Vjernici Srpske Pravoslavne Crkve proslavljaju rođenje svetog Jovana Krstitelja jednog od najvećih svetaca. Rođenje svetog Jovana Preteče i Krstitelja Gospodnjeg, u narodu praznik poznatiji pod nazivom Ivanjdan jedan je od najvećih hrišćanskih praznika koji se obilježava 7. jula po gregorijanskom, odnosno 24. juna po julijanskom kalendaru. Srbi i svi pravoslavni vjernici za ovaj dan vezuju veliki broj običaja i narodnih vjerovanja.

Danas postite Današnji praznik najveći je uoči Petrovdana, a pada u sred Petrovdanskog posta pa se danas posti na ulju.

Vjerovanja i običaji na Ivanjndan Vjeruje se da mlade djevojke noć uoči Ivanjdana treba da odu na livade, upale vatru i beru cvijeće i travke od kojih će uplesti vijenac. Vijenci od ivanjskog cveća treba na današnji dan da se stave na vrata kuća. Tu treba da ostanu preko cijele godine. Djevojke kroz taj vijenac treba da gledaju rađanje sunca da bi bile rumene kao ono.

Ivanjdan je u narodu poznat i kao “djevojački praznik” zbog brojnih običaja i rituala koji su posvećeni ženskom rodu. Ponegdje je običaj i da se kroz vijence od upletene jovanove trave na Ivanjdan provlače žene koje nemaju djecu, a žele ih. Potom se kupaju u rijeci da voda odnese urok, zli usud ili bolest. Ukoliko je žena imala nekoliko uzastopnih pobačaja, na dan Svetog Jovana posjećuje osobe koje nose ime Stana ili Stanka. Ako ih ima više, obilaze svaku kuću, uzimaju strukove trave iz vjenčića i prave svoj vijenac. Sa njim na glavi kupaju se u rijeci i vjeruju da će im sljedeća trudnoća uspjeti.

Vijenci od ivanjskog cvijeća, pjesma djevojaka, kićenje kuće za zdravlje ukućana, samo su neki od običaja koji prate Ivanjdan.

Ubrano bilje se čuva kao lijek protiv velikog broja bolesti, kako bi se ukućani spasili od bolesti.

Djevojke koje nisu udate na ovaj dan treba da posade u saksiji malo žita. Na Petrovdan, 12. juna treba da pogledaju da li je niklo. Ako su klice kao prstenovi, ove jeseni će se sigurno udati.