“Budžet Grada Prijedora još uvijek je u okvirima socijalnih kategorija, ali postoji iskorak što se tiče razvojne komponente. Položaj Prijedora u odnosu na Evropsku uniju je takav da smo atraktivni za ulagače. Imamo mnogo potencijala i mogućnosti. Međutim, živimo u vremenu visokih tehnologija i visokih cijena. Neophodni su ozbilјni investitori. Prijedor je uspješan primjer digitalne transformacije i u fonu smo da ga definišemo kao data centar”, rekao je za “Kozarski vjesnik” Igor Kneginjić.
Kako ocjenjujete rad lokalnog parlamenta u proteklom periodu?
– Bilo bi neskromno da kažem da je, po mojoj subjektivnoj ocjeni, rad Skupštine grada odličan. Moramo biti objektivni. Postoje neke stvari koje smo najavlјivali i prošle i pretprošle godine i koje smo trebali završiti. To su tzv. posebne tematske sjednice. Imali smo jednu takvu vezanu za rudarstvo, ali posebnu pažnju treba posvetiti i polјoprivredi i šumarstvu. S obzirom na aktuelnu situaciju, bilo bi dobro da zakažemo još jednu tematsku sjednicu o rudarenju u Prijedoru. Imali smo i tematsku sjednicu vezanu za zaštitu domaćinstava i stanovništva od poplava, odnosno regulisanje vodotoka Sane sa mjerama kojima bismo obezbijedili sigurnost građana. Dosta toga je urađeno, a dio obaveza je u postupku rješavanja. Ukupno gledajući, rad Skupštine bih ocijenio vrlo dobrom ocjenom. Mnogo je posla pred nama, a to nisu neke stvari od prije godinu-dvije dana, nego su i od prethodnog saziva. Dio naših zadataka ne zavisi samo od Gradske uprave. To je koordinacija i sinhronizacija sa Narodnom skupštinom, odnosno Vladom Republike Srpske. U vezi određenih aktivnosti očekujemo stav Vlade, kako bismo mogli dalјe da djelujemo. Što se tiče samog rada Skupštine, imamo relaksirajuću skupštinsku većinu i opuštenu koaliciju, što je nekada dobro, nekada nije. Napomenuo bih da se određen broj odbornika iz pozicije vrlo kritički odnosi prema manjkavostima koje treba da se otklone u radu preduzeća čiji je Grad osnivač ili većinski vlasnik. Gradska uprava i Skupština grada veliku pažnju poklanjaju upravo nedostacima u funkcionisanju lokalnih preduzeća i nadamo se da bi slјedećih godinu – dvije prevazišli probleme kako bi ta preduzeća bila održiva.
Možete li navesti neko od takvih preduzeća?
– Na primjer to je preduzeće “Autotransport” gdje su dugo godina prisutni nagomilani problemi. Neki su razlozi objektivne prirode, međutim postoje i subjektivni razlozi i lјudski faktor, gdje moramo da skrenemo pažnju rukovodstvu i zaposlenima u tim kolektivima da se neke stvari ne mogu tolerisati. Samo će rezultati u radu i poslovanju biti cijenjeni, a sve ostalo moramo se dogovarati i kroz promjene i imenovanje kadrova koji shvataju značaj i suštinu preduzeća. Neke su obaveze unutar samog kolektiva, kroz lična primanja, poreze i doprinose prema zaposlenima, ali prisutne su i kreditne obaveze dugi niz godina i ništa se ne dešava. Nije to samo “Autotransport”. Grad posvećuje dosta energije i pažnje i drugim kolektivima, ali menadžment preduzeća trebalo bi da zauzme novi kurs, odnosno da pokuša kroz različita inovativna i alternativna rješenja da prevaziđe situaciju i stane na noge. Da se obezbijede dodatni prihodi i smanje bespotrebni rashodi. Grad kao osnivač i “roditelј” preduzeća ima obavezu da ih sačuva i održi u životu, međutim nagomilane probleme treba rješavati. Nema čarobnog štapića i ne može se očekivati da će Gradska uprava ili Skupština grada da se bave problemima. Mi ćemo saslušati i dati podršku rukovodstvu i manadžmentu, ali smatramo da je potreban ozbilјniji pristup lјudi na odgovornim pozicijama. Ako će Gradska uprava reagovati kroz svako lično primanje ili doprinose, doći ćemo u situaciju kada ni Grad neće moći to pratiti niti imati sredstva da djeluje na taj način. Proširivanjem određenih djelatnosti i osnivanjem novih javnih komunalnih preduzeća gdje je osnivač Grad, nastojimo da pobolјšamo kvalitet života, zaposlimo određen broj lјudi i zadržimo građane u Prijedoru.
Na poslјednjoj sjednici Skupštine grada usvojen je Nacrt rebalansa budžeta u iznosu od 133,9 miliona maraka. Završena je javna rasprava. Očekuju li se neka odstupanja u odnosu na Nacrt kada dođe do usvajanja rebalansa?
– Držaćemo se onoga što je utvrđeno u Nacrtu budžeta. Do momenta donošenja Nacrta imali smo obećanja, ali ne i odluku o subvencijama Vlade RS i grantovima. U međuvremenu je Vlada donijela odluku o višemilionskim ulaganjima u izgradnju centra za visoko obrazovanje u Prijedoru. Vjerojatno će gradski budžet biti povećan u toj mjeri ako Grad bude taj koji realizuje ovaj projekat. Međutim, nije isklјučeno da taj dio sredstava neće ići kroz naš budžet, već preko Vlade RS i investicija.
Kada će biti održana naredna sjednica Skupštine grada Prijedora i da li će uslijediti lјetna pauza?
– Imamo dosta posla i preuzetih obaveza što se tiče budžeta i pravilnika o dodjeli zemlјišta osjetlјivim kategorijama stanovništva, tako da moramo taj dio da završimo. Naredna sjednica trebalo bi da bude krajem jula ili početkom avgusta. I u avgustu i septembru imaćemo skupštinsko zasjedanje. Što se tiče godišnjih odmora, odbornici će imati prostora od nekih dvadesetak dana, ali nećemo moći uvažiti dosadašnje nepisano pravilo da u osmom mjesecu nema zasjedanja.
Svojevremeno ste sugerisali odbornicima da budu ažurniji u odgovaranju na pitanja građana putem aplikacije eCitizen. Da li su to uvažili?
– Trebali bi biti odgovorniji i savjesniji u tom dijelu. Jasno je meni da neka pitanja koja dođu pred odbornike, odnosno Skupštinu, nisu u njenoj ingerenciji. Nekada je to u nadležnosti gradskih odjelјenja ili javnih preduzeća. Ali svi mi zajedno imamo obavezu da damo adekvatan odgovor u saradnji sa Skupštinom, nadležnim odjelјenjima ili ustanovama i preduzećima kojima je konkretno pitanje upućeno.
Kako u današnjem izazovnom vremenu postići da gradskim budžetom dominira razvojna komponenta?
– Bez razvoja ekonomije i privrede, teško je zamisliti razvoj bilo koje lokalne zajednice. Otvaranjem radnih mjesta treba spriječiti odliv stanovništva, da mladi ne bi odlazili u zapadne zemlјe. Budžet Grada Prijedora još uvijek je u okvirima socijalnih kategorija. Značajnija izdvajanja bi se odvijala putem republičkog i državnog nivoa, grantova i fondova Evropske unije, odnosno zemalјa koje bi želјele da više i značajnije ulože u naš grad. Postoji iskorak što se tiče razvojne komponente. Mi se oslanjamo na izgradnju biznis centara, gdje bi obezbijedili uslove investitorima za otvaranje novih pogona. Jedina mogućnost je realni sektor i ulaganje u proizvodnju nove vrijednosti. Dugo smo na tom fonu da definišemo Prijedor kao data centar, informatički centar IT tehnologije, kao što je Novi Sad u Srbiji. Položaj Prijedora u odnosu na Evropsku uniju je takav da smo atraktivni za ulagače. Imamo mnogo potencijala i mogućnosti. Međutim, živimo u vremenu visokih tehnologija i visokih cijena. Neophodni su ozbilјni investitori. Lokalna zajednica će posvetiti vrijeme i energiju, ali u materijalnom pogledu potrebna je mnogo veća podrška. Ona ni dosad nije izostala sa republičkog nivoa u realizaciji infrastrukturnih projekata, uređenju grada i prigradskih naselјa, a to će biti nastavlјeno i u narednom periodu. Ali što se tiče samog razvoja, mislim da su tu mnogo veća sredstva u pitanju. Nije više riječ samo o tome da se uredi građevinsko zemlјište za industrijsku zonu, niti je to samo obezbjeđenje električne energije, vode, komunalnih usluga i interneta. Potreban je mnogo širi pristup. Nadamo se da će 2028. godine biti pušten u saobraćaj auto-put Prijedor – Banjaluka, a značajna je i brza cesta prema Dubici, jer kvalitetna putna komunikacija je veoma bitna građanima koji rade u inostranstvu. Ljudi koji imaju određen kapital, žele da ulažu ovdje, ali još uvijek je ograničavajući faktor putna komunikacija i transport.
