za naš portal Enes Kahrimanović, direktor “Austroneta” i dodao da ugrađeni paneli nisu solarni već su photovoltaic, što znači da će paneli raditi i kad je oblačno.
Preuzimanje teksta, vijesti, fotografija i video snimaka dozvoljeno uz vidljivo navođenje izvora i linka ka portal infoprijedor.ba
