Na veliki hrišćanski praznik Bogojavljenje, koji se obilježava 19. januara, vjernici se tradicionalno pozdravljaju riječima „Hristos se javi“, uz odgovor „Vaistinu se javi“. Praznik zauzima posebno mjesto u pravoslavnom kalendaru, a kroz vijekove su se razvili brojni narodni običaji i vjerovanja, vezani kako za sam dan, tako i za noć uoči Bogojavljenja. Prema narodnom predanju, period od Božića do Bogojavljenja naziva se „nekrštenim danima“. Iako su ti dani mrsni – čak i srijedom i petkom – dan uoči praznika, Krstovdan, posti se bez obzira na to koji je dan u sedmici. Smatralo se i da su tek od Bogojavljenja ponovo „otvoreni“ dani za vjenčanja. Posebna vjerovanja vezana su za bogojavljensku noć, za koju se kaže da tada „sva voda postaje sveta“, da se u gluvo doba na trenutak otvaraju nebesa i da se ukrštaju zimski i ljetni vjetrovi, najavljujući kakva će godina biti. U nastavku donosimo osam najpoznatijih narodnih vjerovanja vezanih za Bogojavljenje:
OTVARANJE NEBESA
Najrasprostranjenije vjerovanje kaže da se tačno u ponoć, u noći uoči Bogojavljenja, otvaraju nebesa. Ko se tada zatekne napolju i pogleda u nebo, može, prema predanju, da zamisli jednu želju za koju se vjeruje da će se ispuniti.
OGLEDALO ISPOD JASTUKA
U nekim krajevima neudate djevojke su veče pred Bogojavljenje stavljale malo ogledalo ispod jastuka, vjerujući da će u snu vidjeti mladića za kojeg će se udati. Uz ogledalo su se palile i svijeće, ali se pazilo da se ono ne pregrije i ne pukne, jer se smatralo lošim znakom za ljubavnu sreću.
LOPTICE OD TIJESTA I SUĐENI
Još jedan običaj vezan je za djevojačko gatanje. Mijese se četiri loptice od tijesta – u tri se stavlja papirić s imenom simpatije, dok četvrta ostaje prazna. Loptice se ubacuju u ključalu vodu, a ona koja prva ispliva „otkriva“ buduću ljubav. Ako prva ispliva prazna, vjeruje se da djevojka još nije upoznala svog suđenog.
VODA SA IZVORA ZA BERIĆET
U pojedinim krajevima djevojke na bogojavljensko jutro odlaze do izvora, u vodu bacaju nekoliko zrna pšenice ili druge žitarice i izgovaraju želju za napredak i rodnu godinu. Ta voda se potom nosi kući, a ponegdje se i danas zadržao običaj da se pije „preko sjekire“, kako bi u kući vladali sloga i mir. Na ovaj praznik u hramovima se osveštava Bogojavljenska vodica koja se smatra ljekovitom i zaštitom od nečistih sila. Bogojavljenska voda čuva se u kućama do sljedećeg velikog vodoosvećenja.
VRIJEME KAO ZNAK GODINE
Starije žene su, prema narodnom vjerovanju, pažljivo posmatrale vrijeme na Bogojavljenje. Snijeg i mraz smatrani su najavom rodne godine, dok vedro i sunčano vrijeme, prema predanju, ukazuje na moguću sušu.
UKRŠTANJE VJETROVA
Na Bogojavljenje se, prema običaju, izlazilo na vjetrometinu s malo pepela u ruci. Smjer u kojem pepeo krene pokazuje „pobjednički“ vjetar. Istočni vjetar nagovještava sušu, zapadni rodnu godinu, dok južni, prema vjerovanju, donosi kišnu i bolešljivu godinu.
KUPANJE ZA ZDRAVLJE
U zoru Bogojavljenja, isključivo zdravi ljudi, ritualno su se kupali u rijeci, vjerujući da će im to donijeti snagu i dobro zdravlje tokom cijele godine.
TRKA ZA ČASNI KRST
Jedan od najprepoznatljivijih običaja je plivanje za Časni krst. Nakon što se krst baci u rijeku, mladići se takmiče ko će prvi doplivati do njega. Vjeruje se da će onaj ko dohvati krst imati sreće i napretka tokom čitave godine. Bogojavljenje, uz snažnu duhovnu poruku, i danas ostaje praznik bogat simbolikom, običajima i vjerovanjima koja se, u različitim oblicima, prenose s koljena na koljeno.
infoprijedor.ba



