Laboratorije Alfalab u svom radu primenjuju principe dobre laboratorijske prakse. Opremljeni su najsavremenijom laboratorijskom opremom. Sva ispitivanja se izvode na automatizovanim hematološkim, biohemijskim i imunohemijskim analizatorima koji su umreženi sa računarskim sistemom, što omogućava visoku preciznost i tačnost u radu.

Ova laboratorija radi veliki broj parametara na osnovu kojih se može dobiti kompletna slika o funkciji različitih organa, sistema organa i metaboličkih procesa u organizmu.

Dr Sanja Kalamanda Ivanjak, spec. medicinske biohemije, vlasnica Alfalab laboratorije kazala je u intervjuu za naš portal koje sve analize pacijenti mogu raditi u ovoj laboratoriji, koliko je bitna priprema pacijenta za dobijanje validnih rezultata laboratorijskih ispitivanja i zbog čega je neophodno redovno raditi biohemijske i hematološke analize.

Možemo li za početak reći šta su to laboratorijske analize?

KALAMANDA IVANJAK: Laboratorijska analiza je u stvari analiza, najčešće krvi, stolice ili urina, a mogu se analizirati i druge tečnosti, koja nam daje neki pokazatelj o našem zdravstvenom stanju, zavisno od toga da li je u pitanju opšte zdravstveno stanje ili stanje pojedinih organa.
Kakav je posao specijaliste medicinske biohemije?
Da bi neko postao specijalista medicinske biohemije mora da završi Medicinski fakultet, zatim specijalizira medicinsku biohemiju, čija specijalizacija traje četiri godine. Nakon toga je on osposobljen da pregleda laboratorijske analize i da stoji iza izdatih analiza, jer su te analize jako bitne ostalim ljekarima. Specijalisti medicinske biohemije su jako uvezani sa ostalim specijalistima, gdje zajedno sa njima tumačimo te analize i tako doprinosimo da se lakše i jednostavnije dijagnostikuje neka bolest i samim tim liječi.
Koje sve analize građani mogu raditi u laboratoriji Alfalab?

KALAMANDA IVANJAK: Širok je dijapazon laboratorijskih analiza koje se mogu raditi u Alfalab laboratorijama. To su praktično sve analize koje se mogu raditi u bilo kojoj laboratoriji u svijetu. Radimo preko 2.000 analiza. Prije svega to su osnovne laboratorijske analize – hematološke, gdje spada krvna slika, pregled urina, razne biohemijske analize gdje imamo analize za procjenu rada bubrega, za procjenu rada jetre, opšte upalne analize kao što je CRP. Radimo i analize hormona, to su imunološke analize, od hormona štitne žlijezde koje se rade vrlo često na našem području, naročito kod žena, polne hormone – ženske, muške, hormone nadbubrežne žlijezde. Imamo i čitav dijapazon virusoloških analiza, gdje se određuju antitijela na određene viruse ili antigen, kako bismo vidjeli da li je neko trenutno obolio od te bolesti, imao bolest pa ona ostavila posljedice itd. Imamo i mikrobiološke analize koje radimo u saradnji sa našim laboratorijama, gdje radimo briseve uha, grla, nosa i urinokulturu. To su osnovne mikrobiološke analize. Zatim tu su i specifične analize kao što su analize DNK, PCR metode itd.

Alfalab se, možemo slobodno reći, nalazi među vodećim institucijama u oblasti visokokvalitetne laboratorijske dijagnostike u BiH. Uz stručan kadar, koliko je korištenje savremene automatizovane tehnologije bitno u cilju brze i pravovremene dijagnostike i preventinog djelovanja za očuvanje zdravlja korisnika?

KALAMANDA IVANJAK: Jako je bitno. Tu su bitne dvije stvari, stručan, obučen kadar i dobra automatizacija, odnosno kvalitetni aparati na kojima mi radimo. Što se tiče samog stručnog kadra, ja sam tu kao specijalista medicinske biohemije. Ukupno imamo 40 zaposlenih radnika, 15 od njih su inžinjeri laboratorijske tehnike, ostalo su laboratorijski tehničari i pomoćni radnici. Njihov rad je podržan najboljom laboratorijskom opremom. Koristimo Arhitekt aparate, to su ABBOTT aparati, jedni od najboljih u svijetu, što se tiče biohemije i imunologije. Što se tiče hematologije koristimo 5diff analizatore gdje automatski dobijamo krvnu sliku i diferencijalnu krvnu sliku, i još veliki broj aparata koji rade pojedinačne ili mali broj analiza.

U kojim gradovima se nalaze Alfalab laboratorije i koliko ih ima?

KALAMANDA IVANJAK: Trenutno imamo sedam Alfalab laboratorija, jedna od njih je biohemijska, a ostale su hematološke. U Banjaluci imamo tri laboratorije, zatim imamo u Mrkonjić Gradu, Kotor Varošu, Gradišci i Prijedoru. U planu imamo i povećanje broja laboratorija, naravno, nakon ispitivanja tržišta. Prema dosadašenjem iskustvu, ljudi imaju potpuno povjerenje u nas, koje su opravdano stekli. Veliki broj analiza i pacijenata se radi na svakodnevnom nivou i podržani smo od strane drugih ljekara. Vjerovatno smo do toga došli kvalitetnim radom. Cijene su dosta pristupačne. Dok platite participaciju na drugom mjestu to vam bude vrlo približno.

Za dobijanje adekvatnog uzorka, a samim tim i validnih rezultata laboratorijskih ispitivanja veoma je važna priprema pacijenata. Kakav je Vaš savjet za sve pacijente kada je u pitanju priprema za vađenje krvi?

KALAMANDA IVANJAK: Za veliki broj analiza potrebna je priprema, međutim za određen broj analiza uopšte nije potrebna priprema, mogu se raditi u bilo koje doba dana. Međutim, analize koje su kod nas česte, a to su određivanje vrijednosti holesterola i triglicerida, odnosno masnoća u krvi i šećera je vrlo važno da se pacijent adekvatno pripremi. Neophodno je 10 do 12 sati gladovanja, dolaze ujutro i tada im se uzima uzorak krvi. To je veoma bitno za te analize. Za analize štitne žlijezde, recimo, veliki broj pacijentica uzima lijekove. To jutro kada radimo analize lijek se ne uzima zato što bi dobili lažan rezultat. Za oređene hormone kao što je prolaktin i kortizol imamo određena vremena vađenja ( 8, 11, 13 časova) i takođe je potrebna priprema u smislu najmanjeg mogućeg stresa. Pacijent dođe u laboratoriju, odmori se i nakon 10 minuta radimo krv. Nekad čak uvodimo u braunilu da samo to uvođenje igle u venu ne bi bilo stresno. Za uzimanje urina takođe je bitna priprema. Najvažnije je da urin bude prvi jutarnji, mada se sediment urina može uraditi iz bilo kojeg uzorka, ali se uzima prvi jutarnji kao najkoncentrovaniji i u njemu možemo često naći nešto što ne možemo naći u nekom dnevnom urinu. I za urinokulturu je važna priprema, da se donese prvi jutarnji urin i da se izvrši prije toga lična toaleta, da ne bi imali vanjske bakterije koje bi ukazale na pogrešan rezultat. To je nešto osnovno od priprema.

Koliko se čekaju rezultati urađenih analiza?

KALAMANDA IVANJAK: Osnovne analize, krvna slika, CRP i urin budu gotovi u roku od pola sata, i to su osnovne brze analize. Biohemijska analiza ako se radi u centralnoj laboratoriji takođe bude gotova u roku pola sata, dok ostala biohemija bude gotova kroz nekih dva sata. Hormoni štitne žlijezde, kao i polni hormoni se čekaju par sati. Mikrobiološke analize, brisevi se čekaju zato što je to prosto takav proces. Kad se uzme bris, on se zasijava na podlogu i mora proći određeni vremenski period da vidimo da li će neka bakterija narasti. Ako se radi i antibiogram onda se još produžuje za jedan dan, tako da je čekanje briseva tri do pet dana. Postoje određene analize koje radimo u našim saradničkim laboratorijama i koji se nekad čekaju jedan, dva, pet dana, ali to su veoma rijetke analize.

Da li su vaši pacijenti samo odrasli, ili analize u Alfalabu mogu raditi djeca i bebe?

KALAMANDA IVANJAK: Najmanje 30 odsto pacijenata su djeca svih uzrasta, od tek rođene bebe, pa do adolescenta. Naši aparati podržavaju vađenje krvi iz prsta ili iz petice, što je vrlo jednostavno i nije traumatično za dijete, uz pomoć laboranta koji bi trebao da bude stručan u nekoj priči sa djetetom. Posebno smo radili na edukaciji radnika za rad sa malom djecom i rad sa jako starijim osobama koje imaju senilnost. Imamo baš dobra i prijatna iskustva.

Zbog čega i koliko često je potrebno raditi biohemijske analize?

KALAMANDA IVANJAK: Moj savjet je da se osnovna biohemija i hematologija uradi barem dva puta godišnje, čisto da bi pratili svoje zdravstveno stanje. Iz jedne hematološke i biohemijske analize vidimo naše opšte stanje, da li imamo neku upalu, anemiju, kako nam funkcioniše jetra, bubrezi, da li imamo upalu urinarnog trakta… To su neke osnovne stvari, a daju nekad blage simptome koje i ne primjetimo u našem užurbanom životu. Hormoni štitne žlijezde, kada nemamo problema obavezno jednom godišnje, ako imamo problem ljekari analize traže i češće.

infoprijedor.ba