Strategija razvoja grada Prijedora za period 2024-2030. identifikovala je kao izazove 11 velikih infrastrukturnih i strateških projekata, kao i četiri javna preduzeća, a svaki od njih ima višestruk značaj za građane Prijedora.


Gradska uprava treba da na osnovu realnih okolnosti i procjena donese odluke o prioritetima i dinamici rješavanja projekata.

Ovi izazovi proizlaze iz različitih društveno-ekonomskih sfera i, iz objektivnih ili nejasnih razloga, ostali su neadresirani, što je rezultiralo nepovoljnim uticajem na kvalitet života građana i funkcionalnost javnih sadržaja od društvenog interesa – navodi se u strategiji.

Projekti iz oblasti javne infrastrukture koje razvojna strategija posmatra kao izazove su saobraćajna obilaznica, zaštita od poplava šireg gradskog područja, bolnica “Dr Mladen Stojanović”, Narodna biblioteka “Ćirilo i Metodije”, omladinsko-kulturni centar, zatvoreni bazen, javna parking garaža, objekat bivše fabrike “Selena” i ribnjak “Saničani” u stečaju.

Dugogodišnji problemi u oblasti javne infrastrukture rezultat su odgađanja ili loše realizacije ključnih infrastrukturnih projekata. Osim potrebe za osiguranjem adekvatnih izvora finansiranja, problemi se manifestuju i u složenom imovinsko-pravnom statusu, dok rješavanje drugih zahtjeva uključivanje viših institucionalnih nivoa – ističe se u strategiji.

U ovoj grupi izazova bili su i dvorana na Urijama i vrtić na Pećanima, ali su naknadno pridodati grupi od pet ključnih strateških projekata koji se planiraju realizovati u narednih šest godina.

Usljed nepovoljnih tržišnih okolnosti i određenih poslovnih poteza iz ranijeg perioda, pojedina javna gradska preduzeća, kao što su “Autotransport”, “Kozarski vjesnik”, “Toplana” i Gradska tržnica, imaju izražene poteškoće u poslovanju i nedefinisane statuse, što im uskraćuje mogućnost daljeg razvoja, a za neke i opstanka, te njihova trenutna situacija zahtijeva odgovarajuće intervencije.

Jedan od najčešćih uzroka otežanog poslovanja javnih preduzeća je nepovoljna ili neadekvatna organizaciona struktura, što često rezultira nedostatkom stručnosti i orijentacije ka rezultatima. Takođe, neke organizacije pate od prekomjernog zapošljavanja, gdje broj zaposlenih znatno nadmašuje stvarne potrebe preduzeća, što stvara neefikasnost i povećava troškove poslovanja – navodi se u razvojnoj strategiji.

Finansijska neodrživost ovih preduzeća često proizlazi iz neadekvatnog planiranja, zaduživanja bez realne procjene mogućnosti otplate, te loše naplate potraživanja, te je neophodno unaprijediti finansijsko upravljanje strožom kontrolom zaduživanja i uvođenjem rigoroznijih mjera naplate potraživanja.

Potrebno je sprovesti niz mjera koje ponekad uključuju i nepopularne mjere promjene organizacione strukture i uspostavljanja adekvatnih upravljačkih funkcija, čime bi se osigurala efikasnost i odgovornost u radu. Restrukturisanje broja zaposlenih na način da se optimalizuju radni procesi i koriguju određene pozicije moglo bi znatno smanjiti troškove poslovanja – stoji u strateškom dokumentu.

U Strategiji se dodaje da bi preduzeća trebalo i da digitalizuju procese i usluge kako bi se poboljšala efikasnost i smanjili operativni troškovi.