BIZNIS

BIZNIS

Rudnik uglja na Bukovoj Kosi, Velika razvojna šansa za Prijedor

0

Iako se u proteklih nekoliko mjeseci često u javnosti govori i piše o otvaranju rudokopa uglja na Bukovoj Kosi kod Prijedora, mora se priznati da u javnosti nisu prisutne potpune i tačne informacije o velikom razvojnom potencijalu koje ovaj projekat nudi.

Ovaj projekat se trenutno nalazi u fazi dobijanja dozvole za istraživanje uglja, ali potencijalnim otvaranjem rudokopa došlo bi do brojnih pogodnosti u ekonomskom smislu za grad Prijedor i Republiku Srpsku o čemu gotovo da i nije bilo riječi proteklih dana i mjeseci.

Prema pretpostavkama radi se o ležištu od oko milion tona uglja-lignita koje je ranije u više navrata bilo istraživano, čak i otkopavano u Drugom svjetskom ratu, a čiji bi se kvantitet i kvalitet trebao dodatno utvrditi novim, savremenim straživanjima koja će uslijediti uskoro.

Ono što je zasigurno, korist od svakog rudnika imaju i lokalni mještani, stanovnici lokalne samouprave ali i svi građani Republike Srpske.

Prema trenutnom stanju i odnosima na tržištu ugljenih mineralnih sirovina, otkopavanjem ovakvog ležišta bilo bi zaposleno najmanje 140 radnika, bila bi angažovana sva slobodna raspoloživa mehanizacija lokalnih privrednih preduzeća a lokalna samouprava bi imala zasigurno višemilionsku korist od koncesije (po važećim zakonskim rješenjima lokalnoj samoupravi pripada 70 odsto a Republici 30 odsto koncesione naknade).

Prijedor je kroz istoriju poznat kao rudarski kraj, grad u kojem postoje Rudarski fakultet i više rudarskih instituta i zavoda. Prijedor se razvio zahvaljujući eksploataciji svih vrsta mineralnih sirovina kroz istoriju a koja i danas traje. U Prijedoru se eksploatišu željezne rude, kameni agregati, gline i druge mineralne sirovine.

U konkretnom slučaju rudnika Bukova Kosa postoji ozbiljna namjera investitora da adekvatno obešteti vlasnike parcela na Bukovoj Kosi, postoji namjera za saradnjom sa lokalnom zajednicom, namjera da se apsolutno sve relevantne institucije struke uključe u analizu stanja i projektovanje rudarskih operacija, uz poseban osvrt na očuvanje životne sredine, zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, kulturno-istorijskog nasljeđa, izvora vode i svega ostalog.

Kriza na tržišu uglja prouzrokovana sukobom u Ukrajini, dovela je do otvaranja velikog broja malih ležišta uglja širom Evrope te bi i Republika Srpska mogla i trebala da iskoristi ovaj trenutak te se u funkciju stave i ležišta manjeg kvaliteta i manja po svojoj ukupnoj zapremini a jedno od njih je svakako i ležište na Bukovoj Kosi.

ATV

Čorokalo povećao vlasnički udio u „Krajina osiguranju“

0
Foto: Capital/ Infoprijedor

„Krajina osiguranje“ je emitovalo 3,1 milion akcija nominalne vrijednosti jednu marku po akciji.

Postojeći akcionari su imali pravo preče kupovine po cijeni od 0,29 KM po akciji, koje su iskoristila dva vodeća akcionara.

„Pravo preče kupovine su iskoristili ’Euromodus’ i ’Prijedorputevi’, dok su preostali iznos akcija kupili takođe ’Prijedorputevi’ nakon isteka prava preče kupovine“, potvrdio je danas za CAPITAL direktor „Krajina osiguranja“ Mile Janjić.

Kazao je da nakon ove dokapitalizacije „Euromodus“ i „Prijedorputevi“ zajedno imaju oko 68 odsto akcija osiguravajućeg društva.

„Euromodus“ će najvjerovatnije ostati na oko 24 odsto, dok će „Prijedorputevi“, kako je pojasnio, zahvaljujući kupovini preostalih akcija nakon isteka prava preče kupovine, povećati svoj udio na 44 odsto.

„’Prijedorputevi’ će, kao najveći akcionar, vjerovatno objaviti ponudu za preuzimanje i ostalih akcija i ko god bude zainteresovan moći će da proda svoje akcije“, rekao je Janjić.

U prospektu uz emisiju obveznica pisalo je da „Krajina osiguranje“ očekuje uplatu cjelokupne emisije akcija u iznosu 899.000 KM.

Takođe, navedeno je i da se emisija akcija sprovodi sa ciljem prikupljanja sredstava koja će se koristiti za pokriće tehničkih rezervi i druge potrebe iz redovnog poslovanja.

Podsjećamo, „Krajina osiguranje“ su počekom 2022. godine dokapitalizovali  „Prijedorputevi“ u vlasništvu biznismena Dragana Čorokala.

(capital.ba)

Seoski turizam: Goste privlače domaćim proizvodima i noćenjem na sijenu

0

Porodica Radaković, koja ima pčelinjak u Gornjoj Dragotinji kod Prijedora, tokom ove godine na svom imanju počeće da nudi noćenje na sijenu sa mirisom aromatičnog bilja, seoski doručak, te sakupljanje samoniklog ljekovitog bilja i divljih plodova. Rade Radaković za Srpskainfo priča da je to samo dio apiturizma, odnosno sadržaja koji turisti dobijaju tokom posjete pčelinjacima.

Kaže da se prije 20 godina počeo baviti pčelarstvom i trenutno ima 120 društava. Zdravi pčelinji proizvodi, prirodna ljepota ovog prijedorskog kraja i zainteresovanost stranaca za apiturizam podstakli su ga da i sam krene u ovaj posao.

– Posjetioci će moći da vide tehniku proizvodnje meda, da ga probaju i vrcaju. Imaćemo obuku iz pčelarstva, radionice o proizvodnji pčelinjih proizvoda, masti, krema, likera i svega ostalog što se dobija od ljekovitih biljaka. Pripremaćemo izlete, šetnje kroz šumu, a zimi sankanje i skijanje – kaže Radaković.

Rade Radaković u ambaru opremljenom za inhalacije

Dodaje da će za pripremu doručka koristiti domaće voće, povrće, brašno i suhomesnate proizvode. Navodi da će uskoro nabaviti tri ambara. U dva će biti aromatično sijeno na kojem će turisti spavati, dok je treći namjenjen za apiinhalacije. Objašnjava da će posjetioci sjediti u ambaru i udisati ljekoviti vazduh iz košnica koji će iz njih dolaziti pomoću cjevčica.

Njegova supruga Duška Radaković, koja je inače viši stručni saradnik za stočarstvo u Ministrarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kaže da će ovo biti prvi inhal centar u regiji Prijedor.

Duška Radaković foto: Bojana Majstorović

– Imamo već inhal centar u Banjaluci i u njemu je za prva dva mjeseca bilo preko 5.000 posjeta. Dolaze ljudi iz Njemačke, Austrije, Švajcarske, koji su porijeklom odavde, a ima i Italijana i Rusa. U planu je da pčelari otvore inhal centre u Doboju, Bijeljini, Zvorniku, Ugljeviku, a sve u saradnji sa Ministarstvom i njegovim resorom za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi – objašnjava ona.

Dodaje da domaćinstvo Radaković do pokretanje apicentra dijeli samo kupovina ambara.

– Oni stoje bespotrebni u soskim dvorištima, a kada hoćete da ih kupite ljudi ih zacijene pa koštaju oko 5.000 KM – kaže Duška.

Navodi da im se već javljaju Slovenci koji žele da posjete Dragotinju. Međutim, apeluje na nadležne da asfaltiraju barem jedan put do sela u ovom dijelu Prijedora.

– Ne mogu turistički autobusi, koji koštaju preko milion maraka, da voze ovakvim makadamom. Potrebno je obezbijediti i kvalitetnije napajanje strujom, kao i internet, ali smatram da će lokalna vlast imati razumijevanja kada čuje naše planove – priča ona.

Ističe da Republika Srpska ima fantastične uslove za API turizam.

Rade Radaković foto: Bojana Majstorović

– Med će biti ubrzo suvenir, on je nus proizvod, jer vidite kako imamo poplave, pojave grada. Sve to onemogući kvalitetnu pašu pčela, tako da apiturizam daje velike mogućnosti za dodatnu zaradu i dalji razvoj – kaže ona.

Duška je inače magistar pčelarstva, i to jedini u BiH. Uskoro će doktorirati pčelarstvo. Ljubav prema pčelama prije nekoliko godina spojila je nju i Radu. Vremenom su proširili asortiman proizvoda, a prije godinu dana su dobili i kćerkicu Anđelu.

– Prije nego što smo se vjenčali suprug je proizvodio par vrsta meda i domaćih rakija. Pravio je i sirće od divljih jabuka, kojih imamo mnogo u svojim šumama, pa je šteta ne iskoristiti ih. Onda sam ja prve godine proširila asortiman pravljenjem šest vrsta travarica, 37 likera, 31 rakiju, 10 masti, 14 krema i raznih proizvoda na bazi meda i samoniklog ljekovitog billja – priča ona.

Duška je najponosnija na travaricu čiji je recept iz manastira Krka.

– Moj čukundeda je bio zidar, pa je radio nešto na manastiru, i za uzvrat nije tražio novac već taj zaštićeni recept. Evo, ja sam četvrta generacija u porodici koja štiti taj recept. Ta travarica sadrži 47 trava, nijednu novu ne možete dodati u recept, ali možete izostaviti – priča ona.

Vrijedna priznanja

Duška kaže da je njihova travarica nagrađena srebrnom medaljom na Aranđelovdanskom festivalu domaćih rakija i meda u Mrkonjić Gradu.

Istim medaljama okitile su se i šljivovica i stomaklija Radakovića.

Bojana Majstorović/Srpskainfo

Vlada RS kupuje ribnjak “Saničani”

0

Vlada Republike Srpske planira da kupi ribnjak „Saničani“ u stečaju i da ga preda na upravljanje Gradu Prijedoru, potvrdio je za CAPITAL gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor.

„Imali smo nezvaničan sastanak sa Vladom RS na kojem smo dobili obećanje da će, nakon što se izvrši procjena vrijednosti, Vlada otkupiti ribnjak i predati na upravljanje Gradu, a mi ćemo osnovati akcionarsko društvo, zaposliti radnike i pokrenuti ribarstvo kao što je to nekad u našem gradu bilo aktuelno“, istakao je Javor za CAPITAL.

Naglasio je da procjena vrijednosti ribnjaka još nije urađena, ali da se spominje cifra od dva – tri miliona maraka.

„Ima tu i nekih sudskih sporova, nisu svi papiri čisti. Nešto se vodi na ribnjaku, nešto ne, a i Nova banka ima tu jedan dio. Dosta ima nerazjašnjenih stvari i zato nemamo konkretnu informaciju koliko bi to bilo. Zadužen je vještak da procijeni i da nam dostavi konkretne podatke za otprilike dva mjeseca“, pojasnio je Javor.

Stečajni upravnik ribnjaka „Saničani“ Mirko Marčeta kazao je za CAPITAL da je procjenitelju potrebno najmanje 30 dana da izvrši procjenu imovine.

„Nakon što procijenitelj procijeni imovinu, Skupština povjerilaca bi trebala donijeti odluku o prodaji ribnjaka kao pravnog lica“, istakao je Marčeta, te dodao da se za otprilike mjesec, dva mogu očekivati rezultati procjene.

Podsjećanja radi, o kupovini najvećeg ribnjaka u RS se govori već dvije godine.

Najprije je bilo riječi da će „Saničane“ kupiti Grad Prijedor, a sada je, kako vidimo, odlučeno da to, ipak, uradi Vlada RS.

Stečaj u ovom ribnjaku, iz kojeg se nekada godišnje izlovljavalo i po 1.500 tona ribe, otvoren je u martu pretprošle godine, na prijedlog Pravobranilaštva Srpske.

Tada privremeni stečajni upravnik Mirko Marčeta je u svom izvještaju naveo da su računi preduzeća blokirani od 2016. godine od kada se ne plaćaju dugovi prema dobavljačima i obaveze prema državi. Preko računa se potražuje 362.248 maraka.

Godišnji gubici „Saničana“ od 2017. do 2019. godine su iznosili između 400 i 450 hiljada KM dok su im prihodi bili zanemarivi.

Protiv većinskog vlasnika Radojice Ratkovca Okružno javno tužilaštvo Prijedor u februaru ove godine podiglo je optužnicu zbog krivičnog djela nezakonito postupanje u privrednom poslovanju kojim je oštetio javne prihode za oko pola miliona KM piše Kapital.ba.

Mještani tri sela traže izmještanje trase auto-puta Banjaluka-Prijedor

0

Mještani Verića, Bistrice i Gornje Omarske ne žele da auto-put Banjaluka-Prijedor prolazi kroz njihova sela i ponovo su danas izrazili nezadovoljstvo planiranom trasom.

Nećemo odustati od zahtjeva za izmještanje trase – poručili su danas na sastanku sa ministrom saobraćaja i veza RS Nedjeljkom Čubrilovićem.

Predstavnici grupe nezadovoljnih mještana ovih sela po drugi pit su razgovarali sa Čubrilovićem o ovom problemu.

FOTO: MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA

– Ministar Čubrilović pojasnio je proceduru za izradu prostorno-planske i projektno-tehničke dokumentacije, ističući da Ministarstvo isključivo provodi zvanične akte koji su prošli neophodne procedure nadležnih institucija, te Plan parcelacije koji je usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske – saopšteno je iz Ministarstva. Kako se dodaje, Čubrilović je ponovio da postoji spremnost za pomoć i rješenje problema u okviru ingerencija, ali da Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske nije nadležno za rješavanje imovinskih odnosa, utvrđivanje i izmjenu trase auto-puta.

Srpskainfo