Prijedor se danas oprostio od Vladimira Krčkovskog – publiciste, novinara, književnika, pjesnika, prevodioca i vizionara, koji je svojom energijom i predanošću ispisao neizbrisive stranice kulturne i društvene istorije ovog grada. Na komemoraciji su ga prijatelji i saradnici opisali kao čovjeka koji je sa strašću i odgovornošću gradio mostove između generacija, profesija i kultura.
Željko Šormaz, predsjednik Udruženja za očuvanje tradicije, istakao je da je Vladimir još od gimnazijskih dana preuzimao vodeće uloge.
– Inicirao je i organizovao Skup mladih pisaca BiH 1964, što je početak održavanja Književnih susreta na Kozari uz koje Vladimir ostaje vezan punih 60 godina. Na samom početku kao predsjednik inicijativnog, a godinama poslije i organizacionog odbora, preko članstva u žiriju, do čovjeka koji je napisao knjigu o prvim Susretima – rekao je Šormaz na komemoraciji.
Podsjetio je da se Vladimirova posvećenost kulturi nije završavala književnošću. Kao predsjednik Srpskog kulturno-umjetničkog društva “Dr Mladen Stojanović”, organizovao je projekte koji su obilježili razvoj društva. Zahvaljujući njegovim naporima, Društvo je postalo dio međunarodne folklorne organizacije CIOFF, što je omogućilo gostovanja širom svijeta i dodatno učvrstilo značaj kulturne baštine Prijedora.
– Vladimir je organizovao nekoliko značajnih poslova koji će promijeniti tok i život SKUD-a Mladen Stojanović. Zajedno sa jednim brojem prijedorskih intelektualaca i kulturnih radnika, napisao je knjigu povodom vijeka horskog pjevanja i 40 godina rada ovog društva, isposlovao da Društvo dobije na trajno korištenje Čvrkinu kuću i uveo ga u svjetsku folklornu organizaciju /CIOFF/, zahvaljujući kojoj su ostvarena najbolja i najkvalitetnija gostovanja – istakao je Šormaz.
Humanost je bila neizostavni dio njegovog života. Zoran Veselinović, sekretar prijedorskog Crvenog krsta, podsjetio je na Krčkovskovu dugogodišnju predanost ovoj organizaciji.
– O vrhunskoj profesionalnosti, kada je informisanost i uređivački posao u pitanju, neću ni da govorim više od činjenice da je u Crvenom krstu Republike Srpske dugi niz godina uređivao list “Humanost”. U nekoliko mandata je biran za člana odbora Crvenog krsta Prijedor, a u posljednja tri mandata biran je za jednog od dva potpredsjednika Crvenog krsta u Prijedoru – rekao je Veselinović. rekao je Veselinović.
Poseban doprinos Vladimir je dao i kroz svoj rad u Rudniku željezne rude “LJubija” i i “Arselor Mitala Prijedor”, u kojima je Krčkovski proveo radni vijek, radeći na poslovima prevođenja, informisanja, izdavaštva, grafike i štampanja. Božo Grbić opisao ga je kao mentora generacijama mladih ljudi.
– Pod Vladinom palicom zapošljava se, stasava i uči veliki broj mladih ljudi koji su i kasnije ostavili pečata u novinarstvu, kulturi, i šire od toga. Rad ove službe bio je toliko sveobuhvatan i efikasan da je kasnije predstavljao najveći i najznačajniji dio građe za brojne knjige i monografije koje su pisali i sam Vladimir i drugi autori – naglasio je Grbić i dodao da je Krčkovski, kada je 1972. godine počeo raditi u rudniku, bio i na čelu opštinske omladinske organizacije i da je svojom angažovanošću vezao rudnik i kulturu kao mecenu i stvaraoca i da je ta veza opstala do danas.
Profesor istorije i latinskog jezika Dejan Karlica prisjetio se Vladimira kao mudrog i nadahnutog mentora.
– Govorio je pomalo fragmentarno, smušeno, ali njegove riječi, čiji značaj nismo mogli uvijek razaznati, dobijale su na vrijednosti i spoznaji vremenom, novim iskustvima i iskušenjima, odzvanjale u našim ušima kao naknadna pamet koja nam je nedostajala u nekom momentu i dobijale puni i viši smisao – istakao je Karlica.
Vladimir Krčkovski rođen je 1947. u Prijedoru. Diplomirao je ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a znanje je usavršavao u Sankt Peterburgu. Autor i koautor je više knjiga i monografija, među kojima “U službi čovjeka”, “Sto godina RŽR LJubija Prijedor”, “50 godina Aero-kluba Prijedor”, “100 godina osnovne škole u Lamovitoj”, “90 godina sindikalne organizacije RŽR LJubija Prijedor”, “Proljeće će doći”, “S Jesenjinom u srcu” i “U srcu Kozara”.
Prvi je preveo na srpski jezik roman “Generalisimus Suvorov”, a priredio je i preveo knjigu Jesenjinovih pjesama “Dajte mi otadžbinu moju”.
Bio je saradnik i urednik listova “Naši dani”, “LJubijski rudar”, “Informacije”, “Kozarski vjesnik”, “Nova krila”, “Humanost” i “Tradicija”. Uređivao je emisiju o Crvenom krstu na Radio Prijedoru i emisiju o nacionalnim manjinama na Radiju Republike Srpske.
Vladimir Krčkovski preminuo je 8. januara u Prijedoru. Iza njega ostaju supruga Darinka, sin Boris, kćerka Irena i unuci, kao i nasljeđe koje će trajno živjeti u srcima svih koji su imali sreću da ga poznaju. Sahranjen je danas na groblju u Trnopolju.
infoprijedor.ba/Agencije foto: Kozarski
