Porodica Radaković, koja ima pčelinjak u Gornjoj Dragotinji kod Prijedora, tokom ove godine na svom imanju počeće da nudi noćenje na sijenu sa mirisom aromatičnog bilja, seoski doručak, te sakupljanje samoniklog ljekovitog bilja i divljih plodova. Rade Radaković za Srpskainfo priča da je to samo dio apiturizma, odnosno sadržaja koji turisti dobijaju tokom posjete pčelinjacima.

Kaže da se prije 20 godina počeo baviti pčelarstvom i trenutno ima 120 društava. Zdravi pčelinji proizvodi, prirodna ljepota ovog prijedorskog kraja i zainteresovanost stranaca za apiturizam podstakli su ga da i sam krene u ovaj posao.

– Posjetioci će moći da vide tehniku proizvodnje meda, da ga probaju i vrcaju. Imaćemo obuku iz pčelarstva, radionice o proizvodnji pčelinjih proizvoda, masti, krema, likera i svega ostalog što se dobija od ljekovitih biljaka. Pripremaćemo izlete, šetnje kroz šumu, a zimi sankanje i skijanje – kaže Radaković.

Dodaje da će za pripremu doručka koristiti domaće voće, povrće, brašno i suhomesnate proizvode. Navodi da će uskoro nabaviti tri ambara. U dva će biti aromatično sijeno na kojem će turisti spavati, dok je treći namjenjen za apiinhalacije. Objašnjava da će posjetioci sjediti u ambaru i udisati ljekoviti vazduh iz košnica koji će iz njih dolaziti pomoću cjevčica.

Njegova supruga Duška Radaković, koja je inače viši stručni saradnik za stočarstvo u Ministrarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kaže da će ovo biti prvi inhal centar u regiji Prijedor.

– Imamo već inhal centar u Banjaluci i u njemu je za prva dva mjeseca bilo preko 5.000 posjeta. Dolaze ljudi iz Njemačke, Austrije, Švajcarske, koji su porijeklom odavde, a ima i Italijana i Rusa. U planu je da pčelari otvore inhal centre u Doboju, Bijeljini, Zvorniku, Ugljeviku, a sve u saradnji sa Ministarstvom i njegovim resorom za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi – objašnjava ona.

Dodaje da domaćinstvo Radaković do pokretanje apicentra dijeli samo kupovina ambara.

– Oni stoje bespotrebni u soskim dvorištima, a kada hoćete da ih kupite ljudi ih zacijene pa koštaju oko 5.000 KM – kaže Duška.

Navodi da im se već javljaju Slovenci koji žele da posjete Dragotinju. Međutim, apeluje na nadležne da asfaltiraju barem jedan put do sela u ovom dijelu Prijedora.

– Ne mogu turistički autobusi, koji koštaju preko milion maraka, da voze ovakvim makadamom. Potrebno je obezbijediti i kvalitetnije napajanje strujom, kao i internet, ali smatram da će lokalna vlast imati razumijevanja kada čuje naše planove – priča ona.

Ističe da Republika Srpska ima fantastične uslove za API turizam.

– Med će biti ubrzo suvenir, on je nus proizvod, jer vidite kako imamo poplave, pojave grada. Sve to onemogući kvalitetnu pašu pčela, tako da apiturizam daje velike mogućnosti za dodatnu zaradu i dalji razvoj – kaže ona.

Duška je inače magistar pčelarstva, i to jedini u BiH. Uskoro će doktorirati pčelarstvo. Ljubav prema pčelama prije nekoliko godina spojila je nju i Radu. Vremenom su proširili asortiman proizvoda, a prije godinu dana su dobili i kćerkicu Anđelu.

– Prije nego što smo se vjenčali suprug je proizvodio par vrsta meda i domaćih rakija. Pravio je i sirće od divljih jabuka, kojih imamo mnogo u svojim šumama, pa je šteta ne iskoristiti ih. Onda sam ja prve godine proširila asortiman pravljenjem šest vrsta travarica, 37 likera, 31 rakiju, 10 masti, 14 krema i raznih proizvoda na bazi meda i samoniklog ljekovitog billja – priča ona.

Duška je najponosnija na travaricu čiji je recept iz manastira Krka.

– Moj čukundeda je bio zidar, pa je radio nešto na manastiru, i za uzvrat nije tražio novac već taj zaštićeni recept. Evo, ja sam četvrta generacija u porodici koja štiti taj recept. Ta travarica sadrži 47 trava, nijednu novu ne možete dodati u recept, ali možete izostaviti – priča ona.

Vrijedna priznanja

Duška kaže da je njihova travarica nagrađena srebrnom medaljom na Aranđelovdanskom festivalu domaćih rakija i meda u Mrkonjić Gradu.

Istim medaljama okitile su se i šljivovica i stomaklija Radakovića.

Bojana Majstorović/Srpskainfo