Srpska pravoslavna crkva i vjernici pravoslavne vjeroispovijesti sutra obilježavaju Vavedenje Presvete Bogorodice, praznik upisan crvenim slovom u crkveni kalendar i jedan od dvanaest najvećih hrišćanskih praznika. Ovaj dan, poznat i kao Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica, posvećen je uspomeni na trenutak kada je Presveta Bogorodica, u pratnji svojih roditelja Joakima i Ane, prvi put uvedena u jerusalimski hram. Prema predanju, Marija je tada imala tri godine, a roditelji su ispunili zavjet dat Bogu – da će dijete koje im podari posvetiti Njemu na službu. Dočekao ih je prvosveštenik Zaharija, otac svetog Jovana Krstitelja, koji je malu Mariju uveo u samu svetinju nad svetinjama, gdje je boravila do dvanaeste godine. Nakon smrti roditelja, Mariju su povjerili starcu Josifu iz Nazareta, u čijem domu joj arhanđel Gavrilo donosi blagovijest o rođenju Sina Božjeg.
NARODNA VJEROVANJA I OBIČAJI
U narodnoj tradiciji Presveta Bogorodica slavi se kao zaštitnica porodilja, a brojne ikone posvećene njoj smatraju se čudotvornim. Praznik prate različiti običaji, naročito u seoskim sredinama. U mnogim krajevima, nakon liturgije u crkvi okupljaju se sve mlade žene koje su se te jeseni udale – svečano odjevene i ukrašene cvijećem. Južno Pomoravlje njeguje posebnu praksu: žene koje nemaju djece odlaze u manastir Crkvica, gdje se mole Bogorodici za potomstvo. Stočari, prema starom običaju, obilježavaju Vavedenje kako bi Bogorodica zaštitila njihova stada od divljih zvijeri.
PREDVIĐANJE VREMENA I RODA
U istočnoj Srbiji, prema narodnom vjerovanju, vrijeme na Vavedenje nagovještava kakav će biti rod usjeva. Vedro nebo i lijep dan smatraju se znakom plodne i uspješne godine koja dolazi. Praznik Vavedenja tako i danas ostaje spoj crkvene tradicije, porodičnih običaja i bogatog narodnog vjerovanja koje se prenosi generacijama.
infoprijedor.ba



